Njemački ministar odbrane Boris Pistorius predstavio je novu vojnu strategiju koja predviđa transformaciju Bundeswehra u najsnažniju konvencionalnu armiju u Evropi. Prema procjenama Berlina, Moskva se aktivno priprema za vojnu konfrontaciju s NATO savezom, što zahtijeva radikalan zaokret u njemačkoj odbrambenoj politici

Prvi put u historiji savezne vojske, njemački vrh predstavio je sveobuhvatan strateški okvir koji Rusiju identifikuje kao „glavnu prijetnju“. Iako su detaljni dokumenti, na kojima se radilo tri godine, klasifikovani kao stroga tajna radi zaštite nacionalne sigurnosti, ministar Pistorius je javnosti iznio jasne konture novog odbrambenog koncepta.

„Svijet je postao nepredvidljiviji i opasniji“, izjavio je socijaldemokratski političar, naglasivši da mir, sloboda i prosperitet više nisu samorazumljive kategorije, već se za njih mora biti spreman boriti. Nova strategija donosi neophodnu jasnoću u trenutku kada Rusija, prema viđenju Berlina, selektivno koristi hibridna sredstva poput špijunaže, sabotaža i dezinformacija kako bi oslabila koheziju Zapada.

Glavni stub ove transformacije je drastično povećanje ljudstva i agilnosti vojske. Plan predviđa da do 2035. godine broj aktivnih vojnika skoči sa sadašnjih 185.000 na 260.000, dok bi broj rezervista trebao biti udvostručen na 200.000. Sa ukupno 460.000 uniformisanih lica, Njemačka namjerava osigurati maksimalnu moć odvraćanja.

Pistorius je ostao pri ovim brojkama uprkos pritiscima visokih vojnih zvaničnika koji zahtijevaju više od 300.000 aktivnih vojnika. Kako bi se ovi ciljevi postigli, vlada je već ranije relaksirala ustavna ograničenja o zaduživanju, omogućivši masovna ulaganja u opremu i naoružanje. Iako se za sada izbjegava povratak na obavezni vojni rok, uveden je model dobrovoljne službe uz obaveznu registraciju svih osamnaestogodišnjaka. Ukoliko dobrovoljni sistem ne dadne rezultate, parlament zadržava opciju reaktivacije obaveznog služenja vojnog roka.

General Carsten Breuer, najviši oficir Bundeswehra, upozorio je da se savremeni rat više ne vodi na strogo definisanim ratištima. Strategija polazi od premise da su država, ekonomija i stanovništvo u cjelini mete napada. Neprijatelj će, prema Breuerovim riječima, koristiti podatke kao oružje i autonomne sisteme vođene vještačkom inteligencijom, što dramatično skraćuje vrijeme reakcije.

Ministarstvo odbrane naglašava kako se Bundeswehr ubrzano transformiše u tehnološki superiornu i inovativnu silu, što je proces koji će se odvijati u nekoliko strateških faza. Prvi koraci podrazumijevaju hitno jačanje otpornosti i odbrambenih kapaciteta, dok se u srednjoročnom periodu planira sveobuhvatno širenje vojnih sposobnosti zemlje. Konačni, dugoročni cilj ove strategije je uspostavljanje apsolutne tehnološke dominacije, s posebnim fokusom na operacije u svemiru, sajber prostoru i informacionoj sferi.

U novim okolnostima, gdje „sigurna povlačenja više ne postoje“, njemački vojni vrh prioritet daje nabavci dalekometnog preciznog oružja i uspostavljanju održivog sistema zračne odbrane na svim nivoima. Ovakav pristup jasno signalizira namjeru Berlina da tehnološkom prednošću amortizuje potencijalne prijetnje i osigura stratešku prednost u budućim sukobima.

Ovaj potez predstavlja tektonski poremećaj u evropskoj geopolitici. Decenijama nakon Drugog svjetskog rata, snažna njemačka vojska bila je tabu tema, kako unutar zemlje, tako i među saveznicima. Međutim, dramatična promjena sigurnosne situacije na istoku Evrope primorala je Berlin da preuzme vodeću ulogu unutar NATO-a.

Pistorius je naglasio da, iako Sjedinjene Američke Države ostaju suštinski partner, Njemačka mora preuzeti veći teret odgovornosti. To uključuje i učešće u nuklearnom odvraćanju kroz sistem podjele nuklearnog tereta. Krajnji cilj Rusije je, prema analizi Berlina, neuspjeh NATO-a i potiskivanje SAD-a iz Evrope kako bi se proširila ruska sfera uticaja. Njemačka, kao najjača ekonomija kontinenta, sada jasno poručuje da je spremna biti i njegova najjača vojna sila.