Zbog stilske povezanosti s istočnogotskom vlašću u Dalmaciji, pektoral se datira u vrijeme oko 500. godine (kraj 5. ili prva polovica 6. stoljeća). Iako je kontekst nalaza djelomično izgubljen, smatra se da je pektoral krasio gornji dio prsa, spajajući krajeve plašta prebačenog preko ramena. S obzirom na raskoš materijala i težinu od 22,18 grama te čistoćom zlata, zacijelo je pripadao mladoj pripadnici visokog aristokratskog sloja, moguće ostrogotskog, u turbulentnom vremenu seobe naroda.
U Bjelopoljskoj kotlini, desetak kilometara sjeverno od Mostara, smješteno je mjesto Potoci. Upravo ovdje pronađen je raskošni zlatni prsni lanac, poznat i kao pektoral odnosno jedan od najljepših i najintrigantnijih predmeta iz perioda seobe naroda sa područja današnje Bosne i Hercegovine. Danas je dio rano srednjovjekovne zbirke Arheološkog muzeja u Zagrebu.
Nalazišta u Potocima bila su poprište više važnih otkrića, no mnoga su, nažalost, izgubljena. Zabilježena su tri ključna trenutka. Tako je 1882. godine otkriven veliki kameni sarkofag čiji su zlatni nalazi razneseni i nepovratno nestali. Iste godine iz manjeg sarkofaga spašen je dio nalaza (fibule i manji sitni nalazi) koji se danas čuvaju u Zemaljskom muzeju BiH u Sarajevu. Potom 1936. godine Arheološki muzej u Zagrebu otkupljuje od Grge Smoljana iz Mostara ovaj jedinstveni pektoral, a navodno je 1936. godine u još jednom grobu pronađen zlatni nakit koji je odmah prodan nekom zlataru iz Mostara tako da se ne zna šta je dalje s njim bilo.
Pektoral je svakako najznačajniji dio nalaza. Sastoji se od dviju fibula u obliku ptice grabljivice povezanih lancem s pet privjesaka. Krupniji primjerci poput ovih nazivaju se orlovskim fibulama. Fibule su izrađene od zlatnih ćelija ispunjenih almandinima i zelenim staklom, što u kombinaciji sa zlatom stvara iznimno efektan dojam. Na fibulama iz Potoka zastupljene su rijetke S-oblikovne ćelije. Ovakav ukrasni detalj nalazi paralele tek u kraljevskim grobovima u Apahidi (Rumunija) te u skupnom nalazu Desana-Vercelli u Italiji. Na stražnjoj strani dvodijelnih privjesaka urezan je motiv borove grane, koji podsjeća na motive palminih grana s crnomorskih nalazišta 5. i 6. stoljeća.
Zbog stilske povezanosti s istočnogotskom vlašću u Dalmaciji, pektoral se datira u vrijeme oko 500. godine (kraj 5. ili prva polovica 6. stoljeća). Iako je kontekst nalaza djelomično izgubljen, smatra se da je pektoral krasio gornji dio prsa, spajajući krajeve plašta prebačenog preko ramena. S obzirom na raskoš materijala i težinu od 22,18 grama te čistoćom zlata, zacijelo je pripadao mladoj pripadnici visokog aristokratskog sloja, moguće ostrogotskog, u turbulentnom vremenu seobe naroda, objavila je FB stranica Arheologija BiH.
