Među favoritima kladioničara za nasljednika pape Franje nalaze se Pietro Parolin, vatikanski državni sekretar, i Luis Antonio Tagle, filipinski kardinal.
Konzervativci i progresivci u narednim će danima pojačati napore da oblikuju budućnost Rimokatoličke crkve dok se 135 kardinala priprema za izolaciju u Sikstinskoj kapeli kako bi izabrali nasljednika pape Franje.
Grupa kardinala koja će glasati za sljedećeg vođu oko 1,4 milijarde katolika u svijetu sada je manje predvidiva nego ikad, jer mnogi među njima nemaju iskustva s papinskim konklavama. Šira geografska rasprostranjenost kardinala dodatno doprinosi neizvjesnosti.
Čak osam od deset kardinala s pravom glasa u konklavi imenovao je upravo papa Franjo u proteklih 12 godina. Dvadeset kardinala imenovano je tek u decembru. Mnogi od njih se nisu ni poznavali prije nego što su nakon papine smrti prošlog ponedjeljka došli u Rim.
Očekuje se da će konklava formalno započeti s raspravama naredne sedmice. Međutim, diskretni, neformalni razgovori i lobiranja već se ubrzano odvijaju po hodnicima, trpezarijama i vrtovima Vatikana.
“Zapravo, razgovori vjerovatno traju već neko vrijeme, sigurno od početka ove godine, jer je bilo jasno u kojem pravcu ide zdravlje pape Franje,” rekao je Miles Pattenden, historičar Katoličke crkve na Univerzitetu Oxford.
Više od 20 kardinala identificirano je kao papabile – potencijalni kandidati za papu – prema vatikanskim posmatračima. Ipak, rijetko ko od početnih favorita uspije proći kroz višekratne runde glasanja. Godine 2013. Jorge Mario Bergoglio nije bio smatran izglednim kandidatom, ali je na kraju izabran za papu Franju.
Očekuje se da će neki kardinali, koji se ne vide kao kandidati, podržavati svoje favorite, posebno među manje iskusnim kolegama.
Među onima koji vjerovatno lobiraju za konzervativnog nasljednika nalaze se Raymond Burke, američki biskup koji podržava Donalda Trumpa, i Nijemac Gerhard Müller, koji je prošle sedmice izjavio da bi Crkva mogla doživjeti raskol ako se ne izabere “ortodoksni” papa.
Progresivno krilo predvode Jean-Claude Hollerich iz Luksemburga, Timothy Radcliffe iz Velike Britanije i Michael Czerny iz Kanade.
Kritičari su optuživali Franju da je “napunio” kardinalski kolegij svojim pristalicama, imenovavši više od 100 kardinala tokom svoje pontifikalne službe. Ali Pattenden kaže: “Historijski gledano, nijedan papa nije mogao kontrolisati izbor svog nasljednika.”
Iako postoje jasne podjele na konzervativce i progresivce, “to je spektar,” dodaje Pattenden. “Neki imaju konzervativne stavove o određenim pitanjima, ali liberalne o drugima – na primjer, po pitanju seksualnosti i klimatskih promjena.”
Franjo je imao tendenciju promovirati ideološke istomišljenike, ali nije isključivo imenovao kardinale koji su dijelili sve njegove stavove. Imao je i druge prioritete – učiniti kolegij kardinala što inkluzivnijim, birajući ljude iz malih katoličkih zajednica poput Irana, Alžira i Mongolije, čime je smanjio dominaciju bogatih evropskih i sjevernoameričkih zemalja.
Godine 2013. više od polovine kardinala-izbornika bilo je iz Evrope. Danas je taj broj pao na 39%, dok 18% dolazi iz Azije, 18% iz Latinske Amerike i Kariba, te 12% iz podsaharske Afrike.
Franjo je također nastojao podmladiti kolegij kardinala. Sedam kardinala imenovanih u decembru bilo je mlađe od 60 godina, a najmlađi, Mykola Bychok, ukrajinski biskup iz Melbournea, ima samo 44 godine.
Kardinali su imenovani iz Perua, Ekvadora, Alžira i Irana, u pokušaju da se ravnoteža dodatno pomakne izvan Evrope.
Prvo glasanje će uslijediti ubrzo nakon početka konklave, a potom će se glasati svakog jutra i poslijepodneva sve dok kandidat ne osigura dvotrećinsku većinu.
“Kardinali će biti pod velikim pritiskom da izaberu brzo,” rekao je Pattenden. “Cijeli svijet će ih posmatrati, i katolički vjernici bi mogli biti uznemireni ako konklava potraje do juna ili jula.”
U posljednjih 100 godina, većina konklava trajala je dva do tri dana. Najduža konklava u historiji, ona iz 13. stoljeća, trajala je dvije godine i devet mjeseci, dok je najkraća 1503. godine donijela rezultat u samo nekoliko sati.
Među favoritima kladioničara za nasljednika pape Franje nalaze se Pietro Parolin, vatikanski državni sekretar, i Luis Antonio Tagle, filipinski kardinal.
Spekulacije o ishodu konklave ove godine postale su jedno od najpopularnijih kladioničkih tržišta. Leighton Vaughan Williams, profesor ekonomije i finansija na Univerzitetu Nottingham Trent, rekao je za AFP: “Ono što je nekada bila aktivnost ograničena na renesansne rimske bankare i dvorske činovnike, danas je evoluiralo u višemilionsko globalno tržište dostupno jednim klikom.”
Dodao je da brzina kojom su se aktivnosti klađenja proširile “naglašava trajnu kulturnu fascinaciju papinstvom, pojačanu medijskim izvještavanjem i popularnom kulturom.” (The Guardian)
