Foto: Arheološki muzej Zadar/Facebook
Legenda o Uni prenosi se s koljena na koljeno, preživljavajući smjene carstava, država i naroda na ovim prostorima. Priča nas vodi unatrag, u vrijeme kada su rimske legije marširale neprohodnim vrletima današnje Like i Bosne, šireći granice moćnog Rimskog Carstva. Umorni od dugotrajnog pješačenja, borbi i surove klime, rimski su vojnici tražili predah. Tada je, prema predaji, jedan od njih izbio pred sam izvor rijeke u Donjoj Suvaji.
Dok se ljetna žega razlijeva preko ličkih brežuljaka, u malom mjestu Neteka, nedaleko od Srba, zrak treperi od uzbuđenja koje nema veze s visokim temperaturama. Pod tankim slojem crvenice, na ledini lokaliteta Raštele, arheolozi su ovoga ljeta iskopali materijalni dokaz nečega što se stoljećima smatralo tek romantičnom pričom iz davnina. Pronađeni su ostaci raskošne rimske vile i antičke ceste iz 1. stoljeća naše ere, izgrađeni u neposrednoj blizini samog izvora rijeke Une. Time je drevna legenda o rimskom vojniku i nastanku imena ove smaragdne ljepotice dobila svoj čvrsti, kameni oslonac u stvarnosti.
Legenda o Uni prenosi se s koljena na koljeno, preživljavajući smjene carstava, država i naroda na ovim prostorima. Priča nas vodi unatrag, u vrijeme kada su rimske legije marširale neprohodnim vrletima današnje Like i Bosne, šireći granice moćnog Rimskog Carstva. Umorni od dugotrajnog pješačenja, borbi i surove klime, rimski su vojnici tražili predah. Tada je, prema predaji, jedan od njih izbio pred sam izvor rijeke u Donjoj Suvaji.
Zatečen nevjerojatnim prizorom – nevjerojatnom bistrinom vode koja izvire iz divlje, mračne dubine, njezinom specifičnom plavo-zelenom bojom i divljim slapovima koji su uslijedili – vojnik je ostao skamenjen. Opčinjen tom nestvarnom, netaknutom ljepotom prirode, navodno je podigao ruke i glasno uzviknuo samo jednu riječ: „Una!“ Na latinskom jeziku to znači „Jedna“ ili „Jedina“. Za njega, a i za sve one koji su prošli tim putem nakon njega, ta je rijeka bila jedinstvena, neusporediva s bilo kojom drugom vodom koju su vidjeli diljem prostranog carstva. Ime se zadržalo do danas, prkoseći zaboravu vremena.
Iako je priča o očaranom rimskom legionaru zvučala poput bajke stvorene za turističke brošure, povjesničari i arheolozi oduvijek su sumnjali da gdje ima dima, ima i vatre. No, ključni poticaj za ovo golemo otkriće nije stigao iz prašnjavih arhiva, već s lokalnih njiva.
Mještani Srba i Neteke godinama su, baveći se uobičajenim poljoprivrednim radovima, na svojim traktorima i pod plugovima primjećivali neobične detalje. Tijekom obrade zemlje na površinu bi redovito izranjali sitni, savršeno klesani kvadratni kamenčići. Za lokalno stanovništvo to su bili tek neobični „kamenčići s njive“, no za oko stručnjaka to je bio jasan signal – radilo se o teserama, sitnim elementima od kojih su se u antici izrađivali raskošni podni mozaici.
Nakon što su dojave stigle do stručnjaka, pokrenuta je ozbiljna mašinerija. Tvrtka Geoarheo provela je geofizička snimanja podzemlja, a rezultati su šokirali istraživače. Ispod obradive površine ocrtale su se jasne konture pravilnih zidova i prostorija. Bilo je vrijeme za lopate, krampove i precizne arheološke četkice.
Terenska istraživanja, provedena u sklopu projekta „Unski arhiv – priroda u društvu“, pod vodstvom kustosa Arheološkog muzeja Zadar Slavka Šarčevića te uz suradnju sa Srpskim narodnim vijećem (SNV), urodila su plodom u jeku srpanjskih vrućina. Arheolozi su na svjetlo dana iznijeli neoborive dokaze: dijelove antičke keramike, fragmente finog rimskog stakla i, najvažnije, ostatke zidova rimske vile rustike te popratne rimske ceste.
Nalazi datiraju s samog početka 1. stoljeća, iz razdoblja vladavine careva Augusta ili Tiberija, kada su Rimljani intenzivno pacificirali i urbanizirali ove prostore. Otkriće vile na ovoj lokaciji mijenja dosadašnje shvaćanje ovog dijela Like. To nije bila tek privremena vojnička postaja ili usputno odmorište. Rimljani su ovdje prepoznali stratešku i životnu vrijednost: iznimno plodno tlo u dolini i, naravno, nepresušni izvor kristalno čiste vode udaljen manje od dva kilometra. Podizanjem luksuzne vile, bogati rimski doseljenici stvorili su trajnu oazu ugode usred divljeg planinskog krajolika.
Završetkom prve faze iskapanja krajem srpnja, arheolozi su tek zagrebali površinu ove povijesne senzacije. Otkrivena rimska cesta vjerojatno je spajala ovaj skriveni kutak s većim antičkim središtima, olakšavajući trgovinu i kretanje vojske, dok sama vila krije još mnoštvo tajni koje tek trebaju biti iskopane u narednim godinama.
Ovo otkriće donosi i novu viziju za cijelu regiju. Spoj fascinantnog, najdubljeg krškog izvora u Hrvatskoj i materijalnih ostataka civilizacije koja je prije dvije tisuće godina prva prepoznala njegovu magiju, nudi nevjerojatan potencijal za razvoj kulturnog i održivog turizma. Lički kamenčići napokon su progovorili, a legenda o vojniku koji je Uni podario ime više nije samo mit – ona je upisana u same temelje pronađene rimske vile.
