Zemlja iscrpljena invazijom Rusije ulazi u možda najopasniji period od početka rata korupcijski skandal koji potresa državni energetski sektor sada prijeti samom temelju povjerenja koje je Zelenski godinama gradio

Volodimir Zelenski došao je na vlast 2019. godine kao predsjednički kandidat koji je obećavao obračun s ukorijenjenom korupcijom. Predstavljao se kao “običan čovjek” koji želi prekinuti praksu političkog klijentelizma i oligarhijskog utjecaja. Ukrajinci su u velikoj većini vjerovali da unosi novu energiju i novu vrstu političke kulture.

Šest godina poslije, zemlja iscrpljena invazijom Rusije ulazi u možda najopasniji period od početka rata korupcijski skandal koji potresa državni energetski sektor sada prijeti samom temelju povjerenja koje je Zelenski godinama gradio.

U središtu je afere državna kompanija Energoatom, kičma ukrajinske nuklearne energije. Nacionalni biro za borbu protiv korupcije (NABU) i Specijalizirana antikorupcijska tužiteljstvo (SAPO) objavili su da su otkrili mrežu mita, namještanja ugovora i pranja novca koja je djelovala najmanje petnaest mjeseci. Prema istražiteljima, kompanije zainteresirane za suradnju s Energoatomom morale su plaćati provizije od 10% do 15%. Paralelno je u Kijevu funkcionirala finansijska mreža za preusmjeravanje i “čišćenje” ogromnih svota.

Procjenjuje se da je kroz tu mrežu prošlo najmanje 100 miliona dolara, možda i znatno više. U fokus javnosti dospjela su imena visokih političkih aktera: bivši ministar energetike Herman Galuščenko, sada već razriješen dužnosti, zatim Rustem Umerov, bivši ministar odbrane i sadašnji sekretar Vijeća nacionalne sigurnosti, kao i Oleksij Černišov, bivši vicepremijer. Do sada je uhapšeno pet osoba, dok je sedam zvanično optuženo.

U središtu istrage, prema navodima NABU-a, nalazi se biznismen Timur Mindič, dugogodišnji prijatelj Zelenskog i njegov poslovni partner iz vremena rada u produkciji Kvartal 95. Mindič je napustio zemlju u luksuznom vozilu neposredno prije pretresa njegove kuće. Njegov bijeg dodatno je pojačao sumnje i nezadovoljstvo javnosti.

Zelenski je reagirao brzo: smijenio je Galuščenka i njegovu nasljednicu u Ministarstvu energetike, Svetlanu Grinčuk, te uveo sankcije Mindiču i još jednom utjecajnom biznismenu, Oleksandru Zukermanu. Pojasnio je da “predsjednik zemlje u ratu ne može imati prijatelje”, pokušavajući se distancirati od nekadašnjih saradnika. Uprkos tome, politička šteta je ogromna, i domaća i međunarodna.

Ukrajina zavisi od evropske i američke finansijske pomoći. Samo u 2026. godini budžetski deficit iznosi 41 milijardu eura, a Brisel je od 2022. uložio više od tri milijarde eura u ukrajinski energetski sektor. Nakon skandala, neizvjesno je kakve će dodatne kontrole i uslove EU uvesti u budućim tranšama pomoći.

Politička kriza u Kijevu odvija se paralelno s teškom situacijom na frontu. Ruske snage napreduju prema strateškom gradu Pokrovsku, dok na jugu, u oblasti Zaporižja, ostvaruju nove taktičke dobitke. Ukrajinska vojska suočava se s iscrpljenošću ljudstva, problemima u nabavci municije i stalnim napadima na energetsku infrastrukturu. Gubici električne energije po dvanaest sati dnevno postali su standard, a mobilne mreže funkcioniraju s velikim poteškoćama.

Mnogi Ukrajinci se pitaju je li korupcija u energetskom sektoru bila jedan od razloga zašto kritična infrastruktura nije bila bolje zaštićena. Sumnje se pretvaraju u ogorčenje dok se zemlja približava još jednoj zimi koja će biti vrlo teška.

Zelenski je do sada uživao značajnu podršku, dijelom zbog ratnog jedinstva, dijelom zbog slike lidera koji je ostao u Kijevu uprkos rizicima. Njegova popularnost je padala, ali se držala iznad 50%. Međutim, posljednjih mjeseci sve glasnije se kritizira koncentracija moći u predsjedničkom kabinetu, prije svega kod šefa kabineta Andrija Jermaka. Evropski saveznici već su ranije izražavali nelagodu zbog centralizacije političkog odlučivanja u Kijevu.

Sada, s energijom pogođenom korupcijom, opozicija zaoštrava ton. Političari poput Oleskija Gončarenka otvoreno tvrde da je predsjednik stvorio “sistem koji ne može zaustaviti korupciju”. Parlamentarke iz stranke Golos upozoravaju da “ova mreža ne bi mogla funkcionirati bez odobrenja s vrha”.

Protesti protiv pokušaja vlasti da ograniči autonomiju NABU-a i SAPO-a u julu još su svježi u sjećanju. Upravo ti organi sada razotkrivaju milione nestalog novca, što dodatno sramoti vladu i potvrđuje strahove demonstranata.

Ovaj skandal nije ostao unutar granica Ukrajine. Njemački kancelar Friedrich Merz poručio je Zelenskom da mora “odlučno djelovati”. Poljski premijer Donald Tusk upozorio je da bi posljedice mogle biti “veoma ozbiljne”, posebno u trenutku kada mnoge evropske zemlje preispituju svoje budžete.

Rat u Ukrajini ušao je u četvrtu godinu, a zapadni zamor je stvaran. Dok Rusija napreduje i traži stratešku prednost, politički skandali u Kijevu rizikuju potkopavanje ključnih linija podrške.

Zelenski obećava reforme i “beskompromisnu borbu protiv korupcije”, ali realnost je neumoljiva: zemlja je u najdubljoj energetskoj i sigurnosnoj krizi od početka invazije, a istovremeno mora uvjeravati međunarodne partnere da sredstva ne nestaju u mrežama mita.

Ukrajina ulazi u zimu uz dva paralelna fronta, ruski, koji se širi, i unutrašnji, koji potresa temelje sistema. U toj dvostrukoj borbi, presidij Ukrajine sada stoji pred najtežim iskušenjem svog mandata. Jednom obećanje o “novom početku” bilo je dovoljno da Zelenski osvoji zemlju. Danas, u njegovim najnižim političkim satima, Ukrajinci traže nešto drugo: odgovornost, transparentnost i sigurnost u trenutku kada im je sve troje najpotrebnije.

IZVOR: ABC