Deveti broj časopisa „Bosna” (1/2026) otvara se uvodnom riječju glavnog urednika Filipa Mursela Begovića „Kako prepoznati bošnjačkog amatera koji je prešao na tamnu stranu sile”, tekstom koji, kao pokušaj razumijevanja „našeg kulta nereda”, razlikuje iskrenu vakufsko-dobrovoljačku energiju od onih koji „od improvizacije prave filozofiju, od nedovršenosti identitet, od amaterizma ideologiju, a od povrijeđene taštine oblik javnog djelovanja”.

Centralna tema broja je obilježavanje 110 godina institucionaliziranja islama u Hrvatskoj. U opsežnom tekstu Nedima Hasića rekonstruira se put od saborske sjednice 6. marta 1916., kada su Hrvatski sabor i car Franjo Josip I priznali islamsku vjeroispovijest (u trenutku kada je u Hrvatskoj i Slavoniji živjelo svega 204 muslimana), do današnjeg modela „hrvatskog rješenja” koje se navodi kao primjer drugim zemljama. Uz to, objavljujemo i likovni ciklus „Tragovi i trajanje” Bošnjačkog medijskog centra Nacionalne koordinacije Bošnjaka u Republici Hrvatskoj, dokumentarni palimpsest koji kroz nišane, turbeta, minarete i džamije mapira ono što je bilo, što je ostalo i što, uprkos svemu, traje.

Među najvećim otkrićima ovog broja je dosad slabo poznato poglavlje iz biografije hrvatske književnice Vesne Parun. Otvaramo arhivsku građu i privatnu ostavštinu Adnana Al Marzoukija, u kulturnom imaginariju poznatog kao „Adnan Damaščanin”, te ukazujemo da je odnos najveće hrvatske pjesnikinje i mladog Sirijca bio mnogo više od „kuloarske anegdote”. Naime, rukopis „Jedan beskrajan dan u Damasku” s potpisom „Vesna Parun – Rabija” otvara novo čitanje kasne Parun i njezinog odnosa prema islamu i Orijentu.

U tematskom bloku donosimo i zapis Ive Pranjkovića o Bošnjacima iz Kotor Varoša („Relacija prema Bošnjacima izrazito me je obilježavala, pa i obogaćivala”), Jakuba Salkića o Zlatku Ugljenu – „arhitekti iz kojeg je progovorila Bosna”, te Nedima Hasića o biblioteci Ahmed-paše el-Džezara, Bošnjaka iz Hercegovine koji je zaustavio Napoleona. Faris Nanić piše o muslimanima u „Epsteinovoj dijaboličnoj mreži”, a Filip Mursel Begović o „dedždžalovskim uprizorenjima” savremene geopolitike.

Poseban blok posvećen je Tahiru Mujičiću (1947–2026). Ervin Jahić, Iva Grgić Maroević i Lada Čale Feldman oproštajnim tekstovima, uz izbor iz Mujičićeve poezije, odaju počast „dječaku koji nikada nije ni želio odrasti, pritom autentičnom zagrebačkom gosponu bosansko-muslimanskih korijena”.

U intervjuima ovaj broj donosi razgovor s historičarem dr. Muamerom Džananovićem o novoj dvotomnoj studiji „Zvornik 1992–1995: Genocid na kapiji Bosne”, potom s Kemalom Malovčićem o 55 godina karijere i o tome kako je Zumra pokorila Jugoslaviju, te s iranskim i hrvatskim redateljem Mehrdadom Khamenehom o Iranu, kulturi i unutarnjim procesima promjene.

U rubrici „Bosna info” donosimo opsežne reportaže o ženskom iftaru u Zagrebu na kojem se okupilo više od 400 žena, o centralnom obilježavanju Dana šehida ispred Zagrebačke džamije, o bošnjačkoj bajramskoj tradiciji, kao i veliku priču o bošnjačkim kulturno-umjetničkim društvima u Istri – od Pule i Vodnjana do Buzeta i Labina. Donosimo i informacije o nastavi Bosanskog jezika i kulture po Modelu C te o pravu nacionalne manjine koje „postoji i treba ga samo iskoristiti”.

PDF JE DOSTUPAN OVDJE

SADRŽAJ

UVODNA RIJEČ
Filip Mursel Begović: Kako prepoznati bošnjačkog amatera koji je prešao na tamnu stranu sile

TEME
Nedim Hasić: 110 godina institucionaliziranja islama u Hrvatskoj „Tragovi i trajanje”: dokumentarni palimpsest Bošnjačkog medijskog centra Nacionalne koordinacije Bošnjaka u Republici Hrvatskoj
Faris Nanić: Čime se bave muslimani u Epsteinovoj dijaboličnoj mreži
Filip Mursel Begović: Svako doba ima svoj Sudnji dan
Ivo Pranjković: Relacija prema Bošnjacima izrazito me je obilježavala, pa i obogaćivala Jakub Salkić: Zlatko Ugljen, arhitekt iz kojeg je progovorila Bosna
Nedim Hasić: Kako je jedan Bošnjak ispisao intelektualnu mapu Levanta
Filip Mursel Begović: Pjesnički svjetionik tajni Vesne Parun – Rabije i Adnana Damaščanina

IN MEMORIAM: Tahir Mujičić (Zagreb, 21. 7. 1947. – Zagreb, 22. 2. 2026.)
Ervin Jahić: S nadom da je ahiret dovoljno prostran za ovako dobroćudan tahiret
Iva Grgić Maroević: Definicije se nisu odnosile na Tahira Mujičića
Lada Čale Feldman: Da ne izdam tvoj nepobjedivi duh
Tahir Mujičić: Izbor iz poezije (Izabrao: Ervin Jahić)

INTERVJUI
Muamer Džananović: Bošnjački intelektualci su dezavuirali narod i obesmislili odbranu, Zvornik je postao epicentar genocida (Razgovarao: Nedim Hasić)
Kemal Malovčić: Nikada se nisam stidio reći ko sam i šta sam, Zumra je pokorila Jugoslaviju (Razgovarao: Jakub Salkić)
Mehrdad Khameneh: Budućnost Irana, ako želi biti održiva i pravedna, mora proizaći iz unutarnjih društvenih procesa (Razgovarala: Vesna Ivezić)

PORTRETI
Azra Kljajić: Ne možeš u novoj sredini nametati svoje, moraš učiti i uklopiti se, a onda će te i prihvatit (Razgovor s Mehmedom Đekićem)

IZLOŽBE Azra Kljajić: Svaka bora i končić na uniformi „Nevidljivih” svjedoče o surovosti podzemlja (O izložbi fotografija Munevera Salihovića u Labinu)

NOVA IZDANJA
Stipe Majić: Putokaz za novo razumijevanje ljiljanskih pjesama preporodnog pisca (O Izabranim pjesmama Muse Ćazima Ćatića)
Fahrudin Rizvanbegović: Novi bošnjački esej i anatomija jednog buđenja (O knjizi „Fina muslimanska raja”)
Ahmed Imamović: Naučni i kulturni događaj prvoga reda: Kada prezimena progovaraju kroz višeslojni identitet (O knjizi „Bosanskohercegovačka prezimena – Prezimena od kršćanskih ličnih imena”, Svezak 1)

KNJIŽEVNOST
Alen Kalajdžija: Ljiljan u Splitu 93.

NOVI GLASOVI
Mirsada Šerifović: Most prema Nebu na obalama razdvojenih srca

BOSNAINFO
Kako se iznova proizvodi muslimanska prijetnja
Ramazan, 8. mart i mjera koja se tek traži
Bošnjaci i bajramska tradicija Ž
Rame uz rame: I u ratu, i u sjećanju
Istarski sevdah: Kako je bosanska duša postala neodvojivi dio poluotoka
Pravo koje postoji i treba ga samo iskoristiti

NA ZADNJOJ KORICI
Mehmed Erdeljac: Hrvatska turćija