Demirci će dobiti 6.500 eura na ime nematerijalne štete i 8.200 eura za troškove i izdatke, koji mu moraju biti isplaćeni u roku od tri mjeseca.

Iako je turski državljanin imao mađarsku suprugu i zajedno su odgajali njihovu mađarsku kćerku, mađarske vlasti su ga protjerale a da mu nisu mu dale pravo da sazna zašto. Turski otac je živio u Mađarskoj od 1990. do 2021. godine, kada je i deportiran. Može se postaviti pitanje: da li je ijedan imigrant siguran u Mađarskoj?

Prema navodima Mađarskog helsinškog odbora, nevladine organizacije koja redovno pomaže i zastupa imigrante u ovakvim slučajevima, Orhan Demirci nije bio obaviješten zašto mađarske vlasti njegov boravak smatraju prijetnjom za nacionalnu sigurnost.

Demirci je stigao u Mađarsku 1990. godine i oženio se 1994. Njihova kćerka rođena je 1995. godine. Imao je legalan boravak u zemlji, a zbog promjene zakona i isteka dozvole za stalni boravak, 2020. je podnio zahtjev za nacionalnu dozvolu za naseljavanje. Vjerovao je da će, s obzirom na desetljeća života u Mađarskoj, procedura proći bez problema. Međutim, dogodilo se suprotno.

„Dana 28. septembra 2020. godine, Ured za zaštitu ustavnog poretka izdao je procjenu kojom se navodi da prisustvo podnosioca zahtjeva u Mađarskoj predstavlja prijetnju nacionalnoj sigurnosti i ozbiljnu opasnost za javnu sigurnost; da ne živi u zajedničkom domaćinstvu s mađarskim državljaninom; te da mu se izrekne zabrana ponovnog ulaska i boravka u trajanju od pet godina“, navodi se u presudi Evropskog suda za ljudska prava.

Demirci je uložio žalbu Regionalnoj upravi za pitanja stranaca u Budimpešti i županiji Pest, ali je njegov zahtjev odbijen mjesec dana kasnije. U februaru 2021. godine, Uprava je potvrdila prvobitnu odluku.

Ova odluka donesena je uprkos izjavi komandanta Nacionalne policijske službe da Demirci ne predstavlja direktnu i ozbiljnu prijetnju za javnu sigurnost.

Štaviše, prema Helsinškom odboru, ni Demirci ni njegov advokat nisu mogli saznati razloge zbog kojih je proglašen prijetnjom za nacionalnu sigurnost od strane Ureda za zaštitu ustavnog poretka.

Prema mađarskom zakonu, ta procjena se ne može osporiti niti izmijeniti, što znači da su vlasti bile obavezne da ga protjeraju. Nisu uzeti u obzir ni izvori procjene, niti posljedice koje će deportacija imati za penzionera i njegovu porodicu. Deportiran je u martu 2021. godine. Prije povratka u Tursku, morao je prodati što više svojih stvari kako bi mogao započeti novi život.

Uz pomoć Mađarskog helsinškog odbora, Demirci je uložio žalbu Evropskom sudu za ljudska prava, koji je nedavno donio jednoglasnu presudu: mađarska država je ograničila Demircijeva procesna prava bez dovoljne pravne zaštite.

Kao rezultat, Demirci će dobiti 6.500 eura na ime nematerijalne štete i 8.200 eura za troškove i izdatke, koji mu moraju biti isplaćeni u roku od tri mjeseca.

Helsinški odbor je naveo da relevantni mađarski propisi nisu u skladu s članom 1. Protokola br. 7 uz Konvenciju. Komitet je naglasio da, čak i u slučajevima koji se tiču nacionalne sigurnosti, imigrant mora biti obaviješten o razlozima zbog kojih se njegov boravak smatra prijetnjom, kako bi mogao adekvatno da se brani.

Prema Barbari Pohárnok, advokatici koja je zastupala Demircija u Strazburu, njegov slučaj nije izoliran. Od 2020. godine, javilo joj se više mađarskih porodica — uključujući one s maloljetnom djecom — nakon što je jedan član porodice protjeran zbog navodne prijetnje nacionalnoj sigurnosti.

U uvodu presude Suda navodi se da je Demirci 2014. godine osuđen zbog nanošenja teških tjelesnih povreda i da je dobio dvogodišnju zatvorsku kaznu uslovno na tri godine. Period uslovne kazne istekao je 2017. godine, a u presudi se ne spominje da je Demirci nakon toga počinio bilo kakvo krivično djelo.

Helsinški odbor nije spomenuo ovu presudu, ali je moguće da je Ured za zaštitu ustavnog poretka upravo zbog toga smatrao Demircija opasnim.

(DailyNewsHungary)