Evropski parlament odobrio je kredit od 90 milijardi eura za Ukrajinu za period 2026–2027, čime EU preuzima ključnu ulogu u finansiranju Kijeva, uključujući 60 milijardi za vojsku i 30 milijardi budžetske pomoći. Paket uključuje i „Buy-European“ klauzulu koja daje prednost evropskoj vojnoj industriji. Dok Bruxelles osigurava sredstva i raspravlja o tehnološkoj saradnji, u Ukrajini se šire glasine o mogućim predsjedničkim izborima i referendumu o miru što je ured predsjednika demantirao. U međuvremenu, rat se nastavlja: novi napadi dronovima odnijeli su živote civila i izazvali nestanke struje.

Evropska unija osigurala je finansijsku podršku Ukrajini za 2026. i 2027. godinu, usvajanjem paketa mjera koji predviđa kredit u iznosu od 90 milijardi eura. Odluku je u srijedu u Strasbourgu usvojio Evropski parlament, a sredstva bi trebala pokriti hitne finansijske potrebe zemlje pogođene ratom.

Prema prijedlogu Evropske komisije, 60 milijardi eura namijenjeno je ukrajinskoj vojsci, dok će 30 milijardi eura biti usmjereno kao budžetska pomoć državi. Evropski kredit ujedno nadoknađuje smanjenu ili neizvjesnu američku finansijsku podršku Kijevu.

Istovremeno, planirano je da se zamrznuta ruska imovina u Evropskoj uniji iskoristi za isplatu odšteta, ukoliko Moskva ne bude snosila troškove ratne štete. Planovi da se oko 210 milijardi eura direktno upotrijebi za podršku Ukrajini propali su, prije svega zbog protivljenja Belgije, gdje se najveći dio tog novca nalazi.

Odluka uključuje i takozvanu „Buy-European“ klauzulu, prema kojoj Ukrajina sredstva iz kredita može koristiti za kupovinu naoružanja u zemljama poput Sjedinjenih Američkih Država samo ako takva oprema nije dostupna unutar Evropske unije. Za Veliku Britaniju, koja nije članica EU, predviđen je poseban režim.

Paket sada mora formalno potvrditi i Evropski savjet, što se smatra pukom formalnošću, budući da su se šefovi država i vlada prethodno usaglasili. Ministri odbrane 27 članica EU razgovarali su u srijedu u Briselu o budućoj vojnoj podršci Ukrajini, pri čemu bi poseban fokus, prema navodima Vijeća EU, trebao biti na saradnji u oblasti tehnoloških inovacija.

U Ukrajini je, međutim, pažnju izazvao izvještaj lista Financial Times, prema kojem je Kijev navodno započeo planiranje predsjedničkih izbora i referenduma o mogućem mirovnom sporazumu s Rusijom. Ured predsjednika Volodimira Zelenskog demantirao je te navode.

„Dok ne bude sigurnosti, neće biti nikakvih najava“, prenijeli su mediji izjavu izvora iz okruženja predsjednika.

I ranije su se pojavljivale glasine o izborima, ali ih je predsjednički ured redovno odbacivao uz obrazloženje da je nemoguće organizirati i osigurati izbore u ratnim zonama. „Ako Rusija svakodnevno ubija ljude, kako možemo najaviti izbore u narednim sedmicama?“, poručeno je i ovaj put. Istovremeno je naglašena načelna spremnost za izbore čim to okolnosti dozvole.

Pod tim se podrazumijeva prekid vatre duž sadašnje linije fronta, bez povlačenja ukrajinskih snaga iz Donbasa. Upravo to povlačenje Moskva postavlja kao ključni uslov za prekid vatre.

Pojedini komentatori smatraju da signali o spremnosti za izbore mogu biti i strateški potez s ciljem odlaganja, kako bi Sjedinjene Države pojačale pritisak na Rusiju da napravi ustupke na frontu. Trenutni vremenski okvir smatra se povoljnim: Washington želi postići dogovor između Rusije i Ukrajine do juna ove godine. Nakon toga bi fokus mogao biti preusmjeren na predizbornu kampanju uoči američkih izbora na sredini mandata. Tema Ukrajine bit će u središtu pažnje i na Minhenskoj sigurnosnoj konferenciji, koja počinje u petak.

U međuvremenu, rat u Ukrajini se nastavlja. Ukrajinske zračne snage saopćile su da su tokom noći detektovale 120 ruskih dronova, od kojih je, prema njihovim navodima, 112 oboreno.

U Harkivskoj oblasti, u napadu dronom, poginula su troje male djece i njihov 34-godišnji otac. U Zaporožju su ruski dronovi, prema navodima regionalnih vlasti, ponovo pogodili dijelove elektroenergetske mreže, što je izazvalo veliki nestanak struje.

Dok se u evropskim institucijama raspravlja o milijardama i strateškim klauzulama, na terenu rat i dalje uzima ljudske živote.

IZVOR. Der Standard