Slovenija, Španija, Irska, Holandija i Island odlučili su se na radikalan korak, bojkot takmičenja zbog učešća Izraela. Ovakav masovni politički istup nije zabilježen u sedam decenija dugoj historiji festivala, a odluka RTV Slovenije iz decembra prošle godine naišla je na snažnu podršku tamošnje javnosti
Večerašnjom prvom polufinalnom noći u Beču počinje najkontroverznije izdanje Eurosonga u historiji. Na bini Wiener Stadthallea nastupit će predstavnici 15 zemalja, među kojima su Hrvatska, Srbija i Crna Gora. Ipak, fokus javnosti nije na onima koji nastupaju, već na onima koji su dvoranu zamijenili tišinom.
Slovenija, Španija, Irska, Holandija i Island odlučili su se na radikalan korak, bojkot takmičenja zbog učešća Izraela. Ovakav masovni politički istup nije zabilježen u sedam decenija dugoj historiji festivala, a odluka RTV Slovenije iz decembra prošle godine naišla je na snažnu podršku tamošnje javnosti.
Kako je navedeno u saopćenju, učešće Izraela nespojivo je s etičkim vrijednostima koje zastupa slovenski javni servis, koji ove godine neće prenositi ni polufinalne večeri niti subotnje finale.
Netrpeljivost prema učešću Izraela vuče korijene iz prošlogodišnjeg takmičenja u Bazelu. Izraelska predstavnica Yuval Rafael tada je zamalo pobijedila zahvaljujući glasovima publike, dok je pobjedu na kraju odnio austrijski predstavnik JJ s pjesmom “Wasted Love”.
Mnogi novinari i emiteri tada su doveli u pitanje regularnost glasanja, ukazujući na otvorene pozive izraelskih političara, uključujući premijera Benjamina Netanyahua, da se za njihovu predstavnicu glasa maksimalnih 20 puta po osobi. Iako je Evropska radiodifuzna unija (EBU) uvjeravala da je rezultat “validan i čvrst”, optužbe da visoki plasman nije bio odraz simpatija prema muzici već organizovanog političkog inžinjeringa ostale su u zraku.
Prošlogodišnji događaj obilježili su i masovni protesti u Bazelu, gdje su stotine demonstranata upozoravale na masakre u Gazi, dok je sama Yuval Rafael bila meta neuspjelog napada bojom tokom nastupa.
Kontroverza oko Izraela samo je ogolila činjenicu koja je godinama jasna: Eurosong je odavno prestao biti isključivo muzičko takmičenje. Čuveni “douze points” (dvanaest poena) češće putuju ka “najboljem komšiji” nego ka najboljoj pjesmi. Skandinavci tradicionalno glasaju za Skandinavce, Nijemci za Austrijance, a balkanske zemlje jedne za druge.
Istovremeno, prvobitna namjera Eurovizije da predstavi evropsku kulturnu raznolikost značajno je razvodnjena. Većina izvođača pjeva na engleskom jeziku, a scenski spektakl i ekscesi postali su važniji od same kompozicije. Vremena kada su scenu pokoravali ABBA ili Johnny Logan danas djeluju svjetlosnim godinama daleko.
Uprkos bojkotima i teškim političkim temama, šarm Eurovizije za vjerne fanove ostaje netaknut. Svih 90.000 ulaznica za devet događaja (uključujući generalne probe i finale) rasprodano je u roku od sat vremena, dok su karte za finalnu noć planule za nevjerovatnih 14 minuta.
Gledaoci iz Slovenije koji ipak žele pratiti takmičenje, prijenos će morati potražiti na kanalima hrvatskog HRT-a. Hrvatsku će ove godine predstavljati ženska etno-pop grupa Lelek, dok kladionice najveće šanse za pobjedu daju Finskoj, Francuskoj i Grčkoj. Beč je spreman, ali ostaje pitanje hoće li muzika ove sedmice uspjeti nadglasati politiku.
IZVOR: Delo
