Idejni projekat za spomenik izradio je gradačački arhitekta Enes Sahačić. Prvo je bilo zamišljeno da spomenik bude visok 6 metara, a projektant je objasnio da bi to bilo malo za ovakav lokalitet. Nakon par dana i razgovora, došlo se do današnjih 16 metara. Prvobitna ideja je također bila da ljiljan ima četiri latice, ali su predstavnici Patriotske lige izrazili želju da bude s pet, jer bi s jednom manje, iz zraka, ličio na križ.

Gradačac je grad koji se ponosi svojim borcima i svojom borbom za domovinu.

Vođena tim motom, grupa, predvođena članovima Patriotske lige Gradačca, prije osam godina došla je na ideju da na lokalitetu “Ploče – Bandera” podignu spomenik “Ljiljan” s pet latica i sedam kamena koji predstavljaju Korpuse Armije Republike Bosne i Hercegovine.

Idejni projekat za spomenik izradio je gradačački arhitekta Enes Sahačić. Prvo je bilo zamišljeno da spomenik bude visok 6 metara, a projektant je objasnio da bi to bilo malo za ovakav lokalitet. Nakon par dana i razgovora, došlo se do današnjih 16 metara. Prvobitna ideja je također bila da ljiljan ima četiri latice, ali su predstavnici Patriotske lige izrazili želju da bude s pet, jer bi s jednom manje, iz zraka, ličio na križ.

Priča o spomeniku Ljiljana je priča o borcima, koji su dali ono najvrjednije za svoju državu, a to je život. Neki borci su svoj život položili za slobodu, a ovaj spomenik je uspomena i na one koji su život dali i na one koji su živi.

Borba za kotu Bandere bila je jedna od važnijih za odbranu Gradačca u agresiji na Bosnu i Hercegovinu.

Pripadnici Vojske RS-a su htjeli da zauzmu kotu, kako bi mogli vršiti granatiranje grada, i pripremiti teren za planirani prolaz oklopnog voza, koji je zaustavljen na sjevernoj strani grada.

Ovu kotu su gradačački borci zauzeli 15. maja 1992. godine i utvrdili se na ovom položaju. Nakon nekoliko napada koji su trajali mjesecima, 10. jula su dvije srpske diverzantske jedinice ušle i pomjerile ih s ovog položaja. Nakon inicijalnog povlačenja u Zelinju Donju, narod je počeo da bježi prema donjim dijelovima sela. Borci su se brzo pregrupisali i vratili na ovu kotu naredni dan. Par dana su, pod artiljerijskim granatama, kopali rov i utvrdili svoj položaj. Ponestalo im je municije, pa su se ponovo vratili u selo i nakon što su, 14. jula, zauzeli ovaj položaj, više ga nikada nisu izgubili.

Ideja koja je nastala u ljeto 2009. godine nailazila je na brojne izazove i probleme. Ponekada se činila nedostižnom. Među prvima koji su dali podršku bio je tadašnji muftija tuzlanski, danas reisul-ulema, Husein-ef. Kavazović.

Rekao mi je da čvrsto stoji uz ideju, jer se oko Ljiljana svi možemo okupiti. Tada u Građevinski odbor ulaze privrednici Gradačca, koji su dali nemjerljiv doprinos u finansiranju izgradnje ovog impozantnog spomenika.

Uz Ljiljan, dodani su i brojni drugi sadržaji. Nakon osam godina, danas taj lokalitet sadrži i replike zemunica, tranšeja, kao i spomen-sobu.

Dodano je mjesto za sjedenje, tako da i preko dana posjetioci mogu, uz kahvu, uživati u pogledu koji se pruža na Posavinu i okolna brda.

Također je završena i musala, kao i dječije igralište, a odnedavno ovaj lokalitet krasi i Cvijet Srebrenice.

Kako su borci kretali u borbu s dovom da odbrane ono što im je najdraže, tako se u petak, 14. augusta, moliti Gospodara da čuva ovo parče zemlje koju mi zovemo domovinom. Na lokalitetu Ljiljana na Banderi nadomak Gradačca u petak će biti održana manifestacija “Dova za domovinu Bosnu i Hercegovinu”.

Program počinje u 12 sati, dok će džuma-namaz biti klanjan u 13 sati, a učenje dove za domovinu planirano je nakon džuma-namaza.

Organizatori su pozvali džematlije i građane da prisustvom uveličaju manifestaciju, prouče dovu za Bosnu i Hercegovinu te odaju počast šehidima i braniocima.

Zbog najavljenih visokih temperatura posebno su pozvali starije osobe i osobe sa zdravstvenim problemima da procijene svoje zdravstveno stanje i mogućnost dolaska.

Učesnicima je preporučeno da se adekvatno zaštite od sunca, ponesu dovoljno vode i pridržavaju se preporuka organizatora. Iako su izvršene potrebne pripreme za održavanje programa, preporučeno je da posjetioci, u skladu sa svojim potrebama, ponesu dodatnu količinu vode, kišobran ili suncobran te sedžadu.

Izgradnja spomenika, sjećanje na borce, počela je s iskrenim nijetom i vjerom u Gospodara. Danas se onoj inicijativi boraca s početka priče dive svi oni koji Bosnu i Hercegovinu doživljavaju svojom domovinom.