Aga Khan sebe smatra direktnim potomkom poslanika Muhameda a.s.. U julu 1957. godine, u dobi od 20 godina, preuzeo je dužnost od svog djeda kao vođa Ismailija, koji su sljedbenici šiitske muslimanske tradicije. Iskoristio je nasljeđe svog djeda da izgradi Aga Khan razvojnu mrežu, koja usmjerava milijardu dolara godišnje u projekte u 30 zemalja, uglavnom u Africi i Aziji. Njegovi interesi uključuju obrazovanje, zdravstvo i životnu sredinu. Bio je poznat i po svom uspjehu kao vlasnik trkaćih konja.

Aga Khan, duhovni vođa muslimana Ismailita koji je uložio milijarde dolara u ogromnu mrežu za razvoj poslovanja, preminuo je u 88. godini, objavio je Finacial Times.

“Njegovo visočanstvo princ Karim Al-Hussaini, Aga Khan IV, 49. nasljedni imam šiitskih ismailitskih muslimana …preminuo je u Lisabonu 4. februara 2025. godine, u 88. godini, okružen svojom porodicom”, navodi se u saopštenju Razvojne mreže Aga Kan.

Aga Khan sebe smatra direktnim potomkom poslanika Muhameda a.s.. U julu 1957. godine, u dobi od 20 godina, preuzeo je dužnost od svog djeda kao vođa Ismailija, koji su sljedbenici šiitske muslimanske tradicije. Iskoristio je nasljeđe svog djeda da izgradi Aga Khan razvojnu mrežu, koja usmjerava milijardu dolara godišnje u projekte u 30 zemalja, uglavnom u Africi i Aziji. Njegovi interesi uključuju obrazovanje, zdravstvo i životnu sredinu. Bio je poznat i po svom uspjehu kao vlasnik trkaćih konja. Njegov najpoznatiji konj bio je Shergar, pobjednik i Epsom derbija i Irskog derbija 1981. godine, koji je kidnapovan iz irske ergele i nikada više nije viđen.

Rođen kao Karim Al-Hussaini u Ženevi 1936. godine, bio je poznat kao princ Karim. Diplomirao islamsku historiju na Harvardu 1959. godine. Šah iz Perzije dao je titulu Aga Kan njegovoj porodici 1830-ih nakon što se šahova kćerka udala za Aga Khanovog pra-pra-pradjeda.

Nagrada za arhitekturu

Aga Khan je 1977. godine ustanovio Aga Khan nagradu za arhitekturu. Cilj nagrade je da identifikuje i nagrađuje arhitektonske koncepte koji se uspješno bave potrebama i aspiracijama islamskih društava u oblasti savremenog dizajna, socijalnog stanovanja, razvoja zajednice i unapređenja, obnove, ponovnog korištenja i očuvanja područja, kao i dizajna pejzaža i poboljšanja okoliša. Dodjeljivanje nagrade je u trogodišnjim ciklusima sa nagradnim fondom od 1 milion USD. Nagradu dodjeljuje Aga Khan Nadzorni Odbor za Kulturu, ogranak Aga Khan razvojne mreže.

U Bosnu i Hercegovinu do sada su došle dvije Aga Khanove nagrade. Jedna je za konzervaciju Starog mosta u Mostaru 1981. godine, a 1983. godine tu titulu ponijela je Šerefuddinova Bijela džamija u Visokom, koju je projektirao akademik Zlatko Ugljen.

Ugljen je zamislio džamiju kao asocijaciju na pećinu, zato su zidovi i krov nepravilnih oblika. Bijela džamija je vjerovatno jedina bogomolja na svijetu, ili barem je jedna od rijetkih, u koju se ne penje stepenicama nego se u nju spušta. Stepenice simboliziraju duhovno uzdizanje. Ali akademik Ugljen vodio se logikom da se u pećinu spušta, a pećina je mjesto gdje je Muhammed, a. s., primio prvu objavu. Također, u pećinu se sklonio tokom Hidžre od progonitelja. Na samom ulazu u džamiju, na lijevoj strani, mala je munara, tzv. akšam-munara, dok je na desnoj strani džamije velika munara.

Pojedini vjernici ni danas, više od trideset godine nakon izgradnje, ne mogu pomiriti s izostankom uobičajenih elemenata sakralne arhitekture, poput vrha munare u obliku kupe, dok je vrh munare Bijele džamije zaobljen i podsjeća na, recimo, mikrofon. Bijela džamija jedna je od rijetkih koja nema prozora, ali ima pet svjetlarnika na krovu koji simboliziraju pet dnevnih namaza. Najveći od njih napravljen je u obliku paukove mreže, što podsjeća na situaciju iz života Poslanika, a. s., kada je prilikom Hidžre bio u pećini, a potjera zaključila da nije tu zbog paukove mreže na ulazu. Zid džamije, koji je okrenut prema Kibli, pognut je prema tlu, čime je arhitekt pokazao simboliku klanjanja.

Po svemu neobična džamija

Zidovi džamije nepravilnog su oblika, hrapavi su i na njima nema nikakvih detalja koji se inače stavljaju po džamijskim zidovima. Zbog te jednostavnosti, ova džamija tradicionalnija je od tradicionalnih džamija.

S obzirom na to da je Bijela džamija jedinstvena u pogledu arhitekture, te da je u vrijeme u kojem je pravljena bila krajnje neobična, nepojmljiva, bilo je dosta otpora kod “običnog” svijeta. U jednom intervjuu akademik Ugljen ispričao je anegdotu da ga je nekom prilikom sreo stariji džematlija i rekao mu da je odmah, čim je čuo za namjeru gradnje nove džamije, dao nešto novca za izgradnju, a sada, kada je vidio kako će izgledati, dao bi mnogo više samo da se ne gradi.

Na svu sreću, džamija je izgrađena. Tri godine nakon završetka gradnje, 1983. godine, Bijela džamija dobila je nagradu “Aga Khan”, prestižnu svjetsku nagradu za arhitekturu.