Slovenačka blokada zajedničke izjave Evropske unije o osudi izraelske gradnje naselja na okupiranoj Zapadnoj obali otkrila je novu diplomatsku realnost: povratkom Janeza Janše na vlast, Tel Aviv je u Briselu ponovo dobio dragocjenog saveznika s pravom veta. Iako mala članica, Slovenija je iskoristila pravilo jednoglasnosti u vanjskoj politici EU kako bi pružila direktan zaklon vladi Benjamina Netanyahua, označivši tako radikalan zaokret u odnosu na dosadašnju kritičku politiku Ljubljane

Slovenačko stavljanje veta na zajedničku izjavu Evropske unije o širenju izraelskih naselja na okupiranoj Zapadnoj obali ponudilo je jedan od prvih konkretnih odgovora na pitanje kakvu vrijednost ta zemlja ima u očima Izraela nakon povratka Janeza Janše na vlast. Ono što Sloveniju čini izuzetno važnom za vladu Benjamina Netanyahua primarno je njena pozicija unutar Unije: čak i mala država članica može blokirati zajednički evropski stav o pitanjima koja zahtijevaju konsenzus, pruživši tako Tel Avivu ključni diplomatski zaklon.

Iz Netanyahuove perspektive, vrijednost Slovenije ne leži u njenoj veličini, već u njenom mjestu u sistemu odlučivanja EU. Mala članica dobija znatnu polugu utjecaja kada je potreban jednoglasni pristanak. Ovu ocjenu iznosi Šaron Pardo, profesor evropskih studija i međunarodnih odnosa na Univerzitetu Ben-Gurion u Negevu i viši istraživač pri Institutu JPPI.

Slovenski veto mora se posmatrati u širem kontekstu Netanyahuovog višegodišnjeg odnosa s Evropom. Njegove vlade sistematski grade bilateralne veze s desničarskim partijama i liderima pojedinih država članica. Razlog je jednostavan: u vanjskoj politici EU odlučivanje često traži jednoglasnost. Kada bar jedna vlada odbije podržati ono što Izrael doživljava kao pretjerano kritičan evropski konsenzus, posljedice prevazilaze same bilateralne odnose. Čak i ako pojedinačna zemlja ne promijeni konačni stav Brisela, njeno protivljenje razbija privid jedinstvenog evropskog fronta, što diplomatski direktno koristi Izraelu.

Izraelska vlada planira izgradnju više od 1.200 stambenih jedinica u strateški presudnom području E1, istočno od Jerusalema. Prema procjenama Evropske unije, realizacija ovih planova faktički bi presjekla Zapadnu obalu na dva dijela, izolirala Istočni Jerusalem i dodatno urušila svaku mogućnost stvaranja funkcionalne dvodržavne alternative. EU smatra sva izraelska naselja na okupiranoj teritoriji nelegalnim prema međunarodnom pravu.

Ipak, Pardo oprezno povlači paralelu između Slovenije i Mađarske Viktora Orbána, koja godinama važi za najpouzdanijeg Netanyahuovog saveznika u Briselu. Preuranjeno je pretpostaviti da će Ljubljana automatski podržati baš svaki izraelski potez, jer Slovenija zadržava vlastite specifične interese i ograničenja u okviru Unije. Međutim, blokada izjave o širenju naselja u zoni E1 prvi je opipljiv primjer kako promjena vlasti u Ljubljani donosi direktnu korist Izraelu na evropskom nivou. Slovensko ministarstvo vanjskih poslova potvrdilo je veto, uz obrazloženje da nova izjava u tom trenutku ne bi donijela nikakvu dodanu vrijednost.

Za Tel Aviv je ovaj zaokret izuzetno značajan zbog drastične promjene dosadašnjeg kursa. Slovenija je postala znatno važnija Netanyahuovom Izraelu nakon Janšinog povratka na premijersku poziciju, iako se odnos za sada može opisati kao partnerstvo u nastajanju, a ne još uvijek izgrađeno strateško savezništvo.

Samo nekoliko mjeseci ranije, Ljubljana je vodila potpunu suprotnu politiku. Prethodna slovenska vlada spadala je među najoštrije evropske kritičare Netanyahuovog režima. Slovenija je priznala Palestinu, oštro osuđivala akcije u Gazi i kontinuirano kritikovala širenje naselja. Promjena vlasti stoga je stvorila neuobičajeno veliku diplomatsku priliku za Jerusalem. Jasan signal tog interesa jeste i odluka o otvaranju rezidentne ambasade Izraela u Ljubljani, najavljena ubrzo po stupanju Janšine vlade na dužnost. Takvo diplomatsko predstavništvo nije samo simbolika, već odraz procjene da Slovenija nudi prostor za znatno dublje političke veze.

Iza ovog približavanja stoji i nesumnjiva ideološka bliskost dvojice premijera. Janša je već godinama jedan od najotvorenijih proizraelskih lidera u Evropi, koji dosljedno brani sigurnosne interese Izraela, održava kontakte s utjecajnim jevrejskim organizacijama i oštro istupa protiv antisemitizma. Između njega, Netanyahua i šire izraelske desnice postoji stvarni politički afinitet.

Ipak, novi odnos ne proizlazi isključivo iz lične hemije lidera. Slovenski premijer zagovara izrazito transatlantski vanjskopolitički smjer i bliske veze sa Sjedinjenim Američkim Državama pod Donaldom Trumpom. U takvom viđenju međunarodnih odnosa, Netanyahuov Izrael predstavlja prirodnog partnera. Lična naklonost, ideološka srodnost i institucionalna moć koju daje članstvo u EU u ovom se slučaju savršeno nadopunjuju. Janšin povratak pružio je Izraelu nešto što je na evropskom tlu uveliko izgubio: vladu koja tješnje veze s Jerusalemom ne posmatra kao diplomatski teret, već kao svoju čistu prednost.

Novoizabrani slovenski premijer potvrdio je odluku svoje vlade da blokira planiranu zajedničku izjavu EU kojom se osuđuje izraelska gradnja u zoni E1. U objavi na mreži X, Janša je naveo da je Slovenija time “izvukla samu sebe iz vrzinog kola” u kojem je Unija gubila kredibilitet neprekidnim i neproporcionalnim osudama Izraela. Optužio je Evropsku uniju za dvoličnost, ističući da Brisel šuti na nasilje i progone širom svijeta, dok burno reaguje na svaku izraelsku najavu gradnje. Prema njegovim riječima, primjena “dvostrukih standarda” dovela je vanjsku politiku EU do potpune irelevantnosti, jer njene deklaracije više niti šta mijenjaju, niti išta rješavaju.

Zbog slovenačkog veta, očekivana zajednička osuda svih 27 članica morala je biti svedena na niži nivo. Umjesto konsenzualnog stava Unije, visoka predstavnica za vanjsku i sigurnosnu politiku Kaja Kallas bila je primorana izdati saopćenje isključivo u svoje ime.

Izraelsko ministarstvo stambene izgradnje raspisalo je tender za oko 1.200 stambenih jedinica u E1, prostoru između Jerusalema i naselja Ma'ale Adumim. Iako je plan odobren ranije, tender je odgađan pod diplomatskim pritiscima. Kritičari upozoravaju da bi gradnja na tom potezu trajno onemogućila teritorijalni kontinuitet buduće palestinske države. Kallas je u svom saopćenju ponovila da je stav jasna: izraelska naselja na Zapadnoj obali su nelegalna prema međunarodnom pravu.

Nova slovenačka vlada je već u prvim sedmicama mandata potpuno preokrenula dotadašnju politiku sankcija. Ukinut je embargo na uvoz i izvoz naoružanja i vojne opreme, kao i bojkot proizvoda koji dolaze iz izraelskih naselja. Također, poništena je ranija odluka kojom su Benjamin Netanyahu te ministri Bezalel Smotrich i Itamar Ben-Gvir bili proglašeni osobama non grata. Prethodna slovenska administracija je u septembru 2025. godine zabranila ulazak Netanyahuu u zemlju uslijed postupaka pred Sudom u Hagu. Janšin dolazak označio je potpuni zaokret i otvaranje poglavlja u kojem Ljubljana ponovo služi kao ključni diplomatski štit Izraela u srcu Evrope.

IZVOR: Bosna.hr, Delo, Haaretz