Čak 64 posto ukupnog povećanja duga odnosi se na razvijena tržišta, koja sada kumulativno bilježe oko 230 biliona dolara duga. Među njima prednjače SAD, Francuska, Njemačka i Ujedinjeno Kraljevstvo. Nasuprot tome, tržišta u razvoju, predvođena Kinom, Brazilom, Rusijom, Korejom, Poljskom i Meksikom, nose oko 115 biliona dolara ukupnog zaduženja

Globalni dug dosegao je novi historijski record, 346 biliona dolara, potvrđuju najnoviji podaci Instituta za međunarodne finansije (IIF). Riječ je o cifri koja premašuje 310 posto svjetskog BDP-a, što znači da planetarna ekonomija već tri puta premašuje vrijednost svega što proizvede u jednoj godini.

Još alarmantnije: dug raste sve brže. U samo devet mjeseci, zaključno s trećim kvartalom, globalni dug porastao je za 26,4 biliona dolara, odnosno 7,6 posto, što je duplo više od rasta globalnog BDP-a.

Najveći generatori ovog dugogodišnjeg rasta zaduženosti ostaju Sjedinjene Američke Države i Kina, dvije najveće svjetske ekonomije koje vode globalni trend ka sve većem oslanjanju na zaduživanje. IIF navodi da su “glavni razlozi ubrzanja zaduživanja fleksibilnije monetarne politike centralnih banaka i pad kamatnih stopa”. Tome se pridružuje i slabljenje američkog dolara, koji je smanjio realni trošak zaduživanja širom svijeta.

Čak 64 posto ukupnog povećanja duga odnosi se na razvijena tržišta, koja sada kumulativno bilježe oko 230 biliona dolara duga. Među njima prednjače SAD, Francuska, Njemačka i Ujedinjeno Kraljevstvo. Nasuprot tome, tržišta u razvoju, predvođena Kinom, Brazilom, Rusijom, Korejom, Poljskom i Meksikom, nose oko 115 biliona dolara ukupnog zaduženja.

Najdramatičniji skok vidljiv je u javnom sektoru. Vlade širom svijeta, potaknute potrebom da održavaju ekonomski rast i finansiraju socijalne i infrastrukturne programe, povećavaju zaduživanje, često brže nego što im rastu prihodi. Zato IIF upozorava da je sada već izvjesno da će mnoge države nastaviti povećavati javni dug i izdatke za kamate, posebno s obzirom na najavljene velike fiskalne pakete od 2026. u Japanu, SAD-u, Njemačkoj i Kini.

Primjer SAD-a ilustrira krhkost fiskalne ravnoteže. Administracija Donalda Trumpa računa na prihode od carina kao ključni instrument za smanjenje budžetskog deficita, no njihova ustavnost trenutno je predmet razmatranja Vrhovnog suda. Ako carine budu proglašene nevaljanim, upozorava IIF, fiskalni pritisci bi se dramatično povećali, a američko Ministarstvo finansija bilo bi primorano na dodatno zaduživanje. Već sada ukupan američki dug, uključujući javni, korporativni, finansijski i dug domaćinstava, iznosi više od 333 posto BDP-a.

Ni Kina nije u boljoj situaciji: njen dug doseže 338 posto BDP-a, pri čemu je posebno opterećen privatni sektor, zahvaćen dugotrajnom krizom nekretnina. Ova ranjivost ima potencijalne posljedice po globalno tržište, uključujući i cijene zlata, čija potražnja raste jer investitori traže zaštitu od inflacije i rastućih kamatnih troškova.

Evropa se suočava s posebnim pritiskom, naglim povećanjem vojnih budžeta. IIF naglašava da će evropske vlade morati balansirati između izdataka za odbranu i ulaganja u druge oblasti. Od početka rata u Ukrajini, budžetski pritisci u EU stalno rastu, a javni dug se povećava gotovo jednako brzo kao i preko Atlantika.

Korporativni sektor, posebno kompanije koje investiraju u razvoj vještačke inteligencije i podatkovnih centara, pokazuje izuzetnu dinamiku zaduživanja. Dug nefinansijskih kompanija približio se granici od 100 biliona dolara, pri čemu su SAD, Kina, Francuska i Njemačka dominantni generatori rasta.

I dok tehnološke kompanije tradicionalno finansiraju investicije iz vlastitih prihoda, sada se bilježi snažan zaokret prema tržištima kapitala, bankarskim kreditima i privatnom dugu. Sličan trend primjetan je i u sektoru „čiste tehnologije“, gdje kineske firme prednjače.

Dug domaćinstava dosegao je 64 biliona dolara, zahvaljujući rastu zaduživanja u Kini, SAD-u i Njemačkoj. Ipak, globalna zaduženost porodica, u odnosu na BDP, pala je na 57 posto, najmanji nivo od 2015. Razlog pada nije povećanje prihoda, već smanjenje sposobnosti domaćinstava da preuzimaju nove obaveze uslijed političkih i ekonomskih neizvjesnosti.

Zaključak IIF-a je jasan: globalni dug ne samo da raste, već to čini ubrzano i bez izgleda da se trend zaustavi. Svaki dan svijet se zaduži za dodatnih 71,2 milijarde dolara. U situaciji u kojoj se ključne ekonomije oslanjaju na nove fiskalne pakete, centralne banke ublažavaju monetarne politike, a geopolitičke tenzije rastu, međunarodni finansijski sistem ulazi u zonu u kojoj su potrebni dublji, koordinirani odgovori i to hitno.

IZVOR: El Confidencial