Dok američka administracija najavljuje „drugu fazu“ mirovnog plana i formiranje prijelazne, tehnokratske uprave za Gazu, na terenu vlada potpuni haos: Hamas i dalje zadržava oružanu kontrolu, Izrael insistira na potpunom razoružanju, a međunarodna stabilizacijska misija postoji samo na papiru. U isto vrijeme, hiljade civila preživljavaju zimu u razorenim kampovima, izloženi kiši, hladnoći i nestašici

Hamas i Palestinska autonomna vlast postigli su dogovor o sastavu prijelazne uprave za Pojas Gaze, potvrdili su posrednici iz Egipat, Turska i Katar. Na čelo novog administrativnog tijela trebao bi stati bivši zamjenik ministra Palestinske autonomne vlasti, Ali Shaath. Vijest stiže u trenutku kada su Sjedinjene Američke Države proglasile početak druge faze mirovnog plana za Gazu, koji je predstavio američki predsjednik Donald Trump.

U radio-intervjuu Shaath je iznio kontroverznu ideju o uklanjanju ruševina iz razorenog pojasa i njihovom potiskivanju u more kako bi se stvorilo novo zemljište. Dok se na diplomatskom nivou govori o „napretku“, stanovnici Gaze i dalje preživljavaju u šatorima, izloženi hladnoći, kiši i snažnim vjetrovima, bez jasnih naznaka skorog i sistemskog obnove.

Američki specijalni izaslanik Steve Witkoff pojasnio je da druga faza plana podrazumijeva prelazak „od primirja ka demilitarizaciji“. U tu svrhu, kako je najavljeno, treba biti formirana „tehnokratska vlada“ sastavljena od Palestinaca, koja bi započela proces obnove. Prema dostupnim informacijama, u tom tijelu bi se našli pojedinci povezani s Fatahom predsjednika Mahmuda Abbasa, ali i jedan predstavnik Hamasa.

Izraelski premijer Benjamin Netanyahu ocijenio je prelazak u drugu fazu kao prije svega simboličan korak. Izrael, kako je poručio, zadržava potpunu slobodu djelovanja sve dok se ne riješi pitanje posljednjeg taoca u Gazi, tijela ubijenog Izraelca Ran Gvili. Izraelska strana smatra da prva faza dogovora nije okončana dok se njegovi posmrtni ostaci ne predaju Izraelu.

Od samog početka Trumpov plan od 20 tačaka bio je opterećen nepomirljivim zahtjevima. Izrael insistira na potpunom razoružanju Hamas kao uslovu za dalje povlačenje svojih snaga iz Gaze. Trenutno izraelska vojska kontroliše približno polovinu teritorije, dok se u drugoj polovini, gdje živi gotovo cjelokupno stanovništvo, vlast i dalje nalazi u rukama Hamasa. Iako je Hamas načelno pristao da prizna prijelazno upravno tijelo, ostaje otvoreno pitanje stvarnog prijenosa kontrole, budući da ta organizacija i dalje raspolaže oružanom silom i mehanizmima prinude.

Witkoff je demilitarizaciju definirao kao „razoružanje svih neautoriziranih osoba“, što se odnosi prvenstveno na Hamas i druge oružane grupe. Prema toj logici, druge palestinske ili međunarodne snage mogle bi zadržati pravo na upotrebu sile radi uspostave reda. Međutim, još nije jasno ko bi tu ulogu preuzeo. Iz pregovaračkih krugova se čuje da bi Hamas eventualno pristao na djelimično razoružanje, ograničeno na teže naoružanje poput raketa i protivoklopnih sistema, ali je malo vjerovatno da bi Izrael takav kompromis prihvatio.

Plan predviđa i raspoređivanje međunarodne stabilizacione misije, ali ona zasad postoji samo na papiru. Prema izraelskim medijima, interes potencijalnih učesnica opada, jer niko ne može garantirati sigurnost snaga na terenu. Ni takozvani „Vijeće za mir“, kojim bi predsjedavao Trump, još nije formirano, iako Washington najavljuje da bi se to moglo dogoditi naredne sedmice.

U međuvremenu, primirje ostaje krhko. Od njegovog početka u oktobru, prema palestinskim izvorima, poginulo je 379 ljudi, među njima 70 djece. Obje strane se međusobno optužuju za kršenja sporazuma. Sjedinjene Države poručuju da očekuju „potpuno ispunjenje obaveza“ od Hamasa, upozoravajući na „ozbiljne posljedice“ u suprotnom, bez preciziranja kakve bi one bile.

Humanitarna situacija dodatno se pogoršava. Prema posljednjem izvještaju Ujedinjene nacije, snažne kiše i olujni vjetrovi uništili su ili teško oštetili stotine šatora u izbjegličkim kampovima. Više hiljada ljudi ostalo je bez ikakve zaštite, a najmanje šest osoba, uključujući troje djece, preminulo je od posljedica pothlađivanja. Dok diplomatski proces tapka u mjestu, stanovnici Gaze plaćaju cijenu produženog statusa quo.

IZVOR: Der Standard