Izložba “Sufijski put ljubavi – Derviši Mersada Berbera” otvara se u Francuskom paviljonu u Zagrebu, gdje će posjetitelji moći vidjeti dosad nepoznato i posljednje poglavlje stvaralaštva jednog od najvažnijih umjetnika jugoistočne Europe. Izložba traje do 12. juna

U Francuskom paviljonu u Zagrebu drugog juna otvara se izložba “Sufijski put ljubavi“, prva cjelovita prezentacija posljednjeg, dosad neizlaganog ciklusa radova jednog od najznačajnijih slikara jugoistočne Europe, Mersada Berbera.

Posjetitelji će prvi put moći vidjeti takozvane “derviške dnevnike” – crteže, skice, portrete sufijskih šejhova i prizore derviških halki koje je Berber stvarao u posljednjim godinama života, nakon rada na monumentalnom ciklusu o Srebrenici. Riječ je o građi koja je desetljećima ostala izvan javnosti i koju je obitelj brižno čuvala. Prema riječima kustosa izložbe Filipa Mursela Begovića, upravo taj ciklus zaokružuje umjetnikov opus.

Gostujući na N1 televiziji, Begović je objasnio kako se Berberov posljednji umjetnički put ne može razumjeti bez njegova višegodišnjeg rada na temi Srebrenice.

Iako se sufizam često opisuje kao mistični pravac islama, Begović smatra da je takvo tumačenje posljedica pojednostavljenih i orijentalističkih interpretacija.

“Kad pitate sufije što je sufizam, oni će vam reći da nema nikakve mistike. To je živo, budno srce”, kazao je.

Najjednostavnije rečeno, dodaje, riječ je o islamskoj duhovnosti i učenju koje se bavi odgojem duše.

Prema Begovićevu tumačenju, Berber je kroz rad na Srebrenici pokušavao pronaći odgovor na pitanje oprosta nakon genocida.

Umjetnik je godinama istraživao ljudsku patnju, masovne grobnice i sudbine žrtava, a upravo ga je taj proces doveo do sufijske misli. U tekiji u Srebreniku crtao je derviše i šejha Mustafu Čajlakovića te je u tom iskustvu pronašao novu dimenziju vlastitog stvaralaštva.

“Na razini ljubavi sve je moguće. Kroz sufijsku praksu prvo se oprašta sebi, a tek onda drugome”, rekao je Begović.

U katalogu izložbe navodi se kako je Berberov derviški ciklus izrastao upravo iz rada na “Velikoj alegoriji o Srebrenici”, predstavljajući svojevrsni prijelaz “iz krika u zikr” i potragu za duhovnim odgovorom na traumu genocida.

Izložba je postavljena u kružnoj arhitekturi Francuskog paviljona, što nije slučajan odabir.

Begović ističe da prostor simbolizira dervišku halku, krug okupljenih vjernika koji kroz zajednički zikr i molitvu traže duhovnu blizinu s Bogom.

Upravo zbog toga, kaže, Francuski paviljon pokazao se idealnim mjestom za predstavljanje ovog ciklusa.

Jedan od intrigantnijih detalja izložbe činjenica je da se među posljednjim Berberovim radovima nalazi i lik Isusa Krista.

Begović podsjeća da islam Isusa smatra jednim od najvećih Božjih poslanika, dok ga sufijska tradicija dodatno promatra kao simbol ljubavi i duhovnog savršenstva.

“Sufijska tradicija Isusa vidi kao savršenog sufiju”, rekao je.

Zbog toga, dodaje, nije neobično da su ga slikali i drugi veliki bošnjački umjetnici, poput Omera Mujadžića i Safeta Zeca.

Osim portreta šejhova i prizora derviškog života, Berber je u posljednjem ciklusu pokušavao prikazati i ono što je gotovo nemoguće naslikati – unutarnja stanja ljudske duše.

Prema sufijskom učenju, duša prolazi kroz više razvojnih stupnjeva ili “mekama”, a upravo je te postaje Berber pokušao prikazati bojom i svjetlom.

“U biti, Berber je slikao ljudsku auru”, rekao je Begović.

Izložba “Sufijski put ljubavi – Derviši Mersada Berbera” biće otvorena drugog juna u Francuskom paviljonu u Zagrebu, gdje će posjetitelji moći vidjeti dosad nepoznato i posljednje poglavlje stvaralaštva jednog od najvažnijih umjetnika jugoistočne Europe. Izložba traje do 12. lipnja.

IZVOR: N1 Hrvatska