U video poruci, sirijski predsjednik pozvao je na smirivanje stanovništva, rekavši da je ono što se dogodilo posljednjih dana “među očekivanim izazovima”. “Ova zemlja će preživjeti (…). Moramo očuvati nacionalno jedinstvo i unutarnji mir, možemo živjeti zajedno,” rekao je Al Šara.

Pobuna koju su pokrenuli naoružani ljudi povezani s bivšim režimom u obalnim pokrajinama Sirije, praćena obračunom sigurnosnih snaga i masakrima civila, prijeti da razori krhki proces tranzicije Sirije i gurne zemlju opet u haos i sektaško nasilje, samo tri mjeseca nakon svrgavanja Bašara al-Asada i dolaska na vlast bivših pobunjenika predvođenih Ahmedom al-Šarom.

Broj žrtava od četvrtka kreće se u stotinama, a vjerojatno i u hiljadama. Prema izvorima koje citira Al Jazeera, broj žrtava među pripadnicima vladinih sigurnosnih snaga i vojnim osobljem popeo se na 231. Broj ubijenih pobunjenika – uglavnom milicija i vojnika iz Asadove vojske – iznosi najmanje 148, prema posljednjem ažuriranju Sirijskog opservatorija za ljudska prava (SOHR).

No najgore su prošli civili, ubijeni kako u unakrsnoj vatri (obje strane napale su bolnice i druge civilne ciljeve), tako i u masakrima i brzim pogubljenjima, od kojih su neka snimili sami počinitelji. Sirijska mreža za ljudska prava (SHR) dokumentirala je ubistvo 148 civila od strane pobunjenika i još 327 “nenaoružanih zatvorenika i civila” – uključujući najmanje sedmero djece i trinaest žena – od strane snaga lojalnih Damasku. S druge strane, SOHR procjenjuje broj ubijenih civila na 830, javlja dopisnik El Paisa iz Sirije.

Iako su pojačanja iz drugih pokrajina omogućila vladi da povrati kontrolu nad većim urbanim centrima i glavnim cestama u obalnom području Sirije, napadi pobunjeničkih ćelija nastavili su se u nedjelju, uključujući napade na sjedište naftne korporacije Sadcop u Latakiji i plinsko postrojenje u Baniasu. Borbe su se nastavile i u nekoliko ruralnih i planinskih područja, gdje su se pobunjenici – za koje Reuters procjenjuje da ih ima 5.000 – sklonili nakon pada režima.

“Primamo pozive u pomoć iz različitih područja sirijske obalne regije, gdje se nastavljaju činovi osvete i brza pogubljenja civila, kao i bombardiranja i borbe,” izjavio je Rami Abdul Rahman, direktor SOHR-a, u saopćenju objavljenom na njihovoj web stranici.

U izjavi za El Pais, direktor RSDH-a, Fadl Abdul Ghani, pripisao je velik dio masakra civila i zlostavljanja zatvorenika frakcijama u sjevernoj Siriji i civilnim dobrovoljcima koji su se pridružili operacijama vladinih snaga. Drugi izvori takođe su spomenuli prisutnost stranih džihadista, kojima je nova vlada dopustila da ostanu u Siriji i integrirala ih u nove snage Ministarstva odbrane.

Institucije UN-a izrazile su zabrinutost zbog incidenta. Visoki komesar UN-a za ljudska prava, Volker Turk, zatražio je od vlasti u Damasku da “poduzmu odlučne mjere za zaštitu svih Sirijaca”, a specijalni izaslanik UN-a za Siriju, Geir Pedersen, izrazio je “uznemirenost” zbog ubistava civila i pozvao strane da se suzdrže od postupaka koji bi mogli “destabilizirati” zemlju i ugroziti mogućnost “vjerodostojne i inkluzivne političke tranzicije”.

U video poruci, sirijski predsjednik pozvao je na smirivanje stanovništva, rekavši da je ono što se dogodilo posljednjih dana “među očekivanim izazovima”. “Ova zemlja će preživjeti (…). Moramo očuvati nacionalno jedinstvo i unutarnji mir, možemo živjeti zajedno,” rekao je Al Šara.

Vladine snage morale su u subotu privremeno zaustaviti operacije protiv takozvanih “ostataka bivšeg režima” kako bi uspostavile red unutar svojih redova i, prema lokalnim medijima, uklonile “nedisciplinirane” grupe i pojedince. U videu, glasnogovornik Ministarstva odbrane Hassan Abdul Ghani pozvao je dobrovoljce koji su se pridružili sigurnosnim snagama u suzbijanju pobune da se vrate kućama i vojne jedinice da se pridržavaju direktiva predsjednika Al Šare.

Kasno u nedjelju poslijepodne, sirijska vlada objavila je stvaranje nezavisne komisije sastavljene od pet sudija, advokata i generala kako bi razjasnili šta se dogodilo od prošlog četvrtka, uključujući “napade na civile i identificiranje odgovornih” te zahtijeva od svih institucija da “sarađuju” tokom istrage.

Obalna regija Sirije (pokrajine Latakija i Tartus) religijski je mozaik, nastanjen Alavitima, sunitima i kršćanima. Alaviti – varijanta šiitskog islama – čine nešto više od 10% sirijskog stanovništva, ali u obalnim regijama čine između 60 i 70% stanovništva, uglavnom žive u gradovima i planinskim područjima, dok gradovi imaju veću sunitsku populaciju. Režim Asada, čija je porodica takođe bila alavitska, nije posebno ulagao u regiju, ali je favorizirao uključivanje Alavita u administraciju, posebice među oficire oružanih snaga i sigurnosnih snaga te u špijunske agencije.

Neki suniti optužuju Alavite da su imali koristi od Asadovog režima, da su sarađivali u masakrima tokom građanskog rata i čak da štite ili nisu prijavili sadašnje pobunjenike. Slučaj Baniasa, mješovitog grada gdje su posljednjih dana pogubljeni deseci alavitskih civila, značajan je. Na početku građanskog rata postao je najveće središte opozicije Asadu u obalnom području, uz aktivno ulestvovanje i sunita i Alavita.

No 2013., nakon pobunjeničkog napada na vojne snage, režim je odlučio slomiti ovo pobunjeničko žarište i poslao je vojsku i paravojne snage (prema raznim izvorima, pod komandom Mihraça Urala, borca turskog porijekla i alavitske vjere) koji su prodrli u sunitske kvartove Baniasa i susjedne Baide te pogubili između 200 i 450 civila, uključujući žene i djecu. Bio je to jasan primjer taktike Asadovog režima sektašenja sukoba kako bi zadržao naklonost manjina nad sunitskom većinom.

Taktika koja se sada vraća kao bumerang pred nemogućnošću vlade da kontrolira svoje snage, koaliciju grupa, uglavnom sunitskih, mnoge islamističke, brzo integrirane u Oružane snage nakon raspuštanja vojske svrgnutog režima. Neki od njih su borci iskusni u okrutnim bitkama građanskog rata, a neki su mladići iz područja pod kontrolom pobunjenika do prošlog decembra kojima su nakon samo nekoliko sedmica obuke dani uniforma i puška.