Ogrtač poslanika Muhammeda (a.s.), predat Veyselu Karaniju po vasijetu Poslanika, danas se čuva u džamiji Hırka-i Şerif u Istanbulu. Tokom ramazana hiljade vjernika iz Turske i svijeta dolazi vidjeti ogrtač star 1.500 godina.
Hırka-i Šerif, ogrtač poslanika Muhammeda (a.s.), izložen je tokom mjeseca ramazana u džamiji Hırka-i Şerif u Istanbulu, te ga posjetititelji mogu vidjeti.
Tokom ramazana Hırka-i Šerif će se moći posjetiti u toku dana, a na Lejletul-kadr, 16. marta, posjete će trajati do 03.00 sata iza ponoći, dok će dan uoči Bajrama biti završene s ikindija-namazom.
U Istanbulu se čuvaju dva ogrtača poslanika Muhammedu (a.s.). Jedan je Hırka-i Saadet (ili Bürde-i Saadet), koji se nalazi u palači Topkapi, dok se drugi Hırka-i Šerif, koji je prema oporuci Poslanika ostavljen Veyselu Karaniju, čuva u džamiji Hırka-i Şerif u Fatihu.
Kako se prenosi, poslanik Muhammed (a.s.), iako nikada nije lično susreo Veysela Karanija, bio je upoznat s njegovom iskrenom ljubavlju, odanošću i duhovnom vezom. Zbog toga je, pred svoju smrt, hazreti Omeru (r.a.) i hazreti Aliji (r.a.) ostavio vasijet da njegov mubarek ogrtač Hırka-i Šerif predaju Veyselu Karaniju.
Nakon Poslanikove smrti, hazreti Omer i hazreti Alija tragali su za Veyselom Karanijem prema opisima koje su dobili. Pronašli su ga u okolini Kufe, gdje je živio skromno kao pastir, daleko od očiju javnosti. Kada su mu prenijeli Poslanikov selam i predali mubarek emanet, Veysel Karani ga je sa dubokim poštovanjem primio, poljubio i obukao, a zatim se osamio kako bi uputio dovu za oprost cijelom ummetu.
Budući da Veysel Karani nije imao potomke, ogrtač je nakon njegove smrti prešao na njegovog brata Šihabeddina el-Üveysija, a zatim se generacijama prenosio unutar porodice. Danas se ovaj gotovo 1.500 godina star ogrtač čuva u porodici Köprülü.
Porodica je početkom 17. stoljeća, na poziv sultana Ahmeda I, došla u Istanbul. Zbog povećanog interesa vjernika, ogrtač je najprije izlagan u iznajmljenoj kući u Fatihu, potom je 1780. godine, po nalogu sultana Abdulhamida I, izgrađena posebna prostorija u avliji današnje džamije.
Kako je broj posjetilaca nastavio rasti, sultan Abdulmedžid je 1847. godine dao izgraditi današnju džamiju Hırka-i Şerif, u kojoj se ogrtač i danas čuva i izlaže tokom ramazana, privlačeći hiljade vjernika iz Turske i svijeta.
