Hodžić je podsjetio da u trenutku njegovog izbora u Hrvatski sabor, u aprilu 2024. godine, bošnjačke organizacije nisu imale nijedan prostor u svom vlasništvu namijenjen njihovom radu. Danas su, kako je naveo, realizirani kulturni centri u Vojniću, Sisku i Labinu, kao i Bošnjački medijski centar u Zagrebu, dok su za kulturne centre u Rijeci i Puli potpisani predugovori. Do kraja mandata planirano je rješavanje prostornih potreba bošnjačkih organizacija u Gunji, Dubrovniku i drugim sredinama. Naglasio je da ovakva infrastruktura predstavlja važan preduvjet za okupljanje mladih, rad udruženja te organizaciju kulturnih, obrazovnih i drugih aktivnosti kojima se čuva nacionalni identitet

Potpredsjednik Hrvatskoga sabora Armin Hodžić gostovao je u emisiji TV intervju Radiotelevizije Unsko-sanskog kantona (RTV USK), u kojoj je govorio o svom izboru na mjesto potpredsjednika, položaju Bošnjaka i drugih nacionalnih manjina u Hrvatskoj, odnosima Hrvatske i Bosne i Hercegovine te aktuelnim političkim procesima u regiji

U razgovoru s urednicom i voditeljicom Delilom Alibegović, Hodžić je istaknuo da izbor za potpredsjednika Hrvatskoga sabora, kao prvog Bošnjaka i najmlađe osobe na toj funkciji, doživljava prvenstveno kao priznanje dugogodišnjem radu bošnjačke nacionalne manjine u Hrvatskoj, ali i kao dodatnu odgovornost.

Naglasio je da njegov politički angažman nije usmjeren na ostvarivanje funkcija kao cilja samog po sebi, već na stvaranje konkretnih pomaka u položaju nacionalnih manjina, očuvanju njihovog identiteta i unapređenju odnosa Hrvatske i Bosne i Hercegovine.

– Ono što sam rekao i nakon što sam izabran – ovo ne doživljavam kao lični uspjeh, ovo nije uspjeh Armina Hodžića, ovo je uspjeh bošnjačke zajednice koja je generacijama, od nezavisnosti Republike Hrvatske, ali i mnogo prije kada je došla ovdje, davala društvu, državi. Prisjećam ih se svih nakon ovoga, iz razloga što prvi put od nezavisnosti Republike Hrvatske mi imamo Bošnjaka na jednoj takvoj dužnosti, tako da je meni osobno to velika čast povezana sa odgovornošću i prema zajednici i prema državi. Međutim, ja sam to dvoje uvijek povezivao. Biti Bošnjak je dio mog identiteta, postoji moja odgovornost prema Republici Hrvatskoj kao mojoj domovini, jer sam ja ovdje rođen, ali isto tako ne zaboravljam niti svoje korijene i svoju matičnu domovinu, Bosnu i Hercegovinu – rekao je on.

Podsjetio je da je za njegov izbor glasalo 125 saborskih zastupnika, uključujući predstavnike vladajuće većine i opozicije, te da je kandidaturu predložio Klub zastupnika nacionalnih manjina. Posebno je zahvalio bošnjačkim organizacijama iz cijele Hrvatske, koje su mu uputile zajedničku podršku i čestitke.

– To su ljudi s kojima ja svakodnevno radim, s kojima sređujem, s kojima pokušavam rješavati probleme koje imaju. To je veoma važna podrška, jer ona je potvrda rada. Međutim, pored te čestitke koje sam dobio od strane praktički više od 90 posto aktivnih bošnjačkih organizacija u Hrvatskoj, osobno mi jako puno znači svaka poruka koju sam dobio, a bilo ih je doista jako puno svih ovih dana, od Bošnjaka iz Hrvatske, ali i puno šire, i iz Bosne i Hercegovine, i iz dijaspore. Ljudi u Hrvatskoj se identificiraju s ovim imenovanjem, jer znaju da je ono došlo kao plod jednog dugogodišnjeg rana, ponavljam, ne kao Armina Hodžića, već kao bošnjačke zajednice u Hrvatskoj. Bilo nam je to važno da pošaljemo i poruku da i mi Bošnjaci imamo kapacitet da možemo iznijeti takvu jednu odgovornost – naveo je on.

Govoreći o političkom putu, podsjetio je i na parlamentarne izbore 2024. godine, kada je osvojio 3.357 glasova, što je bio rekordan rezultat u izbornoj jedinici u kojoj se bira predstavnik bošnjačke, albanske, crnogorske, makedonske i slovenske nacionalne manjine.

Jedna od centralnih tema razgovora bili su konkretni rezultati ostvareni tokom dosadašnjeg zastupničkog mandata, posebno u području jačanja infrastrukture bošnjačkih organizacija.

Hodžić je podsjetio da u trenutku njegovog izbora u Hrvatski sabor, u aprilu 2024. godine, bošnjačke organizacije nisu imale nijedan prostor u svom vlasništvu namijenjen njihovom radu.

Danas su, kako je naveo, realizirani kulturni centri u Vojniću, Sisku i Labinu, kao i Bošnjački medijski centar u Zagrebu, dok su za kulturne centre u Rijeci i Puli potpisani predugovori. Do kraja mandata planirano je rješavanje prostornih potreba bošnjačkih organizacija u Gunji, Dubrovniku i drugim sredinama.

Naglasio je da ovakva infrastruktura predstavlja važan preduvjet za okupljanje mladih, rad udruženja te organizaciju kulturnih, obrazovnih i drugih aktivnosti kojima se čuva nacionalni identitet.

Posebnu pažnju posvetio je pitanju nacionalnog izjašnjavanja Bošnjaka u registru birača, koje već decenijama utječe na ostvarivanje njihovih manjinskih izbornih prava.

Istaknuo je da je Vlada Republike Hrvatske, na temelju operativnog plana za nacionalne manjine, osnovala posebno povjerenstvo koje se bavi ovom problematikom, a kojim predsjedava državna tajnica Fadila Bahović.

Komentirajući polemike koje su pratile njegov izbor, uključujući optužbe o navodnoj povezanosti sa štrajkom, Hodžić je odbacio takve tvrdnje i upozorio na opasnost od pretvaranja političkih rasprava u etiketiranje cijele nacionalne manjine.

Posebno je problematizirao komentare u kojima se Bošnjaci prikazuju kao skupina koja navodno upravlja političkim i društvenim procesima u Zagrebu, ističući da takva retorika može imati posljedice daleko šire od pojedinačnog političkog sukoba.

Govoreći o podršci Vladi Republike Hrvatske, pojasnio je da je ona povezana s operativnim planom za nacionalne manjine, koji obuhvata konkretne prioritete, od komunalne infrastrukture do kulturnih i društvenih centara, kao i unapređenja zastupljenosti manjina u institucijama.

Značajan dio intervjua bio je posvećen odnosima Hrvatske i Bosne i Hercegovine, kao i političkim prilikama nakon izbora u BiH.

Hodžić je naglasio da bi evropski i euroatlantski put Bosne i Hercegovine trebali biti prioritet svih političkih aktera koji budu učestvovali u formiranju vlasti.

Prema njegovim riječima, Bosni i Hercegovini potreban je period političke stabilnosti koji bi omogućio snažniji ekonomski razvoj, privlačenje investicija i poboljšanje životnog standarda građana.

Govoreći o odnosima Zagreba i Sarajeva, ponovio je da se međudržavna saradnja mora odvijati uz puno uvažavanje institucija Bosne i Hercegovine. Pojasnio je da insistiranje na ulozi Sarajeva ne proizlazi iz nacionalnih razloga, već iz činjenice da je riječ o sjedištu državnih institucija.

Kao primjer institucionalne saradnje naveo je zajedničku posjetu s predsjednikom Vlade Republike Hrvatske Andrejem Plenkovićem, tokom koje su posjetili Vijeće ministara i Parlamentarnu skupštinu Bosne i Hercegovine.

Hodžić je ocijenio da evropski put Bosne i Hercegovine zahtijeva pristup koji će uvažavati specifičnosti njenog ustavnog i političkog sistema.

Upozorio je da postojeći mehanizmi blokada, kao i djelovanje političkih struktura koje se protive evropskim integracijama, značajno otežavaju provođenje reformi i ispunjavanje uvjeta za članstvo.

Istaknuo je da bi institucije Evropske unije morale prepoznati takve okolnosti i pronaći način da Bosni i Hercegovini omoguće realnu perspektivu članstva.

Prema njegovoj ocjeni, upravo bi ekonomski razvoj, kvalitetnije obrazovanje i zdravstvo, veće plaće i bolji životni uvjeti mogli doprinijeti smanjenju političkih podjela i jačanju povjerenja među građanima.

U završnom dijelu razgovora Hodžić je komentirao izborne procese u Srbiji i političke promjene o kojima se govorilo nakon izbora.

Intervju je emitiran 27. oktobra 2026. godine u informativnom programu RTV USK, a emisiju je uredila i vodila Delila Alibegović.