Tri decenije Somaliland funkcionira kao država, s izborima, vojskom i vlastitom valutom, ali je svijet uglavnom ne priznaje. Odluka Izraela da ga krajem 2025. prizna probila je dugogodišnji tabu i ponovo otvorila pitanje samoopredjeljenja u jednoj od najosjetljivijih regija svijeta
Tri decenije funkcionira kao samostalna država: ima predsjednika izabranog na izborima, vlastitu valutu, pasoš, vojsku i centralnu banku. Ipak, Somaliland se ne pojavljuje na zvaničnim mapama svijeta. Nijedna država ga godinama nije priznala sve do kraja 2025, kada je to učinio Izrael. Taj potez ponovo je otvorio osjetljivo pitanje prava naroda na samoopredjeljenje i pokrenuo diplomatske potrese u Rogu Afrike.
Nakon što je Izrael krajem 2025. formalno priznao Somaliland, vlasti u Mogadišu reagovale su brzo. Somalija je odbila obnoviti dozvole za prelete izraelske aviokompanije Arkia, koja je morala mijenjati rute prema Aziji. Poruka je bila jasna: priznanje neće proći bez posljedica.
Somaliland, samoproglašena država na sjeveru Somalije od 1991. godine, do tada nije bio priznat ni od jedne članice Ujedinjenih nacija. Odluka vlade Benjamina Netanyahua probila je dugogodišnji tabu i izazvala lančanu reakciju koja daleko nadilazi spor oko zračnog prostora.
Od tog trenutka Somaliland se počeo pojavljivati u forumima koji su mu ranije bili zatvoreni. Učestvovao je na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu, a njegovo ime se, neočekivano, pojavilo i u dokumentima povezanim s Jeffreyjem Epsteinom, gdje se spominju poslovne i investicione mogućnosti na tom teritoriju.
U glavnom gradu Hargeisi političke kampanje su žestoke, kafići puni rasprava, a izbori redovni. Somaliland je 2001. održao referendum na kojem je 97 posto birača podržalo nezavisnost. Od 2003. ima višestranački sistem, a vlast se mijenja mirnim putem, rijetkost u regiji obilježenoj autoritarnim režimima i sukobima. Aktuelni predsjednik Abdirahman Mohamed Abdullahi izabran je u novembru 2024.
„Somalija i Somaliland su potpuno različiti“, kaže Hamsa M. Jama, osnivač platforme Hargeisa Debates. „Nemamo zajedničku valutu, institucije ni sigurnosne snage. Nema mržnje ali ne želimo nazad.“
Historija, međutim, opterećuje sadašnjost. Somaliland je bio britanski protektorat, dok je jug bio italijanska kolonija. Obje teritorije stekle su nezavisnost 1960. i ubrzo se ujedinile u Somalijsku Republiku. Sjever tvrdi da ta unija nikada nije pravno ratificirana. Tokom diktature Mohameda Siada Barrea, sjever je bombardovan, a desetine hiljada ljudi su ubijene. Nakon pada režima 1991, Somaliland je, prema vlastitoj interpretaciji, „obnovio“ nezavisnost koju je kratko imao 1960.
„Nismo obična secesionistička regija“, tvrdi Mohamed Abdirahman Hassan iz Ministarstva vanjskih poslova Somalilanda. „Vratili smo status koji smo već imali.“
Uprkos stabilnosti, međunarodna zajednica ostaje oprezna. Glavni razlog je princip teritorijalnog integriteta, priznanje Somalilanda značilo bi formalno razbijanje međunarodno priznate Somalije. Drugi strah je presedan: Rog Afrike prepun je separatističkih i nacionalnih pokreta.
„Somaliland funkcioniše kao država već više od 20 godina. Ima izbore, političku smjenu vlasti i snažnu društvenu podršku nezavisnosti“, kaže Elsa Aimé, stručnjakinja za međunarodne odnose. „Ali politička volja za priznanje izostaje.“
Geografija dodatno komplikuje situaciju. Somaliland kontrolira obalu uz moreuz Bab el-Mandeb, kroz koji prolazi oko četvrtine svjetske pomorske trgovine. Luka Berbera, modernizirana stranim investicijama, strateški je dragulj. Izrael taj potez nije povukao u vakuumu, kontekst uključuje rat u Gazi, Hute u Jemenu i sigurnost Crvenog mora.
„Od Berbere do Jemena ima oko 250 kilometara. Sve je povezano“, kaže Aimé.
Izraelsko priznanje izazvalo je kritike Saudijske Arabije, Turske, Arapske lige i Afričke unije. Evropska unija potvrdila je podršku teritorijalnom integritetu Somalije, dok su Sjedinjene Države ostale suzdržane, nisu priznale Somaliland, ali ni otvoreno osudile izraelski potez.
U Hargeisi su se slavile vijesti iz Tel Aviva, dok su u Mogadišu spaljivane izraelske zastave. Pojavile su se i unutrašnje dileme: dio javnosti postavlja pitanje odnosa s državom optuživanom za zločine nad Palestincima. „To je pitanje političkog opstanka“, kaže Jama. „To ne znači da smo izgubili empatiju prema Palestini.“
Za obične građane problem je mnogo konkretniji: njihov pasoš priznaje tek nekolicina zemalja, putovanja su skupa i komplikovana, a često su primorani koristiti somalijsku dokumentaciju.
Somaliland se tako nalazi u paradoksu, za Ujedinjene nacije ne postoji, ali za svojih pet miliona stanovnika on je realna država. Izraelsko priznanje ne rješava njegov status, ali je probilo dugogodišnju diplomatsku barijeru. A u nemirnom Rogu Afrike i to je već veliki pomak.
IZVOR: El Pais
