Zoologinja Susanne Reier istražila je drevne i savremene puteve riba u rijekama zapadnog Balkana. Njen rad, krunisan prestižnim nagradama, otkriva tajne podzemnih veza koje su milionima godina oblikovale biljni i životinjski svijet naše regije
Iako je prvobitno planirala proučavati divlje mačke u Alpama, sudbina je Susanne Reier, dobitnicu nagrade „Rupert Riedl“ za 2025. godinu, odvela u potpuno drugom smjeru, ka parazitima i ribama. Sve je počelo 2015. godine u Prirodoslovnom muzeju u Beču (NHM), gdje je kao jedini slobodan projekt za master rad bio ponuđen onaj o ribljim parazitima. Danas, deset godina kasnije, Reier je jedna od vodećih stručnjakinja u oblasti genetičke analize vodenih ekosistema.
Njen naučni put vodio je preko Dunava, gdje je identifikovala nove vrste larvi koje uzrokuju „plivački dermatitis“, pa sve do fascinantnih istraživanja na Balkanu. Upravo je njezina ljubav prema ovom poluotoku postala okosnica njezine disertacije, odbranjene 2024. godine.
U fokusu njenog istraživanja od 2020. do 2023. godine bili su riječni sistemi Dinarskog krša, od Slovenije do Albanije. Specifičnost ovog terena leži u njegovoj poroznosti: rijeke koje na površini izgledaju potpuno odvojeno, često su duboko pod zemljom povezane kompleksnim sistemima kanala.
„Istraživali smo kako ove podzemne vodene veze utječu na genetičku raznolikost riba“, objašnjava Reier. Koristeći modernu tehnologiju i digitalizirane karte podzemnih tokova, njen tim je analizirao genetski materijal riba u cijeloj regiji. Rezultati su bili iznenađujući: genetička srodnost određenih populacija potvrdila je postojanje podzemnih puteva koje klasični testovi bojenja vode nikada nisu uspjeli detektovati.
Njeno istraživanje pijora i drugih vrsta bijele ribe otkrilo je da su poplave i podzemne migracije igrale ključnu ulogu u naseljavanju Balkana. „Prošlost ostavlja svoje tragove u genima“, ističe Reier. Genetička stabla ovih riba zapravo su žive mape nekadašnjih riječnih sistema koji su danas fizički razdvojeni, ali čija je historijska povezanost ostala zapisana u njihovom DNK kodu.
Zahvaljujući njenom radu u okviru inicijative „Austrian Barcode of Life“ (ABOL), naučnici danas imaju pristup digitalnoj biblioteci genetičkih podataka koja olakšava zaštitu ugroženih vrsta i praćenje promjena u ekosistemima.
Susanne Reier ne staje na Balkanu. Od maja 2026. godine postaje dio velikog međunarodnog projekta koji će analizirati porodično stablo bijele ribe širom Euroazije i Sjeverne Amerike. Ipak, njena veza s balkanskim rijekama ostaje neraskidiva, jer upravo taj krševiti teren nudi odgovore na ključna pitanja o evoluciji i prilagodbi u ekstremnim uslovima.
Kada nije u laboratoriji NHM-a ili na terenu uz balkanske rijeke, Susanne se opušta trčanjem, jogom ili na koncertima, uz osmijeh dodaje da već ima ulaznice za legendarni bend Die Ärzte 2027. godine. No, do tada će njezina istraživanja vjerovatno ispisati još mnoga poglavlja o nevidljivim putevima života koji teku ispod naših nogu.
IZVOR: Die Presse
