Nova knjiga američke politologinje Laure K. Field razotkriva ideološku pozadinu MAGA pokreta i pokazuje da Donald Trump nije tek politički instinktivni populist, već figura oko koje se godinama gradio koherentan projekt nove američke krajnje desnice

Na prvi pogled, politički identitet Donalda Trumpa godinama je opisivan kao lišen jasne ideologije ili koherentnog svjetonazora. I kritičari i dio njegovih pristalica tvrdili su da se radi o lideru vođenom instinktom, ličnim interesom i željom za samopromocijom, a ne o političaru s dosljednim projektom. Međutim, potezi njegove administracije u posljednjem periodu, uključujući dramatične vanjskopolitičke odluke i konsolidaciju moći unutar Republikanske stranke, sve više dovode u pitanje sliku Trumpa kao ideološki „lakog“ demagoga.

Upravo tom paradoksu bavi se nova knjiga „Furious Minds: The Making of the New MAGA Right“ autorice Laure K. Field, politologinje koja je više od decenije proučavala ideje i intelektualne mreže iza pokreta Make America Great Again. Knjiga detaljno mapira uspon nove američke krajnje desnice i razotkriva kako su ideje koje su nekada pripadale marginama akademskog i političkog života postale temelj današnje MAGA politike.

Field, saradnica The Brookings Institution i viša savjetnica na Univerzitetu George Washington u programu za studije iliberalizma, počela je rad na knjizi nakon Trumpove pobjede 2016. godine. Tada je, kako kaže, bila zatečena činjenicom da su pojedinci iz akademskih krugova aktivno branili Trumpa koristeći sofisticirane, teorijski utemeljene argumente. Nakon napada na Kapitol šestog januara 2021. vjerovala je da će se taj projekt raspasti. Dogodilo se suprotno: do 2024. godine, ti krugovi su konsolidirali moć unutar Republikanske stranke, a nominacija JD Vancea za potpredsjednika potvrdila je da se ideološki zaokret odvija u realnom vremenu.

Jedno od ključnih pitanja koje Field postavlja jeste kako pokret predvođen izrazito antiintelektualnim liderom uopće može imati ideološku okosnicu. Trumpove izjave o „loše obrazovanima“ i otvoreni prezir prema stručnjacima čine se nespojivim s ozbiljnim teorijskim ambicijama. Ipak, Field pokazuje da se ne radi o tome da intelektualci „upravljaju“ Trumpom, već da su oko njega izgradili infrastrukturu ideja i politika koje su se organski uklopile u njegov stil vladanja.

Prema Field, novu MAGA desnicu čine četiri međusobno povezane, ali različite struje. Prvu čine takozvani „Claremontovci“, intelektualci povezani s Claremont Institute, koji se pozivaju na filozofiju Lea Straussa i zagovaraju radikalni povratak „izvornim“ američkim principima.

Drugu čine postliberali, često povezani s katoličkim krugovima, koji žele potisnuti demokratske vrijednosti u korist „općeg dobra“ i snažnije uloge države i religije. Treću grupu predstavljaju nacionalni konzervativci (NatCons), zagovornici homogenog nacionalnog identiteta i snažne države.

Četvrta, najradikalnija, obuhvata tzv. tvrdu desnicu, online agitatora s akademskim titulama koji promovišu mizoginiju, rasne teorije i estetiziranu hipermuškost.

Zajednička nit svih ovih struja, naglašava Field, jeste potpuno odbacivanje liberalnog internacionalizma i njegova zamjena nativističkim populizmom.

Jedan od najočitijih primjera prelaska ideja u praksu jeste Project 2025, politički plan krajnje desnice koji je objavila Heritage Foundation. Dokument od gotovo 1.000 stranica predviđa duboku rekonstrukciju federalne vlasti i koncentraciju izvršne i sudske moći u rukama predsjednika. Iako se Trump u početku formalno distancirao od tog projekta, krajem 2025. godine počeo ga je otvoreno prihvatati.

Među ključnim ideolozima MAGA pokreta Field izdvaja Michael Anton, autora eseja iz 2016. u kojem je Trumpov izbor uporedio s pokušajem preuzimanja kabine otetog aviona 11. septembra. Anton je tvrdio da je Trump, uprkos vulgarnosti, jedina opcija za spašavanje Amerike od liberalizma. Kasnije je služio u obje Trumpove administracije i učestvovao u izradi nove američke strategije nacionalne sigurnosti.

Sličan put radikalizacije Field vidi i kod Patricka Deneena, autora knjige „Why Liberalism Failed“, koja je svojevremeno bila široko čitana čak i izvan konzervativnih krugova. Deneenovi kasniji radovi, prema Field, otvoreno zagovaraju autoritarni administrativni model po uzoru na mađarskog premijera Viktora Orbána.

Knjiga „Furious Minds“ prati razvoj MAGA ideologije kroz ključne krize: od skupa „Unite the Right“ u Charlottesvilleu 2017. do pokušaja poništavanja izbora šestog januara 2021. Nakon Charlottesvillea, otvoreno neonacističko krilo desnice izgubilo je dio utjecaja, ali su sofisticiraniji akteri, poput Antona i Stevea Bannona, nastavili jačati. Uoči izbora 2020. godine, pojedini instituti i portali bliski MAGA pokretu otvoreno su tvrdili da su izbori namješteni, pripremajući teren za napad na Kapitol.

Jedan od rijetkih koji je snosio ozbiljne posljedice bio je John Eastman, pravnik koji je savjetovao Trumpa o načinima da poništi izborne rezultate. Ipak, većina ideologa MAGA pokreta, kako Field navodi, „strpljivo je čekala“ i na kraju se vratila na pozicije moći.

U tom kontekstu, JD Vance se pojavljuje kao ključna figura, političar koji povezuje sve frakcije nove desnice. Field ga opisuje kao „njihovo čedo“, ideologa koji je prihvaćen i među Claremontovcima, i među postliberalima, i među nacionalnim konzervativcima. Njegova bliskost s tehnološkim i finansijskim elitama, poput Petera Thiela, dodatno učvršćuje njegov položaj.

Ipak, Field upozorava na Vanceovu slabost: izbjegavanje jasnog stava u unutarnjim sukobima MAGA pokreta, posebno kada je riječ o antisemitizmu. Ta kalkulacija, tvrdi ona, može ga dugoročno koštati kredibiliteta.

Zaključak knjige „Furious Minds“ jeste da MAGA nije prolazni fenomen vezan isključivo za Donalda Trumpa. Riječ je o duboko ukorijenjenom ideološkom projektu s vlastitim misliocima, institucijama i strategijama. Trump je, u tom smislu, bio katalizator, figura koja je omogućila da se ideje s margine pretvore u dominantnu silu američke politike.

Za Field, razumijevanje te ideološke pozadine ključno je za shvatanje sadašnjeg trenutka u SAD-u. MAGA, kako pokazuje njena analiza, nije samo populistički bunt, nego strukturirani napad na liberalnu demokratiju s ambicijom da preživi i nakon Trumpa.

IZVOR: Haaaretz