Visoki zvaničnici režima vjeruju da će se konflikt pretvoriti u hibridni rat u kojem će Washington pokušati izazvati unutrašnju pobunu u zemlji

Imenovanje Hosseina Taeba na čelo paramilitarne milicije Basij potvrdilo je da se novi vrh u Teheranu priprema za scenario općih unutrašnjih nemira. Taeb, poznat po svojoj ulozi u gušenju protesta 2009. godine dok je bio na čelu Basija, vraća se na dužnost koju je obnašao prije više od jedne decenije. Njegovo ponovno postavljenje, koje je naredio vrhovni vođa Mojtaba Khamenei, dolazi usred primirja obilježenog vojnim sukobima između Washingtona i Teherana, koji variraju između pokušaja pregovora i prijetnji nastavkom rata. Prije sedmicu dana Sjedinjene Američke Države pokrenule su operaciju s ciljem ekonomske izolacije iranskog režima i njegovog gušenja sankcijama koje bi raspirile društveno nezadovoljstvo i poljuljale vlast.

Taeb je izuzetno blizak aktuelnom vrhovnom vođi, a brojni izvještaji ukazuju na to da je bio jedan od glavnih pokretača kampanje da Mojtaba bude izabran za nasljednika svog oca, ajatolaha Alija Hameneija, koji je ubijen u izraelskom napadu prvog dana rata. Njegovo prijateljstvo i iskustvo u obavještajnom sektoru i društvenoj kontroli čine ga savremenim profilom za suočavanje s onim što mnogi unutar režima opisuju kao sljedeću fazu konflikta: hibridnim ratom u kojem Washington pokušava izazvati unutrašnju pobunu.

Sam Mojtaba Hamenei opravdao je njegov povratak tvrdnjom da „nove potrebe i okolnosti“ u Iranu zahtijevaju „produbljivanje i širenje kulturu Basija“. Dekretom o njegovom imenovanju posebno mu se povjerava zadatak da ovu paramilitarnu dobrovoljačku snagu transformira u „narodnu obavještajnu mrežu“ te da iskoristi tehnologiju za „odgovor usmjeren na ljude“ u kontekstu trenutnog sukoba. Stručnjaci ovo imenovanje tumače kao pokušaj jačanja nadzora nad građanima kako bi se ugušile potencijalne mobilizacije, proširivanjem prisustva milicije u naseljima, na univerzitetima i u javnim ustanovama.

Taeb je već predvodio Basij 2009. godine, u periodu kada je ta milicija odigrala ključnu ulogu u brutalnom gušenju protesta Zelenog pokreta, pokrenutih nakon kontroverznih izbora. Zbog uloge u nasilju nad demonstrantima našao se pod sankcijama Sjedinjenih Američkih Država i Evropske unije. Tokom godina, ovaj komandant je stekao reputaciju okrutnog i izuzetno paranoičnog zvaničnika koji se nije ustručavao mučiti one koje je sumnjičio za izdaju, uključujući i vlastite saradnike.

Njegovo smjenjivanje 2022. godine uslijedilo je nakon teških obavještajnih propusta pripisanih izraelskim operacijama, među kojima su bili infiltracija u osjetljiva postrojenja i ubistvo nuklearnog naučnika Mohsena Fakhrizadeha. Režim nikada nije javno objavio razlog zašto je Taeb sklonjen sa dužnosti, iako je ostao na poziciji savjetnika nekoliko komandanata Revolucionarne garde.

Ovaj komandant se tako vraća na čelo Basija u trenutku kada je milicija dobila novu stratešku važnost nakon rata protiv Sjedinjenih Američkih Država i Izraela. Izvorno osnovana kao dobrovoljačka snaga nakon Islamske revolucije 1979. godine, grupa je tokom trenutnog sukoba diverzificirala svoje funkcije: mnogi njeni članovi su naoružani, postavljaju kontrolne punktove u gradovima i nametali su red u desetinama naselja.

Režim tvrdi da milicija neprestano raste zahvaljujući svakodnevnim novim prijavama u sklopu masovne kampanje regrutacije, tokom koje se u ratnim okolnostima razmatralo čak i primanje maloljetnika. Prema tvrdnjama režima, milicija može mobilizirati do 20 miliona ljudi, što čini petinu stanovništva, cifra u koju je teško povjerovati s obzirom na to da je riječ o grupi neplaćenih dobrovoljaca.

IZVOR: El Mundo