Uticaji muslimana sa Istoka i iz Španije na kršćansku Evropu, posebno posredstvom križarskih ratova, bili su brojni i raznovrsni. Ali su svakako obogatili Evropu, u svakom smislu. Najviše koristi od tih ratova u Evropi izvukli su trgovci primorskih, osobito italijanskih gradova, koji su svojim brodovima prevozili križare i opskrbu. Mlečani i Đenovljani pojavljuju se u ovim ratovima kao glavni posrednici na relaciji Zapad-Istok.

Povijest neumitno bilježi i svjedoči, kako mudro i lucidno primjećuje Edgar Moren, Zapadna Evropa od 11. stoljeća nikada ni od koga nije izvana napadana osim što je iznutra samu sebe napadala i ugrožavala.

Osnovno obilježje Evrope 12. i 13. stoljeća jesu križarski ratovi koje su Evropljani 195 godina u deset ratova, devet pokrenutih sa tla Francuske, vodili protiv islamskih zemalja i muslimana uopće. Nije ništa toliko uticalo i obilježilo svijest Evrope i Evropljana koliko li ratovi.

Uticaji muslimana sa Istoka i iz Španije na kršćansku Evropu, posebno posredstvom križarskih ratova, bili su brojni i raznovrsni. Ali su svakako obogatili Evropu, u svakom smislu. Najviše koristi od tih ratova u Evropi izvukli su trgovci primorskih, osobito italijanskih gradova, koji su svojim brodovima prevozili križare i opskrbu. Mlečani i Đenovljani pojavljuju se u ovim ratovima kao glavni posrednici na relaciji Zapad-Istok.

Nakon križarskih ratova pojačava se trgovina između dva svijeta. Grade se skladišta robe. Osnivaju se prve banke u Đenovi i Pizi s filijalama u istočnom Sredozemlju. Templari počinju upotrebljavati novčana pisma. Engleska riječ ček preuzeta je od arapske riječi šekkun u 18. stoljeću u Indiji. Templari (kršćanski red) počinju ulagati novac na štednju u banke. Prvi novac koji su kovali Latini, tzv. bizantinus saracenatus, emitiran je u Palestini i imao je arapski natpis. Mlečani i Đenovljani su čak osnovali svoje kolonije u istočnom Sredozemlju i zasebne četvrti u Carigradu. Tek je 1302. godine ugašena posljednja enklava templara.

Osim trgovine, muslimani Istoka i Španije izvršili su uticaj i na poljoprivredu. Uvodi se savršeniji tip dolapa i vjetrenjače u Evropi. Prenosi se čitav niz poljoprivrednih kultura koje Evropa nije poznavala: heljda, proso, riža, sezam, rogač, limun, narandža, dinja, lubenica, kajsija, šljive iz Damaska. Tu se počinju upotrebljavati i razne mirođije: biber, karanfilić, slatkiši i razni tropski proizvodi iz Arabije i Indije. Prije križarskih ralova, u Evropi se za zaslađivanje koristio med, a šećer, koji su prenijeli sa Istoka, smatran je luksuzom. Dakle, kršćani su šećernu trsku i šećer upoznali na Istoku i prenijeli u Evropu.

Uticaj muslimana na kulturu nošnje i tekstilnu industriju je nesporan. Vidljiv je muslimanski uticaj na odjeću, obuću, unošenje kućnog namještaja koji ranije nije upotrebljavan. Sedžade i ćilimi preneseni su također putem križara. Razne vrste tkanina kao što su damast, muslin, baldahin, saracenski štof (Španija), samt, svila, atlas, saten, počele su se više cijeniti. U Evropi su, prije križarskih ratova, upotrebljavana ogledala od uglačanog čelika. Križari sa Istoka donose ogledala od stakla, a u crkvama se počinju upotrebljavati prozori od obojenog stakla. Mnoge rukotvorine od zlata, srebra, emajla, zatim grnčarija i staklarija donesene su sa islamskog Istoka i služile su kao uzori za izradu.

Najznačajnije što su Evropljani donijeli s Istoka jeste upotreba kompasa. Prvi spomen o kompasu u latinskim izvorima potiče iz 12. stoljeća. I prvi konzuli potiču iz vremena križarskih ratova. Bili su to Đenovljani akreditirani u Akki 1180. godine.

Ne smije se zanemariti uticaj muslimana na sistematsko otvaranje bolnica i sirotinjskih domova u 12. stoljeću, zatim gradnja i otvaranje javnih kupatila i običaj pranja ruku i tijela.

Što se tiče kulture, na tom polju je izvršen neprocjenjiv uticaj. Prenesena su sva grčka djela iz filozofije, medicine, književnosti, botanike. Tu su djela i samih muslimana, posebno na polju algebre, analitičke geometrije, trgovine, medicine. Na Dantea i Bokača je također izvršen uticaj. Prevedena su djela iz matematike i astronomije sa arapskog na latinski jezik. Prvi evropski algebrist Leonardo Fibonaćo piše raspravu o kvadratnim broje vima. Osim za arapski, u Evropi se javlja veliko interesovanje i za perzijski i turski jezik.

U Miramaru je 1276. godine osnovan fratarski kolegij za učenje arapskog jezika. U Beču je sabor 1311. godine odlučio da se otvore katedre za arapski i tatarski jezik, kao i na sveučilištima u Parizu, Luvenu i Salamanci.

Sve ovo ukazuje na to da Evropa svoj današnji razvoj duguje Križarskim ratovima i interakciji koju su Evroljani, učestvujućoi u tim ratovima, ostvarivali u islamskom svijetu. Evropa je, s druge strane, islamskom svijetu uzvratila kolonijalnim osvajanjima, porobljavanjem i pljačkanjem bogatstva Istoka.

Nakon gubitka kolonija i povlačenja Evropljana ostale su opiustošene, siromašne zemlje i naordi koji danas kao migranti u Evropi traže svoje mjesto pod suncem, a Evropa im uzvraća mržnjom i islamofobijom.

Povijest islama, Mustafa Spahić