Rat za AI nije samo tehnološka utrka, već bitka za ekonomski i politički utjecaj u globalnom poretku. SAD, Kina i EU vode ovu utrku s različitim strategijama: SAD s fokusom na slobodno tržište i mega-investicije, Kina s državnom kontrolom i inovacijama pod sankcijama, a EU s pokušajem balansiranja između regulative i ulaganja. Hrvatska se nalazi na periferiji ove utrke, no kroz suradnju s EU može ostvariti značajne koristi ako se usmjeri na privlačenje AI investicija i razvoj specijaliziranih niša unutar sektora. No, bez sustavnog ulaganja u domaći AI sektor i istraživanje, ostaje pitanje hoće li bilo koja zemlja Zapadnog Balkana biti samo promatrač ili će pronaći način da postane aktivni sudionik globalne AI revolucije.

Utrka za prevlast u umjetnoj inteligenciji (AI) postala je jedno od ključnih ekonomskih i geopolitičkih nadmetanja 21. stoljeća. Američke Sjedinjene Države nastoje osigurati dominaciju kroz masovna ulaganja i deregulaciju, Kina razvija pristupačna rješenja unatoč sankcijama, a Europska unija balansira između regulacije i konkurentnosti. Hrvatska se u tom kontekstu nastoji pozicionirati unutar europskog AI ekosustava, ali s ograničenim kapacitetima i ulaganjima.

Glavni igračisu SAD, Kina i EU

SAD su vodeća sila u AI industriji, zahvaljujući tehnološkim divovima poput OpenAI-a, Googlea, Microsofta i Mete. Povratak Donalda Trumpa na vlast dodatno je intenzivirao utrku, budući da je odmah po preuzimanju dužnosti najavio projekt Stargate vrijedan 500 milijardi dolara. Ovaj program predviđa izgradnju AI infrastrukture, uključujući napredne podatkovne centre u Teksasu, Oregonu, Pennsylvaniji i Wisconsinu, te otvaranje 100.000 radnih mjesta.

Trumpova administracija odlučila je ukinuti prethodno uvedene regulacije i etičke standarde, što je izazvalo kritike europskih lidera i AI zajednice. Na nedavnom svjetskom summitu o AI-ju u Parizu, SAD su odbile potpisati deklaraciju o etici u razvoju AI-ja, smatrajući da bi takva pravila ograničala inovacije i američku konkurentnost.

Kina, s druge strane, razvija vlastite AI sustave unatoč sankcijama i ograničenom pristupu najnaprednijim zapadnim tehnologijama. Posebnu pažnju izazvao je kineski chatbot DeepSeek, koji je uz manje financijskih ulaganja postigao razinu performansi blisku zapadnim rješenjima. Ovaj razvoj pokazuje da kineska strategija nije nužno vođena kapitalom, već inženjerskom efikasnošću i strateškim pristupom. Unatoč američkim sankcijama na izvoz AI procesora u Kinu, tamošnji razvoj ne pokazuje znakove usporavanja.

Europska unija, tradicionalno vođena regulativama, nastoji pronaći balans između sigurnosti i konkurentnosti. Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen najavila je InvestAI inicijativu tešku 200 milijardi eura, s ciljem izgradnje 12 podatkovnih centara diljem kontinenta. No, problem EU-a ostaje činjenica da u inovacijama ne može konkurirati SAD-u i Kini, a prekomjerna regulacija sputava brzi razvoj. Francuska, pod vodstvom Emmanuela Macrona, već je najavila vlastiti AI fond od 109 milijardi eura u suradnji s Ujedinjenim Arapskim Emiratima i Kanadom.

Ekonomski ulozi i strateški interesi

Ulaganja u AI nisu samo pitanje tehnološke nadmoći, već ključni faktor buduće ekonomske moći. AI je već sada okosnica digitalne ekonomije, a njegova primjena u industriji, financijama, zdravstvu i sigurnosti donosi iznimne ekonomske i političke prednosti.

SAD koriste AI kao alat za jačanje svoje dominacije, pri čemu velike tehnološke kompanije igraju glavnu ulogu. Microsoft, Alphabet, Amazon i Meta povećali su ulaganja u AI na 320 milijardi dolara u 2025., što je gotovo dvostruko više nego prethodne godine. No, unatoč ovim naporima, Elon Musk ostaje jedan od najvećih kritičara trenutne AI strategije, što je kulminiralo njegovom pokušajem preuzimanja OpenAI-a za 97,4 milijarde dolara, što je upravni odbor tvrtke odbio.

Kina, međutim, igra dugoročnu igru, razvijajući AI u okvirima državnog planiranja. AI je integriran u kineske državne strategije kao sredstvo nadzora i ekonomske dominacije. Unatoč zabrani izvoza naprednih poluvodiča, kineske tvrtke poput Huawei-ja i Baidua nastavljaju razvoj domaćih AI sustava.

EU, iako regulativno najnapredniji, zaostaje u kapacitetima. Ipak, nova investicijska politika može omogućiti Europi da ostane konkurentna, pod uvjetom da smanji birokratske prepreke i ubrza procese donošenja odluka.

Hrvatska u AI ratu

Hrvatska je unutar EU-a relativno mali igrač, no posljednjih godina ulaže u AI sektor kako bi se uklopila u europski razvojni val. Prema podacima Ministarstva digitalne transformacije, u Hrvatskoj trenutno djeluje 84 tvrtke povezane s AI sektorom, s ukupnim investicijama od 107 milijuna dolara.

Premijer Andrej Plenković na AI summitu u Parizu naglasio je potrebu održavanja ravnoteže između regulacije i poticanja investicija, što je u skladu s europskim pristupom. No, izazov ostaje u privlačenju kapitala i talenta.

Jedan od svijetlih primjera je suradnja Hrvatske i Slovenije na zajedničkim AI projektima, uz korištenje EU fondova. Hrvatska također pokušava privući strane AI investitore kroz porezne olakšice i strateške inicijative.

Međutim, problem Hrvatske ostaje u nedostatku domaćeg AI istraživačkog ekosustava. Sveučilišta i istraživački instituti nemaju kapacitete za konkuriranje zapadnim centrima, što znači da će Hrvatska u doglednoj budućnosti biti primarno korisnik, a ne kreator AI tehnologija.