Globalno tržište jestivih insekata, procijenjeno na 1,35 milijardi američkih dolara u 2024. godini, posebno brzo raste u Evropi, Americi i Istočnoj Aziji. Insekte se sve više koristi u proizvodima poput proteinskih prahova, pločica i kao sastojak u stočnoj hrani.

Tajland, šesti najveći izvoznik insekata na svijetu, nalazi se u izvrsnoj poziciji da iskoristi ubrzano rastuće globalno tržište jestivih insekata. Prema procjenama stručnjaka, tržište će između 2025. i 2030. godine rasti po godišnjoj stopi od 25,1 posto, zahvaljujući sve većem interesu potrošača za održivim izvorima proteina.

S više od 20.000 specijaliziranih farmi, Tajland je razvio duboko znanje i praksu u uzgoju insekata, a domaće tržište sve više prihvaća ovu alternativu, stvarajući snažne temelje za daljnje širenje sektora.

Potražnja za proteinima iz insekata raste ponajviše zbog ekološke svijesti potrošača. Tradicionalni uzgoj stoke odgovoran je za oko 14,5 posto ukupne emisije stakleničkih plinova u svijetu, dok je utjecaj uzgoja insekata znatno manji. Za proizvodnju jednog kilograma proteina iz insekata stvara se samo jedan kilogram CO₂ ekvivalenta, što je 27 do 40 puta manje nego kod tradicionalnog stočarstva.

Osim toga, uzgoj insekata troši pet do trinaest puta manje vode i hrane u odnosu na goveda, svinje i perad. Brojne su studije potvrdile ekološke prednosti ove prakse, a Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO) već godinama promovira uzgoj insekata kao održivu alternativu u proizvodnji hrane.

Jedna od dodatnih prednosti je otpornost na klimatske promjene. Dok sve više temperature negativno utječu na tradicionalnu stočarsku proizvodnju – uz potencijalni pad prinosa do 38 posto – mnoge vrste insekata zapravo preferiraju topliju klimu, što može ubrzati cikluse proizvodnje.

Klimatska otpornost dodatno osnažuje poziciju Tajlanda na globalnom tržištu jer konvencionalna proizvodnja proteina sve teže odgovara izazovima klimatskih promjena.

Za tajlandske poljoprivrednike uzgoj insekata predstavlja profitabilnu priliku. Početna investicija za osnovnu farmu cvrčaka kreće se između 45.000 i 75.000 bahta (1 baht = 0,05 maraka). Godišnja zarada od prodaje svježih insekata iznosi od 9.600 do 37.000 bahta, dok prerada insekata u brašno može povećati dobit i do 260.000 bahta godišnje. Efikasnost korištenja zemljišta može donijeti prihod od 9.300 bahta po kvadratnom metru, što je značajno više u poređenju s uzgojem pilića ili muznih krava (1.500 bahta/m²).

Globalno tržište jestivih insekata, procijenjeno na 1,35 milijardi američkih dolara u 2024. godini, posebno brzo raste u Evropi, Americi i Istočnoj Aziji. Insekte se sve više koristi u proizvodima poput proteinskih prahova, pločica i kao sastojak u stočnoj hrani.

Ipak, prihvaćanje od strane potrošača i dalje je prepreka. Zabrinutost zbog sigurnosti hrane i gađenje prema jedenju cijelih insekata usporavaju širu primjenu. Također, utjecaj masovne proizvodnje na okoliš mora se pomno pratiti.

No, uz odgovarajuću državnu podršku i poticaje za domaću potrošnju i izvoz, tajlandski sektor jestivih insekata mogao bi postati temelj održivijeg prehrambenog sistema, donoseći značajne prihode i smanjujući okolišni otisak.

Ruralne zajednice u Tajlandu odavno konzumiraju insekte kao vrijedan izvor proteina. Ova tradicionalna praksa danas se sve više transformira u komercijalni uzgoj, čime Tajland postaje globalni lider u konzumaciji i izvozu insekata.

Farme koje uzgajaju cvrčke i druge vrste insekata sve više opskrbljuju međunarodno tržište hrane za kućne ljubimce, dok restorani istražuju načine kako insekte uključiti u jelovnike – pa čak i luksuzni restorani nude specijalitete s insektima.

Premda su insekti poznati kao hranjivi i ekološki prihvatljiv izvor hrane s potencijalom da preoblikuju globalnu poljoprivredu, njihovo prihvaćanje u zapadnim društvima i dalje je ograničeno. Glavni razlog je gađenje koje mnogi osjećaju prema konzumaciji insekata u cijelom obliku.

Međutim, stručnjaci vjeruju da se to može promijeniti – i da upravo Tajland predvodi put prema održivoj proizvodnji insekata.

„Jedenje insekata datira još iz biblijskih vremena. Danas se procjenjuje da do dvije milijarde ljudi u svijetu redovito konzumira insekte, koji su bogati proteinima, mastima i korisnim spojevima poput hitina – vlakna koje potiče zdravu probavu i metabolizam,“ kaže Arnold van Huis, profesor tropske entomologije na Univerzitetu Wageningen u Nizozemskoj.

U Tajlandu, koji je dom za više od 200 vrsta jestivih insekata – više nego bilo koja zemlja osim Meksika – konzumacija je najraširenija u ruralnim regijama sjevera i sjeveroistoka, gdje insekti često zamjenjuju meso. “Ljudi mogu jednostavno izaći u polje i prikupiti ih – i to ne košta ništa,” objašnjava entomolog Natapot Warrit sa Univerziteta Chulalongkorn u Bangkoku.

Na brojnim tržnicama može se pronaći široka ponuda: kornjaši, cvrčci, mravi, gusjenice i cikade. Popularna jela uključuju gusjenice bambusa pržene na maslacu, divovske vodene bube koje mirišu na plavi sir, te jaja crvenih mrava – ključni sastojak proljetnog curryja poznatog kao Gaeng Kai Mot Daeng. Na jugu zemlje, sezonski kornjaši znaju biti skuplji od piletine ili svinjetine.

Peter Klementsis je viši naučni saradnik u Evroazijskom centru Univerziteta John Neumann