Netanyahuov Likud osvojio je najviše glasova na parlamentarnim izborima u Izraelu, ali vladajuća koalicija nije uspjela osigurati većinu od 61 mandata. Uz izjednačen odnos snaga između premijerovog i opozicionog bloka, ključ za formiranje nove vlade držat će arapske stranke, koje su ostvarile historijski izborni rezultat

Stranka Likud Benjamina Netanyahua pobijedila je na utorak održanim parlamentarnim izborima u Izraelu, osvojivši između 24 i 25 mjesta od ukupno 120, pokazuju izlazne ankete objavljene nakon zatvaranja birališta. Očekuje se da će Yashar, stranka desnog centra njegovog protivnika Gadija Eisenkota, osvojiti između 21 i 23 mandata, što je manje nego što su predviđale predizborne ankete koje su joj davale prvo mjesto.

Na ovim izborima, prvim od napada Hamasa 2013. godine i serije ratova na Bliskom istoku, zabilježena je izlaznost od 77%, što predstavlja izuzetno visok procenat i rezultat nezabilježen u posljednjih više od 25 godina.

Netanyahu pobjeđuje, ali ujedno i gubi. Njegova stranka osvaja najviše glasova, ali njegovi ultranacionalistički i vjerski partneri zadržavaju ili gube značajnu podršku na biralištima, što onemogućava blok da dosegne 61 mandat, većinu potrebnu za formiranje vlade. Prema ovim projekcijama, aktuelna koaliciona vlada imat će oko 51 mandat, u poređenju sa 63 koliko trenutno ima u parlamentu. Isto važi i za blok usmjeren protiv Netanyahua, koji čine Eisenkot i njegovi saveznici (heterogena mješavina jevrejskih stranaka, uglavnom desnog centra i desnice), koji bi imao oko 51 ili 52 mandata.

Likud je daleko od 32 mandata koliko je osvojio 2022. godine. Čini se jasnim da je, nakon 19 godina na vlasti u tri različita perioda od 1990-ih, premijer na biralištima platio cijenu za mandat obilježen radikalizmom, napadima Hamasa, masovnom mobilizacijom rezervista i nagomilavanjem domaćih problema, počevši od porasta troškova života i odbijanja da se ultraortodoksni Jevreji primoraju na služenje obaveznog vojnog roka u vrijeme kada postoji shortage (manjak) vojnika i pregršt kriznih žarišta za Izrael, poput Gaze i Libana.

Premijerovo odbijanje da osnuje nezavisnu istražnu komisiju o ozbiljnim sigurnosnim propustima koji su se dogodili sedmog oktobra 2023. godine također je značajno utjecalo na odluku izraelskih birača. Njegov očigledan interes da izbjegne pravosuđe, koje ga nastoji izvesti pred sud zbog korupcije, još je jedno pitanje koje najviše ogorčava njegove kritičare.

Benjamin Netanyahu pojavio se trijumfalno pred svojim pristalicama u Jerusalemu u ranim jutarnjim satima u srijedu, gotovo pet sati nakon što su mu izlazne ankete dale neočekivanu pobjedu njegove stranke Likud. Kako su ažurirane ankete pokazivale da su njegova koalicija i jevrejski opozicioni blok sve više izjednačeni, atmosfera je postajala još optimističnija, uz plesnu muziku i ekrane na kojima se vrtio video u kojem je zvuk bombi koje padaju na Gazu, Liban i Siriju davao dio ritma. „Svi su govorili da je gotovo. Svi su očekivali da će pasti, da će se slomiti. Ali Netanyahu se ne predaje. Čak i kada je čitav svijet protiv njega, on se ne predaje“, glasili su stihovi pjesme, gotovo proročanski.

To je stav s kojim se Netanyahu pojavio pred svojim pristalicama iza 3:00 sata ujutro (2:00 po centralnoevropskom vremenu). „Sjećate li se kako su nam propagandni mediji davali jedva 18 mandata? Znali su da je to laž!“, uzviknuo je pred svojim sljedbenicima, koji su bili odani, ali ih je bilo svega nekoliko desetina.

Nakon što se osvrnuo na lidere ubijene u posljednje tri godine (iz redova Hamasa, Hezbolaha i Irana), Netanyahu je potvrdio namjeru da ostane premijer jer „desnica ima jasnu većinu“. „Moramo formirati jaku, desničarsku nacionalnu vladu“, dodao je, nazivajući „sramotom“ to što su jevrejske opozicione stranke spremne „ugroziti Izrael i uspostaviti vladu ovisnu o anticionističkim arapskim strankama“ koje izraelske vojnike nazivaju „ratnim zločincima“. „Sramota!“, „Teroristi!“, uzvikivali su pojedinci iz publike. Drugi su ga prekidali skandiranjem poput: „Bibi [Netanyahuov nadimak], kralj Izraela!“ ili „Ko je on? Naredni premijer.“

Netanyahu, koji je na vlasti gotovo 16 uzastopnih godina, insistirao je na tome da Izrael ima „jedinstvenu i historijsku priliku“ da zajedno sa Sjedinjenim Američkim Državama „jednom zauvijek eliminira prijetnju“ koju predstavlja iranski režim. „Pobijedili smo naše neprijatelje i uradit ćemo to ponovo u budućnosti“, dodao je.

Invazije i bombardovanja od napada Hamasa 2023. godine bili su česta tema, predstavljeni kao dostignuće. Video na ekranu prikazivao je lica lidera poput Hassana Nasrallaha iz Hezbolaha i vrhovnog vođe Irana, Alija Hameneija, uz riječ „Eliminiran“. Bio je to niz eksplozija, borbenih aviona i pohvala Netanyahuu od ličnosti poput Donalda Trumpa i Javiera Mileija, koji se završavao frazom: „Netanyahu se ne predaje.“

Netanyahu je u svom govoru prigodno izostavio činjenicu da je njegova stranka pala sa 32 na 27 mandata. „Jedna stvar je neosporna: Likud je vodeća stranka u Izraelu“, izjavio je uz aplauz. Slom bloka usko je povezan s jednim od njegovih partnera: ultraortodoksnom sefardskom strankom Shas, koja je pala sa 11 mandata na između šest i osam.

Dvije arapske liste stoga drže ključ naredne vlade. Masovna mobilizacija njihovog biračkog tijela lansirala ih je na 18 ili 19 mandata, što je gotovo dvostruko više u odnosu na njihov broj u odlazjećem parlamentu, te je doprinijela povećanju ukupne izlaznosti na 77.7%, što je najviše od 2001. godine.

U tom kontekstu Eisenkot je obećao da će posvetiti „svu svoju snagu“ izgradnji „cionističke vlade, stabilne i dobre za sve građane Izraela“, fokusirane na vojnu regrutaciju ultraortodoksnih Jevreja, koji su trenutno izuzeti i vladaju s Netanyahuom. Održavanje novih izbora, rekao je, bilo bi „greška“.

Nadalje, uputio je poruku premijeru, usred izvještaja o mogućem napadu na Iran nakon međuizbora u SAD-u narednog utorka, koji će se poklopiti s pregovorima o formiranju vlade u Izraelu: „Ne usuđujte se koristiti sigurnost Izraela za vlastitu političku korist.“

Iako ravnoteža trenutno ide u prilog premijerovoj opoziciji, Netanyahu je još jednom potvrdio da ga nikada ne treba potcenjivati i da je sposoban preokrenuti mjesece nepovoljnih anketa.

Poruka s birališta više je izraz odbacivanja Netanyahuovih partnera nego samog premijera. Naprimjer, unutar njegove koalicije, ultraortodoksna sefardska stranka Shas se raspada: sa 11 mandata u 2022. pala je na između šest i osam. Tome se pridodaje i očigledna kazna za njegova dva krajnje desničarska vjerska partnera. Jevrejska snaga, koju predvodi ministar nacionalne sigurnosti Itamar Ben Gvir, ima loše izglede, s između šest i sedam mandata, uprkos tome što se tokom kampanje lider krajnje desnice hvalio da može dostići 15 mandata. A Religijski cionizam, predvođen ministrom finansija Bezalelom Smotrichom, morat će se zadovoljiti sa šest poslanika.

Dvojica ultranationalističkih lidera bila su uvjerena da će zvanični rezultati demantovati ove projekcije i da bi se mogla uspostaviti „prava desničarska vlada“, riječima Ben Gvira.

Eisenkot, koji je služio kao načelnik Generalštaba pod Netanyahuom od 2015. do 2019. godine, pojavio se nasmijan pred svojim pristalicama i obećao da će posvetiti „svu svoju snagu“ izgradnji „cionističke vlade, stabilne i dobre za sve građane Izraela“. Osim toga, osvrćući se na izvještaje o mogućem napadu na Iran tokom pregovora o formiranju vlade, koji je navodno provocirala Netanyahuova koalicija, Eisenkot je uputio poruku premijeru: „Ne usuđujte se koristiti sigurnost Izraela za vlastitu političku korist.“

Unutar bloka protiv Netanyahua, Demokrate, lijeva koalicija koja spaja tradicionalni Radnički pokret s pacifističkom strankom Meretz, ostvarile su snažan rezultat: 10 mandata. „Data nam je historijska prilika da formiramo pravu vladu promjena u Izraelu i nemamo namjeru pustiti da nam izmakne“, izjavio je Yair Golan, njen lider. „Mandat koji smo danas dobili od naroda je operativno naređenje za obnovu zemlje i nema mjesta oklijevanju, sukobima ega niti političkim manevrima“, dodao je.

Pored toga, koalicija protiv Netanyahua uključuje i Yisrael Beitenu, sekularnu desničarsku strankom bivšeg ministra Avigdora Liebermana, koja bi mogla povećati svoju zastupljenost sa šest na osam mandata, te koaliciju desnog centra Beyahad, kojoj se predviđa osvajanje oko 14 mandata, čime bi postala treća po snazi politička sila u Knessetu. Beyahad predvode Naftali Bennett i Yair Lapid, koji su se smjenjivali na funkciji premijera 2021-2022. godine, u jedinom mandatu bez Netanyahua od 2009. godine.

Prema riječima ministra odbrane Israela Katza, bliskog Netanyahuovog saveznika, slavlje opozicije je „prenagljeno“ i ono što je za sada jasno jeste da je Likud „politička snaga s najviše osvojenih glasova“.

Ako zvanični rezultati potvre ove projekcije, Izrael očekuju sedmice pregovora u kojima će arapske stranke igrati ključnu ulogu. Kada zvanični rezultati budu poznati, predsjednik Yitzhak Herzog povjerit će mandat jednom poslaniku (obično lideru stranke s najviše glasova) da pokuša formirati vladu. Kandidat će imati 28 dana za pregovore, uz moguće produženje od 14 dana. Ako osigura potrebnu većinu i predstavi prijedlog koji parlament odobri prostom većinom, vlada je formirana. Ako ne uspije, predsjednik može izabrati drugog kandidata, i na kraju, trećeg. Ako svi ovi pokušaji ostanu bez rezultata, održat će se novi izbori.

Veliki pobjednici izbora su arapske stranke: Zajednička lista, koalicija triju stranaka, i umjereni islamistički Ra'am. Zajedno im se predviđa osvajanje oko 18 mandata. Sve je to zasluga nezabilježene mobilizacije njihovih birača, koji se osjećaju diskriminirano i tretirano kao građani drugog reda u Izraelu, posebno od napada Hamasa 2023. godine.

Ove stranke prvenstveno predstavljaju Palestince s izraelskim državljanstvom, odnosno oko petine stanovništva, ali dobijaju i glasove jevrejskih birača koji ih u ovom trenutku smatraju pravom opozicijom u Izraelu. Ako želi premijersku poziciju, Eisenkot će morati formirati koaliciju s jednom od njih, ili možda s obje, uprkos tome što je tokom kampanje izjavljivao da nije spreman pregovarati s njima. U društvu traumatiziranom napadima Hamasa sedmog oktobra 2023. godine, postupiti drugačije koštalo bi ga podrške. Samo su Demokrate izrazile spremnost da uključe Ra'am, stranku predvođenu Mansurom Abbasom, u buduću vladu.

Abbas je već pružio ruku pomirenja kako bi se izgradila većina. „Nadam se da će brojke odgovarati i da možemo garantovati 61 mandat u Knessetu“, rekao je. Ra'am je postao prva arapska stranka koja je bila dio izraelske vlade 2021. godine, u tom slučaju predvođene Naftalijem Bennettom i Yairom Lapidom. Ta vlada je trajala samo nekoliko mjeseci zbog dubokih unutrašnjih ideoloških razlika.

Sa svoje strane, lider Zajedničke liste, Yousef Jabarin, proslavio je što je njegova koalicija „široka, snažna i ne može biti ignorirana ni u jednom političkom scenariju“. Eisenkot je već tokom kampanje izjavio da bi pozdravio svaku stranku koja prihvata Izrael kao jevrejsku i demokratsku državu i označava Hamas kao terorističku grupu.

Izborni dan protekao je bez većih incidenata, ali uz visoke tenzije. Premijer je djelovao nervozno i objavio je nekoliko poruka na društvenim mrežama sugerišući da arapske stranke „kradu izbore“, ne objašnjavajući na čemu zasniva te tvrdnje. „Pristalice Muslimanskog bratstva upadaju na biračka mjesta i kradu izbore“, poručio je šef vlade.

Nakon zatvaranja birališta, Bezalel Smotrich je rekao da neće dozvoliti arapskim strankama da slave svoju historijsku izbornu pobjedu. „Misle da mogu preokrenuti doseljeničku revoluciju u Judeji i Samariji (biblijski naziv za Zapadnu obalu), a ja im poručujem da neće uspjeti“, zaključio je.

IZVOR: El Pais, Bosna.hr