„Večer azerbejdžanske glazbe“ zagrebačkoj će publici približiti raskošnu kulturnu tradiciju Azerbejdžana – od narodnih plesova i drevnog mugama do jazza i suvremenog glazbenog izričaja

Azerbejdžan, smješten na prostoru na kojem su se stoljećima susretali različiti narodi, jezici i civilizacije, razvio je glazbeni identitet u kojem tragovi prošlosti nastavljaju živjeti kroz nove generacije izvođača.

Možda se to najbolje vidi u mugamu, jednom od najprepoznatljivijih simbola azerbejdžanske kulture. Riječ je o složenoj vokalno-instrumentalnoj glazbenoj formi u kojoj izvođač ne slijedi samo unaprijed zadanu melodiju. Improvizacija je njezina srž, a interpretacija ovisi o znanju, osjećaju i sposobnosti glazbenika da unutar tradicionalnih obrazaca stvori nešto vlastito. 

Njegovu kulturnu vrijednost prepoznao je i UNESCO, koji je azerbajdžanski mugam uvrstio na Reprezentativni popis nematerijalne kulturne baštine čovječanstva. Tradicionalno ga izvode pjevač i instrumentalisti, a karakterističan zvuk daju mutar, dugovrata trzalačka lutnja, kamanča, gudački instrument prepoznatljiva prodornog zvuka, te gaval, vrsta okvirnog bubnja.

Posebno mjesto pripada taru. Njegova izrada i način sviranja sami su po sebi dio zaštićene azerbejdžanske nematerijalne baštine. Instrument nije samo pratnja glasu, u tradicionalnoj glazbi on s izvođačem vodi svojevrstan dijalog, prenoseći raspoloženje i emociju koju riječi ponekad ne mogu izraziti.

Azerbejdžanska glazbena tradicija, međutim, ne završava mugamom. Stoljećima su važnu ulogu imali i ašici, pjesnici, pripovjedači i glazbenici u jednoj osobi. Uz saz, svoj karakteristični žičani instrument, prenosili su pjesme, legende, ljubavne priče i povijesno pamćenje zajednice. Umjetnost azerbejdžanskih ašika također se nalazi na UNESCO-ovu popisu nematerijalne kulturne baštine.

Ono što azerbajdžansku glazbenu priču čini posebno zanimljivom jest činjenica da se tradicija nije zatvorila pred suvremenim glazbenim pravcima.

Naprotiv, upravo je susret mugama i jazza tijekom 20. stoljeća iznjedrio jedan od najoriginalnijih izraza azerbejdžanske moderne glazbe –  jazz-mugam. Improvizacijska priroda tradicionalnog mugama pokazala se iznimno kompatibilnom sa slobodom jazza, pa su glazbenici počeli spajati dva naizgled udaljena svijeta.

Jedno od najvažnijih imena tog razvoja bio je azerbejdžanski pijanist i skladatelj Vagif Mustafazadeh, koji je tijekom 1960-ih i 1970-ih oblikovao prepoznatljiv spoj jazz improvizacije i mugamskih obrazaca. Njegovo stvaralaštvo otvorilo je prostor generacijama glazbenika koje su pokazale da očuvanje tradicije ne mora značiti njezino zamrzavanje u vremenu.

Upravo zato nije slučajno što će i zagrebačka večer objediniti tradicijsku glazbu, ples, jazz i pop. Takav program zapravo govori mnogo više o današnjem Azerbejdžanu nego što bi to mogao koncert sastavljen isključivo od folklornih točaka.

Važan dio te priče je i ples.

Azerbejdžanski tradicionalni plesovi razlikuju se od regije do regije, a kroz pokret, glazbu i raskošne kostime prenose različite motive iz svakodnevnog života, povijesti i običaja. Muške koreografije često obilježavaju brzina, preciznost i snažni pokreti, dok ženske izvedbe naglasak stavljaju na eleganciju, držanje i suptilne pokrete ruku.

Dio tog bogatstva u Zagrebu će predstaviti Azerbejdžanski državni plesni ansambl, osnovan 1970. godine, koji već desetljećima tradicionalnu plesnu baštinu zemlje predstavlja na međunarodnim pozornicama.

„Večer azerbejdžanske glazbe“ održat će se 30. rujna u 19.30 sati u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog u Zagrebu, a publici donosi program u kojem će se susresti tradicionalni plesovi, narodna glazba, jazz i pop.

Time će zagrebačka publika dobiti priliku upoznati kulturu zemlje čija je glazba nastajala na susretištu različitih civilizacijskih utjecaja, ali je tijekom stoljeća izgradila vlastiti, lako prepoznatljiv glas.

Ulaz na koncert je besplatan, a ulaznice se mogu preuzeti na blagajni Koncertne dvorane Vatroslava Lisinskog.