Od ekonomije vrijedne 238 milijardi dolara do 17. najveće na svijetu, Turska je tokom vladavine posljednjih 25 godina ostvarila velike pomake u infrastrukturi, zdravstvu, industriji i tehnologiji.

Kada je Recep Tayyip Erdoğan 14. augusta 2001. godine osnovao Stranku pravde i razvoja (AK Parti), Turska se nalazila usred jedne od najtežih ekonomskih i političkih kriza u svojoj novijoj historiji. Bankarski sektor bio je ozbiljno uzdrman, inflacija visoka, a povjerenje građana u političke institucije narušeno. Četvrt stoljeća kasnije, stranka koja je nastala u takvim okolnostima obilježava 25 godina postojanja, tokom kojih je gotovo neprekidno upravljala zemljom i učestvovala u njenoj velikoj ekonomskoj, infrastrukturnoj i tehnološkoj transformaciji.

Turska je danas 17. najveća ekonomija svijeta, s bruto domaćim proizvodom od približno 1,6 biliona dolara. Njeni proizvodi izvoze se širom svijeta, turske bespilotne letjelice koriste brojne strane vojske, a veliki infrastrukturni projekti promijenili su saobraćajnu povezanost zemlje. Riječ je o promjenama koje potvrđuju podaci Svjetske banke, turskih statističkih institucija i međunarodnih organizacija.

AK partija osnovana je 14. augusta 2001. godine, u vrijeme kada je turska ekonomija još osjećala posljedice finansijskog sloma. Erdoğan, nekadašnji gradonačelnik Istanbula, okupio je političare koji su najavljivali reforme, ekonomski oporavak i drugačiji odnos države prema građanima. Na osnivačkom skupu izgovorio je rečenicu koja će obilježiti politički identitet stranke: „Od danas u Turskoj više ništa neće biti isto.“

Samo 15 mjeseci kasnije, na parlamentarnim izborima 3. novembra 2002. godine, AK partija osvojila je 34,28 posto glasova i 363 od ukupno 550 zastupničkih mjesta. Time je dobila mogućnost da samostalno formira vladu, što je predstavljalo veliku promjenu nakon godina koalicionih političkih odnosa. Prvu vladu predvodio je Abdullah Gül, dok je Erdoğan, nakon ukidanja političke zabrane i pobjede na dopunskim izborima, u martu 2003. postao premijer. Uslijedilo je razdoblje reformi koje će obilježiti naredne decenije.

Jedan od najvažnijih pokazatelja razvoja Turske jeste veličina njene ekonomije. Prema podacima turske statistike, koje objavljuje državna Agencija za investicije, bruto domaći proizvod 2002. iznosio je približno 238 milijardi dolara. Do 2025. godine dostigao je oko 1,6 biliona dolara, odnosno gotovo sedam puta veću nominalnu vrijednost izraženu u američkim dolarima. Svjetska banka potvrđuje da je Turska postala 17. najveća ekonomija svijeta. Prema njenim podacima, realni godišnji rast između 2002. i 2022. prosječno je iznosio 5,4 posto, dok se realni dohodak po stanovniku u tom razdoblju udvostručio.

Posebno važan rezultat ostvaren je u prvim godinama vlasti, kada je inflacija 2004. spuštena na jednocifrenu vrijednost, a 2005. provedena monetarna reforma kojom je s turske lire uklonjeno šest nula. Promijenila se i međunarodna trgovinska pozicija zemlje. Izvoz robe, koji je 2002. iznosio približno 36 milijardi dolara, dostigao je 273,4 milijarde dolara u 2025. godini, prema podacima turskog Ministarstva trgovine.

Turska je istovremeno razvijala automobilsku, mašinsku, tekstilnu, elektroničku i hemijsku industriju, šireći prisustvo svojih kompanija na međunarodnim tržištima.

Zdravstvena reforma

Među najznačajnijim reformama AK partije nalazi se transformacija zdravstvenog sistema započeta 2003. godine. Prije reforme, zdravstvena zaštita bila je organizirana kroz više odvojenih sistema osiguranja, s različitim pravima i uslovima pristupa. Program zdravstvene transformacije donio je objedinjavanje osiguranja, razvoj porodične medicine, modernizaciju bolnica i širenje dostupnosti zdravstvenih usluga.

Svjetska banka navodi da je zdravstvenim osiguranjem 2002. bilo obuhvaćeno približno 64 posto stanovništva, dok je do 2012. obuhvat povećan na 98 posto. Istovremeno je zadovoljstvo građana zdravstvenim uslugama poraslo sa 39,5 posto 2003. na 75,9 posto 2011. godine. U narednim godinama izgrađene su i velike gradske bolnice, poznate kao gradske bolnice koje objedinjuju različite medicinske specijalnosti, dijagnostiku i bolničko liječenje.

Reforma je tako postala jedan od najprepoznatljivijih primjera promjene javnih usluga tokom vlasti AK partije.

Razvoj saobraćajne infrastrukture predstavlja jedan od najvidljivijih rezultata ovog razdoblja. Prema podacima turske Generalne direkcije za autoceste, zemlja je prije 2003. imala 6.101 kilometar puteva s odvojenim kolovozima. Do kraja 2025. njihova dužina povećana je na 30.239 kilometara. Dok je ranije takvim cestama bilo povezano samo šest provincija, danas ih je povezano 77 od ukupno 81.

Među najpoznatijim projektima nalaze se Marmaray, željeznički tunel ispod Bosfora otvoren 2013. godine, most Yavuz Sultan Selim, Osmangazi i most 1915 Çanakkale, koji povezuje evropsku i azijsku obalu Dardanela. Most 1915 Çanakkale, otvoren 2022. godine, s glavnim rasponom od 2.023 metra nosi svjetski rekord među visećim mostovima po dužini glavnog raspona.

Veliki napredak ostvaren je i u zračnom saobraćaju. Broj aktivnih aerodroma povećan je sa 26 u 2002. na 58, a novi aerodrom u Istanbulu, otvoren 2018. godine, postao je jedno od najvažnijih međunarodnih zračnih čvorišta. Turska je u istom periodu razvila mrežu brzih željeznica, povezujući Ankaru, Istanbul, Konyu, Eskişehir i druge gradove.

Od uvoznika vojne opreme do velikog izvoznika

Posebno značajna transformacija dogodila se u odbrambenoj industriji.

Početkom 2000-ih Turska je za brojne ključne vojne sisteme u velikoj mjeri zavisila od stranih dobavljača. Tokom narednih decenija povećana su ulaganja u domaći razvoj, istraživanje i proizvodnju.

Među najpoznatijim rezultatima nalaze se bespilotne letjelice Bayraktar TB2 i Akıncı, vojni brodovi programa MİLGEM, borbeni avion KAAN, školsko-borbeni avion HÜRJET i različiti sistemi protivzračne odbrane. U aprilu 2023. godine u sastav turske mornarice uveden je TCG Anadolu, višenamjenski amfibijski jurišni brod prilagođen i operacijama bespilotnih letjelica. U tehnološkoj industriji jedan od najpoznatijih projekata postao je Togg, domaći brend električnih automobila. Prvi serijski model T10X počeo se isporučivati 2023. godine, čime je Turska dobila novi domaći automobilski proizvod razvijen za savremeno tržište električnih vozila.

Rast industrije posebno je vidljiv u izvozu. Prema podacima turskog Predsjedništva odbrambene industrije, izvoz odbrambenog i zrakoplovnog sektora 2025. dostigao je približno 10,05 milijardi dolara. Turska tako nije samo povećala vlastite proizvodne kapacitete nego je postala i značajan međunarodni dobavljač vojne tehnologije.

Promjene su obuhvatile i obrazovni sistem. Broj univerziteta povećan je sa 76 početkom 2000-ih na više od 200, čime je visoko obrazovanje postalo dostupnije stanovnicima različitih dijelova zemlje. Istovremeno su prošireni studentski kapaciteti, univerzitetska infrastruktura i mogućnosti studiranja izvan najvećih gradova.

Važna promjena dogodila se i u oblasti vjerskih sloboda. Tokom vlasti AK Partije ukinuta su ranija ograničenja nošenja hidžaba na univerzitetima i u velikom dijelu javnog sektora, što je omogućilo ženama koje nose maramu šire učešće u obrazovanju i javnim institucijama.

Energetski projekti i strateška samostalnost

U energetskom sektoru Turska je posljednjih godina ostvarila značajne pomake u istraživanju domaćih izvora. Otkriće prirodnog gasa u Crnom moru 2020. godine otvorilo je put razvoju plinskog polja Sakarya, iz kojeg je proizvodnja započela 2023. godine. Istovremeno su razvijana nalazišta nafte u području Gabara na jugoistoku zemlje, uz nastavak ulaganja u domaću proizvodnju i istraživanja.

Posebno mjesto zauzima nuklearna elektrana Akkuyu, prvi takav projekt u Turskoj. Njena izgradnja predstavlja dio nastojanja da se diversificiraju izvori električne energije i poveća dugoročna sigurnost snabdijevanja. Uz nuklearnu energiju, zemlja je proširila kapacitete solarnih, vjetroelektrana i hidroelektrana, čime je dodatno razvila vlastiti energetski sektor.

Dvadeset pet godina nakon osnivanja AK partije, na čelu sa Recepom Tayyipom Erdoğanom, Turska ima znatno veću ekonomiju, razvijeniju saobraćajnu infrastrukturu, široku mrežu zdravstvenog osiguranja i odbrambenu industriju koja svoje proizvode plasira na međunarodna tržišta. Rast proizvodnje, izvoza i tehnoloških kapaciteta povećao je njenu ekonomsku i stratešku važnost, dok su veliki infrastrukturni projekti promijenili svakodnevni život i povezanost zemlje.

Na obilježavanju godišnjice u augustu 2026. Erdoğan je poručio da je AK partija nastala u vremenu krize s uvjerenjem da problemi nisu nerješivi i da je njen cilj bio vratiti zemlji samopouzdanje. Četvrt stoljeća nakon osnivanja stranke, razmjere promjena najbolje pokazuju konkretni podaci, od 238 milijardi do 1,6 biliona dolara bruto domaćeg proizvoda, od 36 do više od 273 milijarde dolara robnog izvoza i od približno šest do više od 30 hiljada kilometara puteva s odvojenim kolovozima.