Balkan je posljednjih godina ponovo postao prostor pojačanog geopolitičkog nadmetanja, a Turska ga vidi kao ključni dio svoje politike prema Bliskom istoku. Oslanjajući se na historijske i kulturne veze, Ankara nastoji očuvati stabilnost regiona kroz uravnoteženu diplomatiju i regionalne inicijative poput Balkanske mirovne platforme. Istovremeno, rastuće napetosti na Bliskom istoku i rat u Gazi dodatno su povećali interes drugih aktera, Izraela, Irana, Rusije i zapadnih sila, za Balkan
Od raspada bivše Jugoslavije, balkanski region predstavlja prioritet za Tursku zbog geopolitičke blizine te historijskih i kulturnih veza. Kroz svoj ekonomski i politički utjecaj, Turska je region svrstala u područje posebnog interesa. Kao rezultat toga, odnosi s balkanskim državama zauzeli su važno mjesto u vanjskopolitičkoj agendi Ankare. Budući da je historija ovog regiona obilježena sukobima, fragmentacijom i hroničnom nestabilnošću, Turska vodi promišljenu i uravnoteženu politiku prema svakoj balkanskoj zemlji.
U okviru te politike, Turska je pokrenula diplomatsku inicijativu Balkanska mirovna platforma, koja je prošlog mjeseca održala svoj drugi sastanak u Istanbulu. Sastanak je okupio ministre vanjskih poslova Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Kosova, Sjeverne Makedonije i Srbije. Turski ministar vanjskih poslova Hakan Fidan izjavio je da je platforma brzo postala važan mehanizam za produbljivanje dijaloga, naglašavajući ulogu Turske kao ujedinjujućeg aktera.
Dok je globalna pažnja često usmjerena na regionalna zbivanja od Gaze do Irana i od Sudana do Jemena, balkanski region mnogima možda ne djeluje kao prioritet. Međutim, uprkos tome što se smatra perifernim područjem, Balkan je postao arena u kojoj više aktera, uključujući Tursku, Izrael, Iran, Rusiju i zapadne sile, nastoji proširiti svoj utjecaj. Svaki od ovih aktera ima različite motive prema regionu koji povezuje Evropu, Bliski istok, Mediteran i Crno more.
Posljednjih godina, uz rastuće tenzije izazvane ratom u Gazi i iransko-izraelskim sukobom, balkanske države dobijaju na značaju. Tako je, na primjer, predsjednica Kosova Vjosa Osmani bila među liderima 20 zemalja koje su pristupile američki vođenom Odboru za mir. Istovremeno, albanski premijer Edi Rama prošlog mjeseca primljen je u izraelskom Knesetu, gdje se sastao s premijerom Benjaminom Netanyahuom.
Od izbijanja rata u Gazi, Izrael nastoji uspostaviti bliže veze s balkanskim državama. Izraelski predsjednik Isaac Herzog ostvario je historijske posjete Albaniji i Srbiji. Izrael posebno nastoji ojačati svoj položaj na Balkanu širenjem vojnih i ekonomskih veza. Odbrambeno partnerstvo Tel Aviva sa Srbijom otvorilo je prostor za rastuće izraelsko prisustvo u regionu. Pored odbrambenih veza, Izrael Balkan vidi i kao prostor pogodan za obavještajne aktivnosti protiv svojih regionalnih protivnika, posebno protiv Turske.
Za lidere malih i krhkih balkanskih država, domaćinstvo međunarodnim zvaničnicima ili učešće u globalnim sporazumima može se posmatrati kao prilika za jačanje međunarodnog ugleda. Međutim, jednako je važno da se svrstaju na „pravu stranu historije“, budući da je jasno da, uz mali broj lidera čak i u Evropi koji su spremni sastati se s Netanyahuom, njegovo primanje ili posjeta ne donose opipljivu korist.
Turska već dugo nastoji spriječiti vanjske aktere da Balkan koriste za unapređenje vlastitih agenda. U prošlosti se Ankara protivila iranskom i ruskom utjecaju u regionu. Danas se Izrael pojavljuje kao još jedan akter koji pokušava iskoristiti balkansku dinamiku za svoje destabilizirajuće ciljeve na Bliskom istoku. Iako Izrael nema kapacitet da uspostavi snažno prisustvo na Balkanu, vjerovatno će iskoristiti svaku priliku da umanji podršku palestinskom pitanju i stekne saveznike protiv Ankare.
Turska već ima snažne političke veze s balkanskim državama, izgrađene na zajedničkoj kulturi i historiji, te može dodatno produbiti ta partnerstva. Balkanska mirovna platforma predstavlja važnu inicijativu u tom smislu. Ankara također može iskoristiti svoj položaj unutar NATO-a, posebno u odnosu na balkanske članice Saveza, kako bi podstakla regionalne države da vode uravnoteženu vanjsku politiku prema pitanjima Bliskog istoka i smanjila izraelski utjecaj u ovom prostoru.
IZVOR: Arab News
