Nekadašnje prestižno okupljalište svjetskih lidera, Međunarodni ekonomski forum u Sankt Peterburgu, nakon četiri godine rata u Ukrajini pretvorio se u blijedu imitaciju vlastite prošlosti. Dok zvanični paneli privlače tek ruske ultranacionaliste i marginalne američke goste poput Stevena Seagala, u kuloarima foruma i dalje se aktivno pletu mreže političke lojalnosti i sklapaju tajni energetski poslovi, pokazujući da Kremlj ne odustaje od demonstracije svoje preostale meke moći

Prije mnogo godina, Međunarodni ekonomski forum u Sankt Peterburgu bi ugostio svjetske lidere poput Angele Merkel, Xi Jinpinga, Emmanuela Macrona ili Joséa Luisa Zapatera. Ruska invazija na Ukrajinu sve je promijenila. Glavni ruski poslovni događaj danas je tek blijeda imitacija onoga što je nekada bio. Ove godine, pored Vladimira Putina, njegove glavne atrakcije bili su filozof ruskog ultranacionalizma i šef komisije za likovnu umjetnost Donalda Trumpa.

Taj gubitak sjaja, međutim, ne znači da je Rusija potpuno izolovana: iza kulisa se i dalje sklapaju poslovi. Nekoliko kilometara od mjesta održavanja foruma, u sjedištu plinskog giganta Gazproma, delegacija ultradesničarske stranke Alternativa za Njemačku (AfD) pokazala je svoju lojalnost Moskvi. „Naš razgovor bio je fokusiran na mogućnost obnove isporuke ruskog plina Njemačkoj putem plinovoda Sjeverni tok“, objavio je glasnogovornik za vanjsku politiku ove organizacije, Markus Frohnmaier, na društvenoj mreži X. „Sve opcije moraju biti na stolu. Naš zadatak je da budemo beskompromisni i da njemačke nacionalne interese stavimo u centar“. Uz tekst je objavljena i fotografija na kojoj se, sa širokim osmijehom, rukuje s prvim čovjekom Gazproma, Aleksejem Millerom.

Frohnmaier je iskoristio putovanje i za sastanak s jednim od glavnih ruskih pregovarača sa Sjedinjenim Državama o Ukrajini, Kirilom Dmitrijevim, biznismenom bliskim porodici Putin. „Nadamo se da ćemo izgraditi veliku budućnost zajedno s AfD-om, najpopularnijom strankom u Njemačkoj“, poručio je ruski političar na svojim društvenim mrežama, potvrđujući potpunu usklađenost stavova.

Kremlj već tri decenije koristi isporuku plina kao oružje za pritisak na Evropsku uniju, Ukrajinu, Armeniju, Moldaviju i druge susjedne zemlje kojima je taj energent potreban. Nedugo prije eksplozije na plinovodu Sjeverni tok 2, Rusija je prekinula većinu isporuka ovog goriva Evropi kao odmazdu za podršku Kijevu. Njemačka, koja je oklijevala pokazati podršku Ukrajini sve do same invazije, do tada je iz Rusije uvozila trećinu nafte i polovinu plina koji je trošila.

Sastanak između plinske poluge Kremlja i AfD-a održan je na marginama Ekonomskog foruma u Sankt Peterburgu, gdje je ovih dana okupljena praktično cijela ekonomska elita Rusije. Poslovni izvori navode da je događaj značajno izgubio na značaju jer nijedna strana kompanija ne želi privlačiti pažnju na svoje poslove. Ipak, kontakti izvan zvaničnih paviljona ne prestaju, uz ocjenu da Rusija nikada nije bila potpuno izolovana.

Forum je počeo s velikim stubom dima na horizontu, što je rezultat masovnog ukrajinskog napada na regiju. Druga oluja, ona ekonomska, osjetila se kroz iznenadno otkazivanje učešća guvernerke ruske centralne banke Elvire Nabiulline, koja se povukla navodeći zdravstvene razloge. Šefica centralne banke, poznata po kritikama pregrijavanja ekonomije zbog ogromnih vojnih troškova, trebala je debatirati s ministrom finansija Antonom Siluanovim. On je poručio da su porezi povećani i da je postojao rizik od pretjerivanja u nekim aspektima, ali da se to ipak nije dogodilo.

Privrednici situaciju vide drugačije. Rukovodilac jedne popularne platforme za e-trgovinu ističe da ekonomija ide loše i da ih povećanje poreza guši. Vlada je na početku godine provela masovno podizanje poreza koje, u kombinaciji s visokim kamatnim stopama, guši potrošnju. Vlasti pokušavaju naplatiti prihode sa svih strana. Ranije je privredi pogodovalo neplaćanje indirektnih poreza na paralelni uvoz, što je zapravo bio Kremljov legalizirani šverc strane robe za izbjegavanje sankcija, ali sada se sve uvozne pošiljke strogo provjeravaju na granici.

Uprkos ekonomskim pritiscima, Putinov specijalni izaslanik za pregovore sa SAD-om, Kiril Dmitrijev, pokušao je privući pažnju najavom koja zvuči tek kao prazno obećanje. Najavio je da će Rodney Mims Cook Jr., američki delegat za likovnu umjetnost, potpisati sporazum o nastavku projektiranja tunela koji bi spajao Alasku i Čukotku. To je projekat o kojem Washington i Moskva raspravljaju još od prošlog vijeka i koji nikada nije realizovan.

Dmitrijev je imao malo toga ponuditi osim optimizma. Spomenuo je da dvije sile mogu zajednički poslovati u oblastima energetike i vještačke inteligencije, ali razgovori nisu riješili ni uzajamna ograničenja nametnuta ambasadama. Iako je Donald Trump preuzeo Bijelu kuću prije godinu i po dana, Dmitrijev je okrivio njegovog prethodnika Joea Bidena za ostavljanje odnosa u veoma teškoj poziciji. Prema njegovim podacima, u Rusiji danas i dalje posluje oko 300 američkih kompanija.

Ovo izdanje foruma u Sankt Peterburgu oskudijeva velikim imenima. Zvijezda prvog dana bio je ultranacionalistički filozof Aleksandar Dugin, koji je iznio tri moguća scenarija. Pozitivan scenario za Kremlj uključuje okupaciju Ukrajine i kolaps Evropske unije prije 2036. godine. Negativan predviđa gubitak uticaja na bivšim sovjetskim teritorijama, dok inercijalni scenario vodi u nuklearni rat ako se bitka za Kijev nastavi bez rješenja.

Putin je očekivao veće ustupke od Trumpa kada je ovaj prošle godine stupio na dužnost, ali američki predsjednik je samo privremeno ukinuo neke sankcije na rusku naftu kako bi spriječio kolaps tržišta zbog rata s Iranom. Pregovori između SAD-u i Rusije o bilateralnim odnosima i Ukrajini potpuno su zamrznuti. Zbog toga je učešće šefa Trumpove komisije za likovnu umjetnost, Rodneyja Mimsa Cooka Jr., izazvalo veliko iščekivanje među ruskim domaćinima.

Američki dizajner izbjegavao je kontroverze, ograničivši se na prikazivanje porodičnih fotografija s prethodnih putovanja u Rusiju, arhitektonskih projekata u SAD-u i svoje tamošnje dače. Izlaganje je bilo monotono, pa je malo ko primijetio da je Cook podijelio staru fotografiju posjete Fondaciji Soros u Moskvi. Ruska propaganda, kao i zapadna ultradesnica, tu organizaciju označava kao glavnog krivca za sve geopolitičke katastrofe od pada Sovjetskog Saveza. Kremlj je ovu nevladinu organizaciju proglasio nepoželjnom, a svaka interakcija s njom predstavlja krivično djelo.

Iako nije donijelo konkretne rezultate, učešće Amerikanca izazvalo je reakcije. Washington je negirao slanje bilo kakve zvanične delegacije na događaj. Državni sekretar Marco Rubio izjavio je da mu nije poznato da je tamo upućena delegacija, dodajući da zna za događaj i ono što se organizuje, ali da ne vjeruje da se tamo razgovara o visokim zvaničnicima.

Ipak, Cookovo prisustvo poslužilo je Kremlju za pokušaj reaktivacije približavanja Washingtonu kroz zahtjev za ukidanje veta ruskim umjetnicima. Ruska ministrica kulture Olga Ljubimova izrazila je nadu da obnova kulturne razmjene ostaje zajednički cilj, pod uslovom da odnos bude recipročan. Direktorica Centra za strateške inicijative Kremlja, Svetlana Čupševa, ocijenila je da kultura pomaže međusobnom upoznavanju i razumijevanju vrijednosti, te da su današnje generacije djece uskraćene za tu priliku jer umjetnici ne putuju između dvije zemlje. Upozorila je na katastrofalne posljedice zabrana knjiga i filmova, ne pominjući pritom oštru cenzuru s kojom se u samoj Rusiji suočavaju umjetnici koji ne podržavaju politiku Kremlja i invaziju na Ukrajinu.

Cook je dijelio panel s američkim glumcem Stevenom Seagalom, zvijezdom akcionih filmova, koji iz svog samonametnutog egzila u Rusiji tvrdi da su holivudski filmovi propali u posljednjih nekoliko godina zbog politike. Seagal je naveo da je primio memorandum prema kojem svaki film mora imati protagoniste iz seksualno liberalizovanih kultura kako bi uopšte mogao biti nominovan za Oscara. Glumac pritom nije spomenuo da je cjelokupna ruska kinematografija podređena državi i da zakoni te zemlje zabranjuju čak i prikazivanje žena koje ne žele imati djecu.

Među govornicima na forumu bio je i rusko-američki biznismen David Geovanis, kojeg je specijalni tužilac Robert Mueller ranije optužio za prikupljanje kompromitujućih informacija o Trumpu tokom organizovanja zabava u Moskvi 1996. godine, kada je magnat tražio lokaciju za izgradnju svog tornja.

IZVOR: El Pais