Novi list pitao predsjednika DP-a znači li to da on spada među zagovornike hrvatskog entiteta, dakle podjele Federacije BiH. Može se reći da je njegov odgovor bio načelno pozitivan

Odnos prema Bosni i Hercegovini, konkretno stav o formiranju hrvatskog entiteta u susjednoj državi, nije pri vrhu političkih prioriteta opcija koje čine parlamentarnu većinu. Stoga razlike koje se u vezi s ovom temom posljednjih dana javljaju unutar vladajuće koalicije neće prouzročiti probleme u njezinom funkcioniranju, interesi zbog kojih je ona nastala puno su snažniji, piše danas Novi list.

No, valja zabilježiti, nastavlja riječki dnevnik, da je skup nekih izrazito konzervativnih udruga proteklog vikenda u Zagrebu, na kojem je i promovirana ideja hrvatskog entiteta, izazvao prilično burne reakcija vlasti u Bosni i Hercegovini i pokazao da o tome nema konsenzusa u okviru većine u Hrvatskom saboru.

Već uoči TradFesta, znajući da je u programu i rasprava o potrebi trećeg bosansko-hercegovačkog entiteta, oglasio se bošnjački saborski zastupnik Armin Hodžić.

„Zamislimo da se u Njemačkoj organizira konferencija koja nosi naziv »Neuspjela Francuska i njena teritorijalna reorganizacija«. To bi bilo nezamislivo. Ovdje imamo prvi put povezivanje političkog narativa Milorada Dodika i ljudi koji dolaze s neke takozvane hrvatske pozicije, iako su oni na marginama te iste pozicije“, poručio je jedan HDZ-ov koalicijski partner.

Drugi, onaj glavni, Domovinski pokret, imao je, međutim, svoje istaknute predstavnike na TradFestu, Ivana Penavu i Stipu Mlinarića. Zato je Novi list pitao predsjednika DP-a znači li to da on spada među zagovornike hrvatskog entiteta, dakle podjele Federacije BiH. Može se reći da je njegov odgovor bio načelno pozitivan.

„Domovinski pokret podržava svako nenasilno rješenje koje bi BiH, državu u kojoj su Hrvati jedan od triju konstitutivnih naroda, učinilo funkcionalnom i stabilnom. Rješenja koja su uslijedila nakon Daytona, a bila su uglavnom nametnuta, samo su povećala nepovjerenje među narodima i tako oslabila zajedničke institucije. DP smatra da je jedinstvena Bosna i Hercegovina u hrvatskom nacionalnom interesu, ali nipošto ne po cijenu nestanka ili političke marginalizacije Hrvata. Republika Hrvatska može i treba podržati Bosnu i Hercegovinu na europskom putu, ali samo kao državu triju jednakopravnih naroda koji uživaju istu razinu ustavnih prava i zaštita te istu teritorijalnu autonomiju. U tom smislu DP vidi treći entitet kao jedno od mogućih rješenja, ali pritom želimo jasno istaknuti da ni to ni bilo koje drugo potencijalno rješenje ne smije narodima BiH biti nametnuto jer takav pristup dokazano ne daje rezultate“, naglašava potpredsjednik Sabora Penava.

Jako su slične teze HDZ-ovog zastupnika u Europskom parlamentu Tomislava Sokola.

„Jedini način da se stabilizira situacija u Bosni i Hercegovini je da sva tri konstitutivna naroda imaju jednaka prava, svoju federalnu jedinicu u kojoj će odlučivati. Hoće li se ona nazivati entitet, federalna jedinica ili megakanton, to je tek forma, važan je sadržaj. Ako u Sarajevu ne prestanu politički uništavati Hrvate i uzimati im mogućnost odlučivanja, onda ćemo doći do toga da će se na stol ozbiljno staviti formiranje treće federalne jedinice, entiteta, kako bi se god to zvalo“, izjavio je Sokol za N1 televiziju.

Ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković jučer je stigao u Dubrovnik nakon što je Hrvatskoj uputio diplomatsku notu zbog njemu neprihvatljivog zalaganja za hrvatski entitet u BiH na TradFestu.

„Ovi radikali i ovi luđaci u Zagrebu nisu izvukli pouku iz haške presude od 111 godina Prliću i ostalima koji su crtanjem karata započeli fašistička divljanja u BiH, koja su rezultirala ubojstvima, paljenjem, raseljavanjem ljudi i zločinima u Ahmićima, Stupnom Dolu i drugim mjestima. S vremena na vrijeme pokazuje se da nema čvrstog sna u Bosni i Hercegovini sve dok žive fašističke ideologije koje su napravile strašne zločine na prostoru naše domovine. Naravno da nas ovakve stvari zabrinjavaju. Ne podcjenjujemo ih, ali ih ni ne precjenjujemo“, upozorio je ministar Konaković najavljujući diplomatsku notu Hrvatskoj u kojoj se poziva službeni Zagreb da se „jasno ogradi od iznesenih stavova“ o novom teritorijalnom ustroju Bosne i Hercegovine.

Njegov zamjenik Josip Brkić je član HDZ-a BiH i požurio se objasniti da ta nota ne predstavlja „službeni, zajednički stav“ susjedne države, nego „odražava isključivo pozicije ministra Konakovića“.

„Riječ je o potezu koji nije rezultat jedinstvene vanjske politike nego predizbornog stava“, kazao je jučer Brkić.

Ali, predsjednik stranke eurozastupnika Tomislava Sokola, premijer Andrej Plenković, nije na istoj valnoj dužini ni s HDZ-ovcem u Europskom parlamentu, hladno je odbacio Sokolova razmišljanja. „Nemam pojma da je to govorio, ali sutra nam dolazi ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković, predsjedateljica Vijeća ministara Borjana Krišto, imamo mi važnijih tema s Bosnom i Hercegovinom“, komentirao je Plenković u ponedjeljak po završetku sjednice Predsjedništva HDZ-a.

Spomenuti dužnosnici iz BiH bili su jučer u Dubrovniku, na samitu Inicijative triju mora.

IZVOR: Novi list