Zanimljivo je da ova religijska skupina, kao i njena Humanitarna organizacija “Ahmadiyya Muslim Jamaat” djeluju i u Bosni i Hercegovini. Vrlo je čest slučaj da ova humanitarna organizacija u saradnji sa domaćim institucijama vlasti provodi humanitarne projekte. Godine 2011. Ahmedije su došle u fokus javnosti u BiH kada su u dnevnom listu Oslobođenje štampali ramazansku vaktiju, koju je nakon toga Islamska zajednica BiH proglasila nevažećom pozvavši vjernike da se ne pridržavaju te vaktije.
Policija je izvršila pretres na tri lokacije i uhapsila devet osoba u sklopu istrage o navodima o seksualnim prijestupima u koje je uključena jedna vjerska skupina. Službenici su u martu upozoreni na navode o prisilnom braku i modernom ropstvu, a u srijedu su proveli niz pretraga u Creweu, u grofoviji Cheshire u Irskoj.
Policija Cheshirea priopćila je da su u pritvoru šestorica muškaraca i tri žene američke, meksičke, italijanske, španjolske, švedske i egipatske nacionalnosti. Detektivi vjeruju da se svi prijestupi odnose na jednu ženu te da su se dogodili tokom 2023. godine. Osumnjičenici su navodno članovi skupine „Ahmadi Religion of Peace and Light” (Ahmedija religija mira i svjetla), koja u gradu ima svoje sjedište. Više od 500 policajaca iz Cheshirea i susjednih postrojbi sudjelovalo je u operaciji koja je započela oko 8:50 ujutro. Vjerska zajednica Ahmedija, povezana s jednim ogrankom islama, smještena je u bivšem sirotištu pod nazivom Webb House u Creweu, gdje navodno živi oko 150 ljudi. Pretražena su i dva druga objekta povezana s osumnjičenicima.
“Današnja operacija rezultat je detaljne i snažne istrage o prijavama teških seksualnih prijestupa, prisilnog braka i modernog ropstva koji uključuju članove vjerske skupine pod nazivom ‘Ahmedija religija mira i svjetla’ u Creweu”, pojasnio je glavni nadzornik Gareth Wrigley iz policije Cheshirea.
Hapšenja su uslijedila nakon što je jedna žena – za koju se vjeruje da se preselila u Republiku Irsku – u martu iznijela optužbe o silovanju i seksualnom zlostavljanju koje se dogodilo 2023. godine dok je bila članica spomenute zajednice. Policija je navela da su istragu podržali službenici Europola, švedske policije i irske Garde. Vjerska skupina Ahmedija doselila se u Cheshire 2021. godine iz Švedske, kada su kupili Webb House. Uspostavljen je niz centara za socijalnu skrb kako bi se zbrinulo 56 djece koja su se školovala kod kuće u sklopu lokalne zajednice. Connor Naismith, laburistički zastupnik za Crewe i Nantwich, objavio je na mreži X da je „višekratno izražavao zabrinutost u vezi s ovom skupinom”.
Ahmedije u BiH
Zanimljivo je da ova religijska skupina, kao i njena Humanitarna organizacija “Ahmadiyya Muslim Jamaat” djeluju i u Bosni i Hercegovini. Vrlo je čest slučaj da ova humanitarna organizacija u saradnji sa domaćim institucijama vlasti provodi humanitarne projekte. Godine 2011. Ahmedije su došle u fokus javnosti u BiH kada su u dnevnom listu Oslobođenje štampali ramazansku vaktiju, koju je nakon toga Islamska zajednica BiH proglasila nevažećom pozvavši vjernike da se ne pridržavaju te vaktije.
Islamske zajednice u BiH označila je Ahmedije kao sektašku sljedbu.
“'Ahmedije’ su ekstremna i zabludjela sekta, koja je nastala krajem 19. stoljeća u Indiji. Osnivač ove sekte je Mirza Gulam (Ghulam) Ahmed el-Kadijani, pa se ova sekta prema imenu njenog osnivača naziva ‘Ahmedije’, a poznati su i kao ‘Kadijanije’, s obzirom na to da je on rođen i pokopan u mjestu Kadijan u Indiji. Mirza Gulam je rođen 1835. godine, u vrijeme kada je indijski potkontinent bio koloniziran od strane Velike Britanije. On je širio i propagirao brojne zablude, čak i one koje izvode iz islama. Tako je, između ostalog, za sebe govorio da je on Božiji poslanik i da je najavljeni Mehdija i Mesija (Spasitelj), koji će doći pred Sudnji dan. U svojim djelima on doslovce kaže: ‘Ja sam vjesnik (nebijj), ali bez novog zakona, ja sam poslanik (resul), ali bez knjige!’ Interesantno je da je Mirza Gulam bio potpuno vjeran i odan Britancima. Smatrao je i naučavao da muslimanima nije dozvoljeno da se suprotstavljanju kolonizatorima na bilo koji način, naročito putem pobune i oružanog sukoba. Zbog toga je imao svu moralnu i materijalnu podršku Velike Britanije, koja je u to vrijeme okupirala indijski potkontinent”, piše dr. hafiz Safvet Halilović na portalu Islamske zajendice BiH.
Mirza Gulam je naučavao da s poslanstvom Muhammeda, a. s., nije završen ciklus slanja Božijih poslanika. Vjerovao je i govorio da će se Allah, dž. š., i dalje javljati ljudima preko novih poslanika, a sebe je smatrao jednim od njih. U početku svog djelovanja govorio je da je on samo reformator, zatim da je najavljeni Mehdija, da bi se u zadnjoj dekadi 19. stoljeća proglasio poslanikom. Pored toga, propagirao je i druge zablude i nastranosti, npr. da alkohol i druga opojna pića, čak i droga, nisu zabranjeni. Zbog toga ih je i sam lično konzumirao, a u vezi s tim postoje brojna svjedočenja i kazivanja njegovih sljedbenika. Mirza Gulam je umro 1908. godine u Lahoreu, a pokopan je u Kadijanu. Nakon njegove smrti, njegove pristalice, iako su uživale veliku naklonost i podršku tadašnjih okupatorskih britanskih vlasti, podijelile su se u dva ogranka: Kadijanije i Ahmedije. Kadijanije smatraju da su oni matična Gulamova sljedba, pa stoga nisu ni mijenjali svoje sjedište niti učenje. Vjeruju da je Mirza Gulam Ahmed najavljeni Mehdija, Mesija i Božiji poslanik. Gulamovo učenje smatraju jedinim pravim vjerskim učenjem. Njegove su im knjige glavni kodeks rada i ponašanja, a njegov mezar svetište koje hodočaste. Žive u uvjerenju da je Muhammedova, a. s., objava s vremenom poprimila niz deformacija i da je bilo nužno slanje novog Božijeg poslanika koji će reformirati islam i postaviti njegovo učenje na ‘prave’ temelje. Svome ‘mesiji’ (spasitelju) pripisuju niz čuda i kerameta, nadnaravnost i veličinu iznad svih Božijih poslanika.”
Propaganda
U Zborniku radova Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu iz 2014. stoji da su “Ahmedije” 2002. godine u Sarajevu, u ulici Tuzlanska 1b, sagradile trospratnicu i tu, odakle i danas djeluju, formirale centralu za humanitaran rad i misionarsko djelovanje u Bosni i Hercegovini, koje traje do danas.
“Preveli su na bosanski jezik desetine knjižica i letaka koje dijele besplatno domaćem stanovništvu. Malo je poznato da su Wasim Ahmad, ahmedijski imam i misionar koji je nekoliko godina djelovao u Bosni i Hercegovini, i Fahrija Avdić, Bošnjakinja koja je prihvatila ahmedijsko učenje, koristeći se prijevodima Kur’ana na engleski i urdu jezik, sačinili prijevod Kur’ana na bosanski jezik. Taj prijevod je u pdf formatu dostupan na oficijalnoj stranici ‘Ahmadija muslimanskog džemata u BiH’. ‘Ahmedije’ ne sarađuju s Islamskom zajednicom u Bosni i Hercegovini i ne uživaju širu podršku bosanskih muslimana prvenstveno zbog doktrinarnih razloga, ali i zbog toga što su u nekoliko navrata neovisno o autoritetu Islamske zajednice organizirali vjerske aktivnosti koje su u isključivoj nadležnosti Islamske zajednice. Razlike između ahmedijski i sunnijskih muslimana proizlaze iz različite interpretacije tekstova, s jedne strane, i različite metodologije autentifikacije Hadisa, s druge strane”, stoji u Zborniku FiN-a.
Fikret ef. Arnaut, imam džemata “Sabur” u Münchenu, autor je knjige “Ko se krije iza Ahmedija”. Vjerovatno je prvi upozorio na djelovanje ove sekte jer se Islamska zajednica u dijaspori još 2002. godine direktno našla na udaru ove sekte. “Želimo u ovom djelu da vas upoznamo sa učenjem jedne sekte koja je postala i zasnovana na temelju mržnje prema islamu i poslaniku Muhammedu, a. s., s ciljem slabljenja moći islama i njegovog uništavanja iznutra. Naši bosanskohercegovački muslimani u dijaspori su objekt negativnog djelovanja sljedbenika ove sekte u ovom vremenu patnje i teškoća koje su se spustile na glavu našeg naroda. Riječ je o Kadijanijskoj sekti, koji na području evropskih zemalja djeluju pod imenom ‘Ahmedije'”, pisao je Arnaut.
