Podmorski kablovi, optičke “autoceste” prekrivene čelikom i plastikom, ključna su infrastruktura za globalne internetske veze, prenoseći 99% međukontinentalnih podataka. Ukopani duž prometnih trgovačkih ruta, često su izloženi oštećenjima, a sve češće ih se povezuje s hibridnim ratovanjem.
Nedavni incidenti, poput zadržavanja teretnog broda s kineskom posadom kod otočja Penghu u Tajvanskom tjesnacu zbog sumnje u presijecanje kabela, ukazuju na eskalaciju sukoba pod morem a broni svjetski mediji ovih dana idu čak toliko daleko da tvrde kako se pod morima svijeta vodi novi hladni rat.
Tajvan, čijih 95% podatkovnog prometa ovisi o 14 podmorskih kablova koji dolaze na četiri obalna mjesta, posebno je ranjiv. U posljednjem incidentu, brod pod togoanskom zastavom s kineskom posadom isključio je svoj AIS sistem, što je potaklo sumnje u namjernu sabotažu – takozvani čin “sive zone” kojim Peking testira granice. Sličan slučaj dogodio se prije mjesec dana, kada su presječena dva kabla do otoka Matsu, a osumnjičeni je brod registriran u Kamerunu, takođe s kineskom posadom.
Tajvanske vlasti strahuju da bi Kina, smatrajući Tajvan separatističkom pokrajinom, mogla iskoristiti ovu krhkost za izolaciju otoka u slučaju sukoba. Kineska vojska (PLA) već je u protekle tri godine izvela četiri velike vježbe invazije, uključujući blokade i simulacije rezanja kablova.
Slične napetosti vide se i u Evropi. Prošle godine oštećeni su kablovi između Finske i Estonije (170 km) te Švedske i Litvanije (217 km), a Finska i Njemačka optužile su Rusiju za sabotažu. Danska mornarica privela je kineski teretnjak u Baltičkom moru, no istraživači sugeriraju da iza toga stoji Moskva, koristeći brodove iz Kine. Ovi incidenti ukazuju na širi trend: podmorski kablovi postaju oružje u novom Hladnom ratu, tvrdi madridski El Mundo.
Kina, pak, igra dvojaku ulogu. Dok njene kompanije (Huawei, China Telecom, China Mobile, China Unicom) ulažu u globalnu mrežu od preko 500 kablova – poput onog od 5800 km između Brazila i Kameruna – Zapad strahuje od špijunaže i dominacije u cyber prostoru. Ovi kablovi dio su kineskog “Pomorskog puta svile”, ali i meta američkih napora da, uz saveznike poput Australije, ograniče kineski utjecaj u Pacifiku.
Sabotaže kablova nisu samo tehnički problem – one ugrožavaju sigurnost i ekonomiju. Brodovi znaju gdje su kablovi i izbjegavaju ih, no učestali “nesretni slučajevi” u spornim područjima poput Baltika, Južnog kineskog mora i Tajvanskog tjesnaca sugerišu strategiju. Bivši kineski general Wang Hongguang opisao je plan: nakon blokade Tajvana, uslijedilo bi bombardovanje infrastrukture i rezanje kablova za potpunu izolaciju.
Ovaj sukob pod morem pokazuje kako su podmorski kablovi, nekoć nevidljivi stubovi digitalnog doba, sada bojište geopolitičkih sila. Dok Kina širi svoj utjecaj, a Zapad pokušava zaštititi svoje interese, svijet se suočava s novim, tihim ratom – onim koji se vodi na morskom dnu, gdje jedan presječeni kabal može promijeniti sve.
