Dok Trump, zajedno s državnim tajnikom Marcom Rubiom i ministrom odbrane Peteom Hegsethom, uživa u saudijskom luksuzu, Gaza gori, Iran ostaje bez odgovora, a normalizacija odnosa između Rijada i Tel Aviva izgleda sve dalje. Saudijska Arabija i dalje uslovljava priznavanje Izraela uspostavom palestinske države, što je za sada daleki cilj
Američki predsjednik Donald Trump stigao je u Rijad, Saudijsku Arabiju, u sklopu svoje prve službene turneje po Bliskom istoku, koja uključuje i posjete Kataru te Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE). Cilj posjeta, prema službenim navodima iz Bijele kuće, nije rješavanje regionalnih kriza, nego osiguranje unosnih ugovora za američke kompanije.
U cenru pažnje nalazi se monumentalni odbrambeni ugovor između SAD-a i Saudijske Arabije, vrijedan gotovo 142 milijarde dolara, kojim će Rijad nabaviti najsavremeniju vojnu opremu i usluge od američkih kompanija.
Ugovor je dio šireg saudijskog investicijskog paketa vrijednog 600 milijardi dolara u naredne četiri godine. Ujedno uključuje i izvozne ugovore poput prodaje GE-ovih plinskih turbina i energetskih rješenja (14,2 mlrd. USD) te Boeingovih 737-8 putničkih aviona (4,8 mlrd. USD).
U pratnji predsjednika nalazi se impresivna poslovna delegacija koju predvode izvršni direktori kompanija poput IBM-a, BlackRocka, Citigroupa, Palantira i Qualcomma. Posebnu pažnuu izaziva prisustvo Elona Muska, izvršnog direktora Tesle i savjetnika Bijele kuće, kao i Davida Sacksa, “kripto-cara” administracije.
Trumpov dolazak u Rijad bio je popraćen kraljevskim protokolom, uključujući počasnu stražu i pratnju saudijskih borbenih aviona F-15, a dočekao ga je lično prijestolonasljednik Mohammed bin Salman. Svečani prijem upriličen je u kraljevskoj palači, gdje je potpisan strateški sporazum o ekonomskom partnerstvu između dviju država. Sporazum uključuje saradnju u sektorima energije, rudarstva i odbrane, kao i dogovor s NASA-om o zajedničkom svemirskom projektu.
Zanimljivo je da posjeta ne uključuje Izrael, a Bijela kuća nije najavila niti konkretne planove za rješavanje humanitarne i političke krize u Gazi, unatoč najavi izraelske vlade od petog maja o mogućoj vojnoj okupaciji tog područja. Trumpova agenda ne uključuje razgovore o obnavljanju mirovnog procesa ili o pregovorima s Iranom, iako su upravo ti odnosi u posljednje vrijeme dodatno destabilizirali regiju.
Rijad nije jedini koji nudi unosne poslove američkom predsjedniku. UAE su najavili investicije vrijedne 1,4 biliona dolara kroz slijedećih deset godina, dok Katar svoju ponudu planira objaviti tokom Trumpove posjete Dohi. Prema medijskim napisima, Katar je ponudio predsjedniku luksuzni Boeing 747-8 vrijedan 400 miliona dolara kao donaciju – avion koji bi, prema riječima samog Trumpa, trebao privremeno služiti kao Air Force One. “Bilo bi glupo ne prihvatiti ga”, izjavio je predsjednik.
Trumpova posjeta već izaziva sumnje u potencijalni sukob interesa. Saudijski javni investicijski fond (PIF) uložio je dvije milijarde dolara u fond Jareda Kushnera, Trumpovog zeta, ubrzo nakon njegovog odlaska iz Bijele kuće. Osim toga, Trumpova porodična kompanija razvija višemilionske projekte u Džedi i Dubaiju, uključujući 80-katni hotel.
Unatoč glamuroznom prijemu i rekordnim brojkama, stručnjaci upozoravaju da bi se posjeta, kao i ona iz 2017. godine, mogla pokazati “više kao predstava nego suština”. Tada su Saudijci najavili ugovore vrijedne 350 milijardi dolara, ali je do kraja 2018. realizirano svega 14,5 milijardi. Aktualna najava od 600 milijardi dolara također izaziva skepticizam, osobito s obzirom na nisku cijenu nafte (60 USD po barelu) i pritiske koje donosi američki trgovinski protekcionizam.
Dok Trump, zajedno s državnim tajnikom Marcom Rubiom i ministrom odbrane Peteom Hegsethom, uživa u saudijskom luksuzu, Gaza gori, Iran ostaje bez odgovora, a normalizacija odnosa između Rijada i Tel Aviva izgleda sve dalje. Saudijska Arabija i dalje uslovljava priznavanje Izraela uspostavom palestinske države, što je za sada daleki cilj.
Trump će sutra posjetiti Katar, a potom UAE, uz mogućnost posjete Turskoj, ako dođe do najavljenog susreta Vladimira Putina i Volodimira Zelenskog. U međuvremenu, Bliski istok ostaje scena geopolitičkih napetosti koje, čini se, ovaj put neće biti predmet američke diplomatije.
