Ovog vikenda Velika Britanija okuplja evropske čelnike, NATO i EU u Londonu kako bi raspravljali o mirovnom procesu u Ukrajini, što podsjeća na summit na Jalti prije 80 godina. Tada su Winston Churchill, Josif Stalin i Franklin D. Roosevelt odlučivali o sudbini svijeta nakon Drugog svjetskog rata. Danas, međutim, situacija je dramatično drugačija. Evropa, nekada ključni igrač, čini se nemoćnom pred ambicijama Donalda Trumpa i Vladimira Putina, dok Ukrajina, pod vodstvom Volodimira Zelenskog, balansira na rubu poraza.
Jalta 1945. označila je kraj rata, ali i početak Hladnog rata, s istočnom Evropom pod Staljinovom željeznom zavjesom. Danas se čini da historija baca dugačku sjenu. Velika Britanija, čiji premijer Keir Starmer blijeda slika u poređenju s Churchhillom, nije više svjetska sila, a londonski summit teško će odrediti globalnu budućnost.
Umjesto toga, Trump i Putin preuzimaju glavnu riječ. Nakon jučerašnjeg katastrofalnog sastanka Zelenskog s Trumpom u Bijeloj kući, gdje je američki predsjednik optužio Ukrajinu za “igranje s trećim svjetskim ratom” i branio Putina, Evropa je ostala zatečena. Trumpova pobjeda i Bidenov poraz promijenili su dinamiku, ostavljajući Moskvu u poziciji da nameće uslove za mir.
Evropa, unatoč ogromnom vojnom angažmanu za Ukrajinu, ostaje izvan igre. Starmerov summit, nastavak Macronove inicijative, vjerojatno neće promijeniti plan koji Trump i Putin kroje. Francuski predsjednik Emmanuel Macron, iako s obilježjima državnika, bori se s unutarnjim haosom – manjinskim vladama i čestim krizama. Njemačka, treći potencijalni lider, tone u političku nesigurnost: kancelar Olaf Scholz doživio je izborni debakl, dok pobjednik Friedrich Merz pokušava obuzdati krajnju desnicu. Niko nema snage suprotstaviti se SAD-u i Rusiji, niko nema vremena biti novi Churchill.
S druge strane, evropski lideri pokazuju solidarnost sa Zelenskim nakon Trumpovih napada. Španski premijer Pedro Sánchez poručio je: “Ukrajino, Španija je uz tebe,” dok su Antonio Costa, Ursula von der Leyen i Roberta Metsola pohvalili ukrajinsku hrabrost. Kaja Kallas, visoka predstavnica EU-a, pozvala je Evropu da preuzme ulogu lidera slobodnog svijeta.
No, jedinstvo nije potpuno: Giorgia Meloni izbjegava podržati Zelenskog, dok Viktor Orban hvali Trumpa kao “čovjeka mira”. Kremlj, pak, likuje – Dmitrij Medvedev nazvao je Zelenskog “bezobraznom svinjom” koju je Trump “slatko ošamario”.
Historijske paralele su neizbježne. Roosevelt je 1945. bio ključan igrač, ali slab i bolestan; Trump 2025. dominira pregovorima unatoč manjoj ulozi u ratu. Staljin je pobjeđivao unatoč ogromnom broju sovjetskih žrtava, dok Putin danas, nakon skupo plaćenih teritorijalnih dobitaka, ima Bijelu kuću na svojoj strani.
Ukrajina, poput istočne Evrope nekada, riskira postati žrtva geopolitičkih igara. Estonski ministar Margus Tsahkna upozorio je: “Ako Rusija prestane ratovati, nema rata. Ako Ukrajina stane, nema Ukrajine.”
Evropa stoji pred testom. Dok Trump i Putin kroje mir, Bruxelles planira vanredni summit s Zelenskim, ali bez jasne strategije. Nekadašnja snaga Starog kontinenta blijedi pod olujnim nebom, dok dramatične munje – simbolično i stvarno – osvjetljavaju šahovsku ploču na kojoj ona gubi figuru za figurom.
Pitanje ostaje: može li Evropa pronaći novog Churchilla ili će ostati puki promatrač u svjetskoj igri moći?
