Izrael i SAD započeli su u subotu 28. februara opsežne napade na Iran ciljajući vladine objekte i vojnu infrastrukturu širom Irana. Iran je odgovorio lansiranjem balističkih raketa na Izrael i zaljevske zemlje u kojima su smještene amričke vojne baze i vojna infrastruktura.

IRGC tvrdi da je nosač aviona USS Abraham Lincoln pogođen s četiri balističke rakete

Iranska Revolucionarna garda (IRGC) u nedjelju je tvrdila da je ispalila četiri balističke rakete na nosač aviona USS Abraham Lincoln (CVN-72), što bi, ako se potvrdi, predstavljalo prvi direktan napad na američki nosač aviona u posljednjih nekoliko decenija.

“Nosač aviona američke mornarice Abraham Lincoln napadnut je s četiri balističke rakete”, saopštila je Revolucionarna garda u svom sedmom saopštenju za javnost o operaciji, koje je prenijela novinska agencija Tasnim.

Revolucionarna garda saopštila je da su njeni napadi na “američko-cionističke neprijateljske ciljeve” ušli u “novu fazu”.

“Snažni napadi oružanih snaga Islamske Republike Iran na umornu vojnu silu neprijatelja ušli su u novu fazu, a kopno i more će sve više postajati groblje terorističkih agresora”, navodi se u saopštenju.

Tvrdnja nije nezavisno potvrđena.

Obraćanje predsjednika Irana Masouda Pezeshkiana

Predsjednik Irana Masoud Pezeshkian izjavio je u nedjelju da će oružane snage njegove zemlje nastaviti operacije protiv neprijateljskih baza te je saopćio da je privremeno Vijeće lidera zvanično preuzelo svoje dužnosti nakon smrti vrhovnog vođe Alija Khameneija.

U videoobraćanju Pezeshkian je kazao da iranske oružane snage rade i nastavit će snažno raditi na uništavanju neprijateljskih baza i razočarati ih kao i ranije.

Na početku poruke, iranski predsjednik izrazio je saučešće povodom smrti Khameneija.

Potvrdio je i da je privremeno Vijeće lidera započelo izvršavanje svojih odgovornosti.

Ubijen bivši iranski predsjednik

Bivši iranski predsjednik Mahmud Ahmadinedžad, koji je vodio zemlju od 2005. do 2013. godine, ubijen je u izraelskim zračnim napadima, objavili su izraelski mediji.

Ahmadinedžad je tokom svoje političke karijere bio poznat kao radikalni konzervativac i otvoreni zagovornik antizapadne politike. Njegov predsjednički mandat obilježile su česte izjave u kojima je izražavao ekstremnu mržnju prema Izraelu.

Mahmud Ahmadinedžad, šesti predsjednik Islamske Republike Iran, obnašao je tu dužnost od 6. augusta 2005. godine. Njegovim dolaskom na vlast prekinuta je 24-godišnja tradicija prema kojoj su na čelu države bili isključivo svećenici. Prije nego što je postao predsjednik, Ahmadinedžad je bio gradonačelnik Teherana i guverner Ardabilske pokrajine. Iako je bio predsjednik, u skladu s iranskim ustavom, najmoćnija osoba u državi ostao je vrhovni vođa, ajatolah Ali Hamenei.

Tokom svog mandata, Ahmadinedžad je jačao veze s Rusijom, Venecuelom, Sirijom i zemljama Perzijskog zaljeva, dok je istovremeno bio meta kritika Sjedinjenih Američkih Država i Izraela.

U središtu međunarodnih napetosti bio je iranski nuklearni program, koji je Ahmadinedžad opisivao kao mirnodopski i nužan za zadovoljavanje rastućih energetskih potreba zemlje. Zbog toga je Iran odbijao zaustaviti obogaćivanje urana unatoč rezolucijama Ujedinjenih naroda koje su to zahtijevale. Tvrdio je da su zapadne sankcije nametnute Iranu ilegalne te je naglašavao kako će se zemlja nastaviti pridržavati pravila Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA).

Na unutarnjem planu, Ahmadinedžadova vlada pokrenula je plan racionalizacije potrošnje plina kako bi smanjila državnu potrošnju nafte. Također je uveo mjere za smanjenje kamatnih stopa koje su privatne i državne banke mogle naplaćivati svojim klijentima.

Demonstranti u Pakistanu provalili u američku ambasadu, poginulo šest osoba

Najmanje šest osoba je poginulo, a više ih je povrijeđeno u sukobima policije i demonstranata koji su u nedjelju uspjeli ući u kompleks američkog konzulata u Karachiju, komercijalnoj prijestonici Pakistana, protestujući zbog ubistva iranskog vrhovnog vođe Alija Khameneija u zajedničkom američko-izraelskom napadu, javlja Anadolija.

Policijski ljekar Summaiya Syed izjavila je za Anadoliju da je u Civilnu bolnicu dovezeno šest tijela s prostrijelnim ranama.

Policija je upotrijebila suzavac i pucala u zrak dok su stotine demonstranata marširale prema američkoj misiji u južnom dijelu grada.

Desetine njih uspjele su ući u prostorije konzulata i razbiti prozore na recepciji, pokazuju brojni snimci objavljeni na društvenim mrežama.

Prema riječima Faisala Edhija, čelnika humanitarne organizacije Edhi, koja pruža usluge hitne pomoći, osam osoba je poginulo, a 30 ih je ranjeno.

Iran pogodio tanker kod obale Omana

Izraelska vojska objavila je da je pokrenula novi talas napada na Teheran, dok svjedoci s terena svjedoče o masivnim eksplozijama i stupovima dima širom grada.

S druge strane, snimci i fotografije iz Tel Aviva pokazuju razmjere razaranja grada iranskim raketama. Osim Tel Aviva širom Bliskog prijavljeni su napadi, između ostalog, prvi put je Iran gađao Oman, gdje je pogođena luka u glavnom gradu Muscatu, te naftni tanker blizu obale Omana.

Najviši iranski sigurnosni dužnosnik žestoko je zaprijetio Sjedinjenim Državama i Izraelu.

“Jučer je Iran ispalio projektile na Sjedinjene Države i Izrael, i nanijeli su štetu”, napisao je Laridžani na platformi X.

“Danas ćemo ih pogoditi silom kakvu nikada prije nisu iskusili.”

Njegove riječi odražavaju upozorenje koje je ranije Iranu uputio Trump.

“Iran je upravo izjavio da će danas udariti vrlo snažno, snažnije nego što je ikada prije bio pogođen”, napisao je američki predsjednik na društvenim mrežama.

“Ipak, bolje im je da to ne učine, jer ako to učine, pogodit ćemo ih silom kakva nikada prije nije viđena!”

Rat se nastavlja

Tokom noći Iran je izveo niz napada raketama na Izrael. Prema dostupnim podacima, ima mertvih i stotine povrijeđenih. Također, Iran je nastavio napade i na Dohu i Dubai. U Dubaiju je pogođen aerodrom, luksuzni hoteli, a prema izvještajima sa terena, jedan projektil pao je u neposrednoj blizini glavne znamenitosti Burj Khalife. U Iraku je također pogođen aerodrom u Erbilu.

U Dubaiju su jutros odjeknule tri snažne eksplozije, nakon kojih je nekoliko minuta kasnije uslijedio još jedan niz detonacija. Stanovnici su od ranog jutra izvještavali o gustim stupovima crnog dima iznad lučkog područja Jebel Ali, a eksplozije je na terenu čuo i tim CNN-a.

Nekoliko sati prije jutarnjih eksplozija, vlasti su izvijestile da su krhotine od zračnog presretanja iznad poslovne četvrti Business Bay izazvale požar u glavnoj gradskoj trgovačkoj luci.

Iran je jutros pogodio i glavni grad Bahreina, Manamu.

Korpus iranske revolucionarne garde (IRGC) navodi da provodi šesti val napada kao odmazdu za američko i izraelsko bombardiranje Irana, prema iranskim državnim medijima.

Navodi se da je pokrenuo “opsežne napade raketama i dronovima” na Izrael i američke vojne baze u regiji. Navodi se da je napadnuto 27 američkih baza, kao i izraelska zračna baza Tel Nof, komandno sjedište izraelske vojske u HaKirji u Tel Avivu i veliki obrambeno-industrijski kompleks u istom gradu.

Nakon obajve vijesti da je poginuo ajatolah Ali Hamnei hiljade Iranaca izašle su na ulice u tišini mu odajući počast.

Ta vijest je izazvala proteste u glavnom gradu Iraka, Bagdadu, gdje su se demonstranti suočili sa sigurnosnim snagama u gradskoj Zelenoj zoni – snažno utvrđenom području koje služi kao sjedište iračke vlade, parlamenta i stranih ambasada, među kojima je i američka.

Izrael tvrdi da je Ali Hamnei ubijen

Izraelski mediji javljaju da je vrhovni vođa Irana Ali Hamenei ubijen, a što je neimenovani visoki izraelski zvaničnik potvrdio i za Reuters. On je kazao da je pronađeno njegovo tijelo.

Informaciju o ajatolahovoj smrti su objavili brojni izraelski mediji, kao i novinska agencija Reuters koja navodi da im je izraelski zvaničnik rekao da su pronašli tijelo Hameneija.

Reuters također navodi da još uvijek nema iranske potvrde o smrti ajatolaha te su objavili izjavu šefa Ureda za odnose s javnošću vrhovnog vođe Irana u kojoj kaže “neprijatelj pribjegava mentalnom ratovanju, svi bi trebali biti svjesni toga”. Time je aludirao da je izraelska vijest o smrti Khameneija propaganda.

Ajatolah Ali Hamenei, 86, vlada Iranom od 1989. godine. Kao vrhovni vođa, on ima krajnju vlast nad svim granama vlasti, vojskom i pravosuđem u šiitskoj islamskoj republici.

Tokom gotovo četiri decenije, Hamnei je izgradio regionalnu silu koja je mogla parirati sunitskim muslimanskim državama s druge strane Zaljeva, istovremeno promovirajući nuklearnu tehnologiju koja je uznemirila okolnu regiju.

Iran zatvorio Hormuški prolaz

Iran je zatvorio Hormuški prolaz, ključnu rutu za transport nafte iz Perzijskog zaljeva prema svjetskim tržištima

Riječ je o strateški izuzetno važnoj tački kroz koju prolazi značajan dio globalne trgovine energentima.

Informaciju o zatvaranju moreuza objavili su izraelski mediji, dok iz Teherana zasad nema detaljnijeg zvaničnog saopćenja o trajanju i konkretnim mjerama koje će biti primijenjene na terenu.

Zvaničnik mornaričke misije Evropske unije Aspides izjavio je da brodovi primaju VHF poruke od Iranskih revolucionarnih gardi u kojima se navodi: „Nijedan brod nema dozvolu da prođe kroz Hormuški moreuz”.

Niko više ne spominje nuklearna postrojenja

U posljednjih nekoliko sati vladalo je određeno zatišje, ali jutros je bilo mnogo intenzivnih napada, uključujući i u glavnom gradu Irana, Teheranu, posebno u okrugu Pasteur, javlja dopisnik Al Jazeere.

To je mjesto gdje se nalazi više vladinih i vojnih institucija, kao i predsjednička palata i domovi nekih od vladinih rukovodilaca.

Širom zemlje, mnogi gradovi, vjerovatno i do 10 gradova, meta su napada, a Amerikanci i Izraelci su ciljali vojne lokacije, strateške lokacije, ali niko nije spominjao da je fokus na nuklearne lokacije, a to se poklapa sa motom ove nove kampanje.

Ne radi se samo o nuklearnim sposobnostima Irana, već i o slabljenju režima i uništavanju raketnih sposobnosti zemlje. Američki predsjednik Trump je to obećao.

Dakle, sada vidimo kampanju koja se razlikuje od one koju smo vidjeli u junu.

Naftne kompanije obustavile isporuke kroz Hormuški moreuz

Usred napada u regiji, neke vodeće naftne i trgovačke kompanije obustavile su isporuke kroz Hormuški moreuz.

„Naši brodovi će ostati nekoliko dana“, rekao je jedan visoki rukovodilac velike trgovačke kompanije novinskoj agenciji Reuters.

Oko 20 miliona barela sirove nafte i drugih vrsta goriva putuje kroz arterijski plovni put, koji prolazi između Arapskog poluostrva i Irana, a svaka obustava prijeti velikim globalnim poremećajima.

Reakcije iz svijeta na američko-izraelski napad na Iran

Evo glavnih međunarodnih reakcija, koje uključuju poruke podrške, ali i osude, pri čemu se ističe značajna zabrinutost zbog rizika od eskalacije.

Evropska unija: Šefica diplomacije Evropske unije Kaja Kallas je u subotu kazala da je “najnoviji razvoj događaja diljem Bliskog istoka opasan” te da blok u koordinaciji s arapskim partnerima razmatra diplomatska rješenja, javlja Reuters. Kallas je također rekla da je razgovarala s izraelskim ministrom vanjskih poslova Gideonom Saarom i da europska konzularna mreža pomaže državljanima Europske unije da napuste regiju.

“Neesencijalni djelatnici EU-a se povlače iz regije”, dodala je.

Rusija: U poruci koja je objavljena na zvaničnoj stranici Ministarstva vanjskih poslova navodi se kako je ovaj napad nepromišljen potez.

“Ujutro 28. februara, američke i izraelske snage su pokrenule zračne napade na iransku teritoriju. Obim i priroda vojnih, političkih i propagandnih priprema koje su prethodile ovom nepromišljenom potezu, uključujući raspoređivanje velikih američkih vojnih snaga u regiji, ne ostavljaju sumnju da se radilo o unaprijed planiranom i ničim izazvanom činu oružane agresije protiv suverene i nezavisne države članice UN-a, kršeći temeljne principe i norme međunarodnog prava”, saopćeno je iz Moskve.

Ističu kako je posebno zabrinjavajuće da se napadi izvode dok traju pregovori.

“Također je za osudu što se napadi ponovo izvode pod krinkom obnovljenog pregovaračkog procesa, navodno osmišljenog da osigura dugoročnu normalizaciju situacije oko Islamske Republike, i uprkos signalima prenesenim ruskoj strani da Izraelci nemaju interesa za vojni sukob s Irancima”, ističu.

Washington i Tel Aviv su jasno naveli kao agresore.

“Washington i Tel Aviv su se ponovo upustili u opasnu avanturu koja brzo približava regiju humanitarnoj, ekonomskoj i, vrlo moguće, radiološkoj katastrofi. Namjere agresora su jasne i sasvim otvoreno su izrečene: uništiti ustavni poredak i eliminirati vodstvo nepoželjne države koja je odbila pokoriti se diktatu sile i hegemonije. Odgovornost za negativne posljedice ove krize koju je izazvao čovjek, uključujući nepredvidivu lančanu reakciju i spiralu nasilja, u potpunosti leži na njima”, pojašnjavaju.

Libanon: Libanon neće biti “uvučen” u sukob s Iranom, izjavio je premijer zemlje Nawaf Salam dok vlasti strahuju od mogućeg uključivanja proiranske milicije Hezbolah.

“Ponavljam da nećemo prihvatiti da bilo ko uvuče zemlju u avanture koje prijete njenoj sigurnosti i jedinstvu”, poručio je Salam na društvenoj platformi X.

Australija: Australija podupire napore SAD-a radi sprečavanja Irana da se domogne nuklearnog oružja, kazao je premijer Anthony Albanese.

“Dugo je poznato da iranski nuklearni program predstavlja prijetnju globalnom miru i sigurnosti”, napisao je Albanese na X-u.

“Podržavamo napore Sjedinjenih Država da spriječe Iran (u njegovoj namjeri) da se domogne nuklearnog oružja i da nastavi prijetiti međunarodnom miru i sigurnosti”, dodao je.

Ujedinjeno Kraljevstvo: Britanska vlada je rekla da ne želi “vidjeti da se situacija pogorša i preraste u širi regionalni sukob”, kazao je u saopćenju njezin glasnogovornik.

“Imamo cijeli raspon obrambenih sposobnosti u regiji koje smo nedavno pojačali. Spremni smo braniti naše interese”, dodao je glasnogovornik, ističući da je sigurnost britanskih državljana u regiji “prioritet”.

Francuska: Prioritet Francuske je zaštita njezinih državljana i vojnika na Bliskom istoku, kazala je visoka dužnosnica francuskog ministarstva oružanih snaga nekoliko minuta nakon izvješća o napadima.

“Za nas je, očito, zaštita naših državljana i zaštita naših snaga u regiji prioritet u ovim situacijama”, rekla je Alice Rufo.

“Očito smo u situaciji u kojoj je u toku vojna eskalacija. Moramo vidjeti što će se zbiti u narednim satima”, dodala je.

Norveška: Norveški ministar vanjskih poslova je izrazio žaljenje zbog toga što pregovori Teherana i Washingtona “nisu doveli do diplomatskog rješenja” sukoba, naglašavajući važnost toga da se Iranu onemogući razvoj nuklearnog oružja.

“Duboko sam zabrinut sada kada imamo još jedan velik rat na Bliskom istoku”, rekao je Espen Barth Eide za javnu televiziju NRK.

Slovenija: Slovenski premijer Robert Golob je nakon američko-izraelskih napada na Iran izrazio svoju nepokolebljivu podršku za hrabrost iranskog naroda u njihovoj borbi za bolju budućnost i poštivanje njihovih prava. Sve strane je pozvao na suzdržanost od napada na nevine civile.

“Svijetu ne trebaju novi ratovi”, objavio je ured premijera.

Golob, koji eskalaciju situacije u Iranu prati s velikom zabrinutošću, naglasio je da diplomacija mora imati prioritet.

Španija: Španski premijer Pedro Sanchez odbacio je ono što je nazvao “jednostranom” vojnom akcijom SAD-a i Izraela, za koju je rekao da predstavlja eskalaciju i doprinosi neizvjesnijem i neprijateljskijem međunarodnom poretku.

U izjavi objavljenoj na platformi društvenih medija X, Sanchez je također rekao da odbacuje postupke iranske vlade i Revolucionarne garde.

“Zahtijevamo hitnu deeskalaciju i puno poštovanje međunarodnog prava”, dodao je.

Ubijeno 40 djece

Broj poginulih u napadu na osnovnu školu, prema izvještaju iranske novinske agencije IRNA, popeo se na 40. Ranije je objavljeno da je u izraelsko-američkom napadu na osnovnu školu za djevojčice u južnoj iranskoj provinciji Hormozgan poginulo 24 osoba, a 60 je povrijeđeno, izvjestila je iranska televizija IRIB.

Historija je svjedok da se Iranci nikada nisu predali pred stranom agresijom.

Nakon zračnih udara SAD-a i Izraela na teritoriju Irana, te prvog vala iranskog raketnog odgovora, zvanično se oglasilo i Ministarstvo vanjskih poslova Islamske Republike Iran. U oštrom saopćenju, Teheran je napade okarakterisao kao “zločinačku vojnu agresiju” i najavio odlučan i legitiman odgovor.

Ministarstvo je potvrdilo da su meta američko-izraelskih udara bili odbrambena infrastruktura, ali i civilni objekti u različitim iranskim gradovima.

Iz Teherana posebno ističu tajming ovog napada, naglašavajući da se on dogodio u izuzetno osjetljivom trenutku za muslimane, ali i iranski narod.

“Amerika i cionistički režim jutros su, uoči Nevruza (iranske Nove godine) i desetog dana svetog mjeseca Ramazana, uz flagrantno kršenje teritorijalnog integriteta i nacionalnog suvereniteta Irana, napali niz ciljeva u našoj zemlji”, navodi se u saopćenju.

Iranska diplomatija tvrdi da se napad dogodio dok su Iran i SAD bili usred diplomatskog procesa. Kako navode, iako su znali za namjere “SAD-a i cionističkog režima”, Teheran je nastavio pregovore kako bi međunarodnoj zajednici dokazao svoju ispravnost i pokazao da “ne postoji nikakvo legitimno opravdanje za agresiju”.

Ministarstvo vanjskih poslova je poručilo da je iranski narod učinio sve da izbjegne rat, ali da je sada “došlo vrijeme za odbranu domovine”.

Zračni napadi su okarakterisani kao kršenje člana 2. stava 4. Povelje UN-a i kao jasna oružana agresija. Teheran se poziva na član 51. Povelje UN-a, ističući da je njihov raketni odgovor zakonsko i legitimno pravo na samoodbranu. Oružane snage Irana su, prema navodima Ministarstva, spremnije nego ikad i iskoristit će sve svoje kapacitete da odbiju neprijatelja.

Iran je uputio hitan apel generalnom sekretaru UN-a i Vijeću sigurnosti tražeći hitnu akciju zbog narušavanja međunarodnog mira. Također, pozvali su sve države članice UN-a, a posebno regionalne i islamske zemlje, da nedvosmisleno osude ovu agresiju koja “dovodi regiju i svijet pred nezapamćenu prijetnju”.

“Sada, u vrijeme kada je stigao veliki ispit historije, oružane snage Islamske Republike Iran, inspirirane velikom epskom baštinom ove zemlje, oslanjajući se na Svemogućeg Allaha, vjerujući u obećanje božanske pobjede i oslanjajući se na nacionalnu moć, neće oklijevati braniti našu voljenu domovinu svom snagom. Historija je svjedok da se Iranci nikada nisu predali pred stranom agresijom; i ovoga puta odgovor iranskog naroda bit će odlučan i natjerat će agresore da zažale zbog svog zločinačkog čina. Živio Iran”, zaključuje se u saopćenju.

Novi talas napada – pet osoba ubijeno u osnovnoj školi u Iranu.

Izrael i SAD pokrenuli su novi talas napada na Iran. Prema izvještajima novinskih agencija, pet osoba je poginulo u napadu na osnovnu školu za djevojčice u južnom Iranu, u gradu Minab. Istovremeno, Iran je nastavio lansirati projektile na Izrael, a vojne vlasti su upozorila građane da ostanu u skloništima. Agencije izvještavaju o jakim eksplozijama u Tel Avivu.

Mete napada Irana bile su američke vojne baze na Bliskom istoku: Al-Udeid Air Base u Kataru, Al-Salem Air Base u Kuvaitu, Al-Dhafra Air Base u UAE i baza Pete flote američke mornarice u Bahreinu, navodi iranska agencija Fars.

Ipak, prijavljene su eksplozije i u Rijadu u Saudijskoj Aarabiji. Prema dostupnim podacima jedna osoba je poginula u Abu Dhabiju.

Prema izvještaju Al Jazeere, u Bahreinu je došlo do eksplozija

Ranije je Ministarstvo unutrašnjih poslova Bahreina izdalo upozorenje za vanredne situacije i pozvalo građane da se sklone na najbližu sigurnu lokaciju.

Novinska agencija Reuters izvještava da se dim vidi iz područja Juffair u Bahreinu, gdje se nalazi baza američke mornarice. Bahrein je potvrdio da je sjedište Pete flote američke mornarice meta raketnog napada.

Također, Ministarstvo odbrane Katara saopštilo je da je raketni sistem Patriot presreo iransku raketu. Iran je pogodio mete u Bahreinu, Kuvajtu i Ujedinjenim Arapskim Emiratima.

Eksplozije su se čule u području Haife na sjeveru Izraela u subotu, nakon lansiranja raketa iz Irana

Ranije su se oglasile sirene za zračnu opasnost u više područja širom Izraela nakon što je utvrđeno da su rakete lansirane iz Irana prema toj zemlji, saopćila je izraelska vojska.

Izrael je rano u subotu pokrenuo napad na Iran pod nazivom „Lavlji urlik“, proglasivši „posebno i hitno“ vanredno stanje širom zemlje.

Američki predsjednik Donald Trump također je potvrdio „velike borbene operacije“ u Iranu s ciljem zaštite američkog naroda „uklanjanjem neposrednih prijetnji od iranskog režima“.

Visoki iranski zvaničnik rekao je za Al Jazeeru da Izraelu poručuju da se “pripremi za ono što dolazi, a naš odgovor će biti javan i da nema crvenih linija”.

“Sva američka i izraelska imovina i interesi na Bliskom istoku postali su legitimna meta. Nakon ove agresije nema crvenih linija i sve je moguće, uključujući scenarije koji ranije nisu razmatrani”, rekao je zvaničnik.

“Sjedinjene Američke Države i Izrael započeli su agresiju i rat koji će imati široke i dugotrajne posljedice. Nismo iznenađeni zajedničkom američko-izraelskom agresijom i imamo složen odgovor bez vremenskog ograničenja”, izjavio je zvaničnik, dodajući da su svi pozivi Iranu da pokaže suzdržanost ili predaju “neprihvatljivi i samo pusta želja”.

Agencija AP i iranska državna televizija potvrdili su da su u Teheranu odjeknule eksplozije, od kojih je jedna bila u neposrednoj blizini ureda vrhovnog vođe Irana Alija Khameneija.

Sigurnosni izvori navode da je u toku masovni “izraelsko-američki napad” na ključne institucije iranske vlade.

Prema izvještaju agencije AP, jedna od meta bila je smještena u samom srcu Teherana, u blizini ureda iranskog vrhovnog vođe, ajatolaha Alija Khameneija. Iranska državna televizija je nedugo zatim potvrdila da je u tom području zaista došlo do eksplozije.

Nakon izvještaja o napadu na urede iranskog vrhovnog vođe Irana, novinska agencija Reuters izvijestila je da on uopće nije u Teheranu, već je, prema riječima dužnosnika, premješten na sigurnu lokaciju.

Istovremeno, saudijska mreža “Al-Arabiya” prenosi izjave svojih izvora koji navode da se snažne detonacije čuju i u istočnom Teheranu. Na udaru su se navodno našle baze Iranske revolucionarne garde (IRGC), kao i objekti koje koristi iranska obavještajna služba.

Izraelski sigurnosni izvori, kako prenose tamošnji mediji, ističu da se radi o kombinovanom izraelsko-američkom udaru.

“Svi učestvuju u napadima. Meta su objekti samog režima. Idemo na sve”, izjavio je neimenovani sigurnosni zvaničnik.

On je dodao da je odluka da se napad izvede u jutarnjim satima donesena isključivo iz operativnih razloga, kako bi se Iranci iznenadili i zbunili. Naglašeno je da su svi potezi u proteklim sedmicama bili dio unaprijed isplanirane taktike zavaravanja Teherana.

Američki predsjednik Donald Trump obratio se na platformi Truth Social prilikom čega je potvrdio da je jutrošnji napad na Izrael izveden zajedničkim snagama iz SAD-a i Izraela.

Prema njegovim riječima, Iran ispoljava “prijeteće aktivnosti koje direktno ugrožavaju Sjedinjene Američke Države, američke vojnike, baze u inostranstvu i saveznike širom svijeta“.

“Naš cilj je da odbranimo američki narod eliminacijom neposrednih prijetnji koje dolaze od iranskog režima, okrutne grupe veoma teških i strašnih ljudi“, rekao je Trump.

On je dodao da iranski režim uzvikuje “smrt Americi” kao i da on vodi neprekidnu kampanju krvoprolića i masovnih ubistava, ciljajući Sjedinjene Američke Države.

“Vojska Sjedinjenih Američkih Država provodi masivnu i kontinuiranu operaciju kako bi spriječila ovu veoma zlu, radikalnu diktaturu da prijeti Americi i našim ključnim nacionalnim sigurnosnim interesima. Uništit ćemo njihove rakete i sravniti njihovu raketnu industriju sa zemljom“, rekao je Trump.

On je rekao da je Iran radio na obnovi svog nuklearnog programa nakon američkog bombardovanja njegovih nuklearnih postrojenja u junu.

“Odbili su svaku priliku da odustanu od svojih nuklearnih ambicija, i više to ne možemo tolerisati“, dodao je Trump.