Savezna država New Mexico optužila je kompaniju Meta da je godinama zanemarivala sigurnost djece na Facebooku i Instagramu. Nakon višegodišnjeg sudskog postupka uslijedile su dvije velike presude – ukupno 942 miliona dolara kazni i niz obaveznih promjena u radu društvenih mreža.

Kompanija Meta, vlasnik Facebooka i Instagrama, suočila se s jednom od najtežih pravnih bitaka u svojoj historiji nakon što je američka savezna država New Mexico pokrenula tužbu zbog ugrožavanja sigurnosti djece na društvenim mrežama. Sudski postupak, koji je trajao više od dvije godine, završio je historijskom presudom kojom je Meta obavezana platiti ukupno 942 miliona dolara, ali i uvesti niz promjena u načinu funkcionisanja svojih platformi za maloljetnike, prenosi Reuters.

Korijen slučaja seže u 2023. godinu, kada je ured državnog tužioca savezne države New Mexico, predvođen Raúlom Torrezom, pokrenuo tajnu istragu o sigurnosti djece na Facebooku i Instagramu. Istražitelji su otvorili više lažnih korisničkih profila predstavljajući se kao maloljetnici. Cilj je bio provjeriti koliko su platforme zaista sigurne i da li sistemi zaštite funkcionišu onako kako Meta tvrdi.

Prema navodima tužilaštva, rezultati istrage bili su zabrinjavajući. Tokom rada na slučaju istražitelji su, kako tvrdi tužilaštvo, uspjeli uspostaviti kontakt s brojnim odraslim korisnicima koji su navodno pokušavali seksualno iskorištavati djecu ili su dijelili nedozvoljeni sadržaj, a određeni korisnički računi i grupe ostajali su aktivni uprkos prijavama. Tužilaštvo je tvrdilo da Meta nije poduzimala dovoljno efikasne mjere kako bi spriječila takve kontakte i zaštitila maloljetnike.

Na osnovu tih nalaza, u decembru 2023. godine podnesena je tužba protiv Mete i njenog izvršnog direktora Marka Zuckerberga.

New Mexico nije tvrdio samo da na platformama postoji štetan sadržaj, nego da je problem mnogo dublji. Prema tužbi, Meta je svjesno razvijala proizvode koji kod djece i adolescenata stvaraju naviku dugotrajnog korištenja društvenih mreža, dok istovremeno nije osigurala adekvatnu zaštitu od seksualne eksploatacije, uznemiravanja i drugih rizika.

Državni tužilac tvrdio je da su dizajn aplikacija, algoritmi preporuka i način rada pojedinih funkcija doprinijeli pogoršanju mentalnog zdravlja djece i povećali njihovu izloženost štetnim sadržajima.

Prva velika presuda

Nakon višemjesečnog suđenja, porota je u martu 2026. godine zaključila da je Meta prekršila zakone savezne države New Mexico o zaštiti potrošača i sigurnosti djece. Sud je tada kompaniji izrekao građansku kaznu od 375 miliona dolara. To je bila prva faza postupka i odnosila se prvenstveno na utvrđivanje odgovornosti kompanije za kršenje državnih propisa.  Nakon što je odgovornost Mete utvrđena, sud je u drugoj fazi postupka odlučivao o dodatnim mjerama koje bi trebale ublažiti posljedice nastale štete.

Početkom augusta 2026. godine sudija Bryan Biedscheid donio je novu odluku kojom je Meta obavezana uplatiti 567 miliona dolara u poseban fond namijenjen zaštiti mentalnog zdravlja djece i adolescenata.

Od tog iznosa oko 420 miliona dolara namijenjeno je liječenju i psihološkoj pomoći mladima, dok će preostali novac biti iskorišten za preventivne programe, edukaciju i druge mjere zaštite djece. Time je ukupna finansijska obaveza Mete u ovom predmetu porasla na 942 miliona dolara.

Jedan od najvažnijih dijelova presude odnosi se na promjene koje Meta mora provesti na Facebooku i Instagramu u New Mexicu. Sud je kompaniji naložio da unaprijedi sistem provjere starosti korisnika, uvede strožiju zaštitu maloljetnika od kontakata s nepoznatim odraslim osobama, ograniči korištenje Facebooka i Instagrama za korisnike mlađe od 18 godina na 90 sati mjesečno, isključi push-notifikacije tokom školskog vremena i noću, uvede dodatne mjere protiv seksualne eksploatacije djece, redovno izvještava sud o provođenju svih naloženih mjera.

Sud nije prihvatio sve zahtjeve tužilaštva. Pojedini prijedlozi koji su se odnosili na izmjene algoritama preporuke sadržaja nisu usvojeni zbog ustavnih pitanja vezanih za slobodu govora i tehničke složenosti njihove provedbe.

Sudija Bryan Biedscheid zaključio je da Meta predstavlja “javnu smetnju” (public nuisance), pravni institut koji se u američkom pravu koristi kada određeno ponašanje izaziva široku društvenu štetu. Posebno je značajno što sud nije prihvatio argument Mete da je zaštićena članom 230 američkog Zakona o pristojnosti u komunikacijama (Communications Decency Act), koji internetskim platformama u mnogim slučajevima daje imunitet od odgovornosti za sadržaj koji objavljuju korisnici.

Sud je zaključio da se ovaj predmet ne odnosi prvenstveno na sadržaj koji objavljuju korisnici, već na način na koji je Meta dizajnirala svoje proizvode i sigurnosne mehanizme. Upravo zbog toga mnogi pravni stručnjaci smatraju da bi ova odluka mogla imati veliki značaj i za buduće postupke protiv drugih tehnoloških kompanija.

Meta najavila žalbu

Kompanija Meta odbacila je zaključke suda i najavila žalbu. Iz kompanije su saopćili da su posljednjih godina uveli desetine novih sigurnosnih funkcija za zaštitu tinejdžera, uključujući roditeljski nadzor, ograničenja kontakata s nepoznatim osobama, zaštitu privatnosti i posebne “Teen Account” profile. Meta tvrdi da ulaže milijarde dolara u sigurnost korisnika i da presuda ne odražava stvarne napore koje kompanija ulaže u zaštitu djece.

Iako je slučaj iz New Mexica privukao veliku pažnju, on nije jedini pravni problem s kojim se Meta suočava. Protiv kompanije se u Sjedinjenim Američkim Državama vodi veliki broj sličnih postupaka koje su pokrenule druge savezne države, školski okruzi i porodice koje tvrde da su Facebook i Instagram doprinijeli razvoju problema mentalnog zdravlja kod djece i adolescenata.

Već narednih dana u Kaliforniji trebalo bi početi još jedno veliko suđenje u kojem učestvuje više saveznih država, a pojedini pravni analitičari smatraju da bi ukupni zahtjevi protiv velikih društvenih mreža u narednim godinama mogli doseći nezabilježene iznose.

Bez obzira na ishod žalbenog postupka, slučaj New Mexico protiv Mete već sada se smatra jednom od najznačajnijih presuda protiv neke tehnološke kompanije u oblasti zaštite djece. Prvi put je jedan američki sud, osim izricanja izuzetno visoke novčane kazne, naložio i konkretne promjene u načinu na koji društvene mreže moraju štititi maloljetne korisnike, zbog čega bi ova odluka mogla postati važan presedan za buduće regulisanje digitalnih platformi širom Sjedinjenih Američkih Država.