Jemenski pobunjenici Huti napreduju prema strateškom planinskom masivu Kahbub u namjeri da osiguraju potpunu kontrolu nad prolazom Bab el-Mandeb, jednim od najvažnijih svjetskih pomorskih puteva. Zbog obnavljanja žestokih borbi, raketnih napada na saudijska naftna postrojenja i prijetnji blokadom Crvenog mora, cijene nafte na globalnom tržištu skočile su blizu 100 dolara po barelu, dok humanitarne agencije upozoravaju na novi talas izbjeglica i tešku stradanje civila

Nakon što su u proteklim sedmicama munjevitom ofanzivom zauzeli obalu Jemenske Republike na Crvenom moru, pobunjeni Huti napreduju prema planinskom masivu Kahbub. Ta strateški važna uzvišenja na jugozapadu zemlje razdvajaju južnu obalu, pod kontrolom snaga međunarodno priznate vlade, od zapadnih teritorija koje drži ovaj pokret povezan s Iranom. Osvajanje ovih položaja omogućilo bi Hutima da osiguraju nedavne teritorijalne dobitke i definitivno uspostave kontrolu nad sjevernom obalom prolaza Bab el-Mandeb, jedne od najvažnijih svjetskih pomorskih tačkih za trgovinu između Evrope, Afrike i Azije.

Lokalni mediji i katarska televizija Al Jazeera izvještavaju da se žestoke borbe vode u pokrajinama Taiz i Lahij, na istočnim i zapadnim padinama masiva Kahbub. Vladine snage nalaze se u defanzivi nakon gubitka šireg područja Bab el-Mandeba, dok Huti nastoje održati zamah ofanzive uprkos intenzivnim vazdušnim udarima saudijske koalicije. Kontrola nad ovim planinama odlučit će hoće li Huti konsolidirati položaje ili će vladine snage uspjeti sačuvati uporišta neophodna za pokretanje kontraofanzive. Zauzimanje ovih visova ujedno bi direktno ugrozilo Aden, glavnu luku i privremenu prijestolnicu međunarodno priznate vlade otkako su Huti 2014. godine zauzeli Sanu.

Primirje postignuto uz posredovanje Ujedinjenih nacija 2022. godine praktično je pogođeno u julu, kada su vladine snage napale aerodrom u Sani u trenutku kada se pripremao za slijetanje avion s iranskom delegacijom. Pokret Ansar Allah, kako je zvanični naziv ovog islamističkog pokreta iz reda zeidijskih šiita, proglasio je kraj prekida vatre i pokrenuo novu opštu ofanzivu u Jemenu, ali i napade prema teritoriji Saudijske Arabije. Tokom septembra, borci Ansar Allaha zauzeli su ključnu luku Moka i ostrvo Mayun, čime su stavljeni pod direktnu prijetnju prolazi između Adenskog zaliva i Crvenog mora. Mogućnost blokade ovog pravca, uz paralelne poremećaje u Hormuškom tesnacu, podigla je cijene sirove nafte na globalnom tržištu na blizu 100 dolara po barelu.

Uprkos ranijim predrasudama o gerilskoj prirodi pokreta, Huti danas raspolažu naprednim naoružanjem koje isporučuje Iran, uključujući balističke rakete i dronove. Sigurnosni izvještaji ukazuju i na to da su pojedine frakcije koristile komercijalno dostupne tehnologije i alate vještačke inteligencije za razvoj softvera za navođenje raketnih projektila, čime je dodatno povećana preciznost njihovih udara.

Humanitarna situacija na terenu naglo se pogoršava. Agencije UN-a procjenjuju da je od obnavljanja intenzivnih sukoba u augustu poginulo najmanje 674 ljudi, dok je oko 3.000 ranjeno. Zbog borbi je raseljeno oko 150.000 stanovnika, a Visoki komesarijat UN-a za izbjeglice (UNHCR) bilježi i hiljade prelazaka preko prolaza Bab el-Mandeb prema susjednom Džibutiju. Agencije upozoravaju da se gotovo polovina od ukupno 43 miliona stanovnika Jemena suočava s teškom nestašicom hrane.

Posljednjih dana vladine snage poslale su pojačanja u zonu Taiza i bombardovale linije snabdijevanja Huta, dok lokalni izvori optužuju saudijske snage da su u vazdušnim udarima na stambena naselja u Moki i Jaufu usmrtile više civila. Istovremeno, vlasti u Adenu i Rijadu nastoje izdejstvovati direktnije uključivanje Sjedinjenih Američkih Država u sukob, posebno nakon nedavnih napada balističkim raketama na Rijad i postrojenja naftnog giganta Aramco. Prema izvorima iz Washingtona, američka administracija razmatrala je opcije direktnih vojnih udara na položaje Huta, ali je odluka u posljednjem trenutku odgođena.

Diplomatska i vojna podrška Saudijskoj Arabiji stigla je od drugih saveznika. Ministri vanjskih poslova zemalja članica G7 zatražili su od Huta hitno obustavljanje vojnih operacija i prekid ugrožavanja komercijalne plovidbe. Velika Britanija potvrdila je slanje aviona za dopunu goriva u zraku kako bi pružila logističku podršku saudijskim borbenim avionima, pozivajući se na razloge nacionalne sigurnosti i obaveze prema partnerima. Francuski diplomatski izvori također navode spremnost za zaštitu saudijske energetske infrastrukture, dok su Pakistan i Turska potvrdili solidarnost s Rijadom u okviru regionalnih sigurnosnih sporazuma, iako bez namjere direktnog ulaska u vojne operacije.

Predvodnik pokreta Ansar Allah, Abdulmalik al-Huti, uputio je javno upozorenje međunarodnim akterima da se ne uključuju u vojne akcije na strani Saudijske Arabije, ističući da će svako uplitanje snositi ozbiljne posljedice. Huti su proglasili saudijske brodove nepoželjnim u prolazu Bab el-Mandeb, nakon što su ranijim napadima nanijeli štetu naftovodu Istok-Zapad, kojim je Rijad pokušavao preusmjeriti izvoz izvan Hormuškog tjesnaca. Iako Aramco nastoji stabilizovati isporuke za azijska tržišta preko luke Yanbu, kašnjenja u ugovorima i nesigurnost transportnih ruta i dalje opterećuju snabdijevanje evropskih kupaca.