Administracija Donalda Trumpa iznenada je u ponedjeljak deklasificirala više od 240.000 stranica FBI dokumenata koji se odnose na Martina Luthera Kinga Jr., legendarnog vođu pokreta za građanska prava, uprkos izričitom protivljenju njegove porodice.

Vijest je objavila Tulsi Gabbard, direktorica američke obavještajne službe, putem svog naloga na mreži X, a mnogi je tumače kao pokušaj skretanja pažnje sa rastućeg skandala zbog odbijanja administracije da objavi dokumente iz slučaja Jeffreyja Epsteina.

Dokumenti o Kingu, kojima je pristup bio ograničen od 1977. kada ih je FBI predao Nacionalnom arhivu u Washingtonu, uključuju zapise iz istrage o atentatu, transkripte ispitivanja u vezi s ubicom Jamesom Earlom Rayom, komunikaciju s inozemnim obavještajnim službama, sudske presude i stotine novinskih isječaka. U pitanju je 6.000 fascikli sa ukupno više od 240.000 stranica koje su, kako se navodi u saopštenju, godinama stajale u vladinim skladištima „skupljajući prašinu“.

Međutim, prvi pregled pokazuje da su mnogi dokumenti loše digitalizirani i teško čitljivi. Historičari specijalizirani za život i rad Martina Luthera Kinga koji su tokom ponedjeljka analizirali sadržaj arhive, zaključili su da materijal ne sadrži značajnije nove informacije. Dokumenti su dostupni za javnost putem službenih kanala.

Porodica Martina Luthera Kinga – uključujući njegovog sina Martina III (67) i kćerku Bernice (62) – oštro se usprotivila objavljivanju dokumenata dvije godine prije ranije planiranog roka (2027), bojeći se da bi arhiva mogla sadržavati kompromitirajuće informacije o njegovom privatnom životu, uključujući poznate nevjere. Porodica je navela da nisu imali vremena da prethodno pregledaju materijal i izrazila zabrinutost zbog mogućeg narušavanja očevog ugleda.

„Ta tragična smrt za nas nije bila samo historijski događaj, već lični gubitak – bolna praznina za njegovu suprugu, djecu i unuku koju nikada nije upoznao. Gubitak koji naša porodica osjeća već više od 57 godina“, navodi se u zajedničkoj izjavi porodice. „Molimo sve koji se bave objavom ovih dokumenata da to rade s empatijom, obazrivošću i poštovanjem prema našoj kontinuiranoj boli.“

Posebnu zabrinutost izaziva činjenica da bi sadržaj dokumenata mogao biti pogrešno protumačen ako se ne sagleda u punom historijskom kontekstu. Porodica podsjeća da je FBI, pod vodstvom direktora J. Edgara Hoovera, bio opsjednut diskreditiranjem lidera pokreta za građanska prava, koje je smatrao radikalima. „Cilj te kampanje bio je ne samo nadzor, nego i uništenje ugleda dr. Kinga i pokreta za građanska prava u cjelini. To nisu bile samo povrede privatnosti, već namjerne sabotaže istine i dostojanstva građana koji su se borili za pravdu“, ističu Kingova djeca.

Ova deklasifikacija dolazi u trenutku kada Trumpova administracija odbija objaviti dokumente u slučaju Epsteina – multimilionera i osuđenog seksualnog prijestupnika koji je 2019. godine pronađen mrtav u zatvorskoj ćeliji na Manhattanu, dok je čekao suđenje za trgovinu djecom u svrhe seksualnog iskorištavanja.

Zvanični nalazi ukazuju na samoubistvo, ali MAGA pokret (Make America Great Again) i brojni teoretičari zavjere unutar Trumpovog biračkog tijela vjeruju da je Epstein zapravo ubijen kako bi se spriječilo da progovori o mreži bogatih i moćnih klijenata.

Tokom predizborne kampanje, Trump je obećao da će objaviti dokumente u vezi s ubistvima Johna F. Kennedyja, Roberta Kennedyja i Martina Luthera Kinga. U martu je djelimično deklasificirao dio JFK arhive, a sada je – dok odbija objaviti Epsteinove dokumente – iznenada odlučio otvoriti Kingovu arhivu, što mnogi vide kao pokušaj da se zadovolji javnost i utiša nezadovoljstvo među njegovim pristalicama.

Nakon što su u julu zvanično saopćili da neće objaviti Epsteinove spise, Trumpovi najbliži saradnici, uključujući državnu tužiteljicu Pam Bondi i direktora FBI-a Kasha Patela, pokušali su ublažiti kritike najavom da će biti objavljeni transkripti svjedočenja velikih porota iz Epsteinovog suđenja – koje se nikada nije održalo – kao i iz procesa protiv Ghislaine Maxwell, njegove najbliže saradnice i saučesnice, koja trenutno služi 20-godišnju kaznu u zatvoru na Floridi.

Ostaje neizvjesno hoće li sudija dozvoliti objavu tih povjerljivih dokumenata i koliko će to trajati. Još je nejasnije hoće li ti materijali donijeti odgovore na brojna pitanja o Epsteinovoj mreži, njegovim vezama s elitom i okolnostima njegove smrti.

Ono što je za sada izvjesno jeste da je objava Kingovih dokumenata, iako istorijski značajna, podjednako politički motivisana. Porodica Martina Luthera Kinga apeluje na javnost da sve što se bude čitalo iz ovih dokumenata razumije kroz prizmu političke instrumentalizacije, dugogodišnjeg državnog progona i lične tragedije koju njihova porodica nosi više od pola vijeka.

IZVOR: El Pais