Ovaj bi izvještaj trebao biti tačkom dnevnog reda na sjednici Vijeća sigurnosti UN najavljenoj za 6. maj. Uz Schmidta, u njenom radu planira učestvovati i Željka Cvijanović, predsjedavajuća Predsjedništva BiH i bliska saradnica Milorada Dodika pa se očekuje kako će njih dvoje iznijeti potpuno oprečne ocjene o stanju u BiH
Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu Christian Schmidt izvijestio je Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda da vlasti Republike Srpske svojim postupcima ugrožavaju mir u BiH i Daytonski sporazum upozoravajući kako je to prijetnja stabilnosti cijele regije.
Visoki predstavnici međunarodne zajednice za BiH imaju obavezu svakih šest mjeseci izvijestiti Vijeće sigurnosti UN o stanju u toj zemlji i ovo je već 67 takav dokument poslan u sjedište Ujedinjenih naroda, osmi u mandatu Christiana Schmidta.
Ovaj bi izvještaj trebao biti tačkom dnevnog reda na sjednici Vijeća sigurnosti UN najavljenoj za 6. maj. Uz Schmidta, u njenom radu planira učestvovati i Željka Cvijanović, predsjedavajuća Predsjedništva BiH i bliska saradnica Milorada Dodika pa se očekuje kako će njih dvoje iznijeti potpuno oprečne ocjene o stanju u BiH.
Cvijanović je pod američkim sankcijama i zabranjeno joj je putovanje u SAD no, uspjela je dobiti kratkoročnu vizu za dolazak u sjedište UN-a kakve američke vlasti ponekad izdaju i političarima iz problematičnih zemalja poput Irana i Rusije.
Izvještaj ističe da se vlasti RS-a, nakon što je predsjednik entiteta Milorad Dodik osuđen na godinu dana zatvora zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika, dodatno radikaliziraju donošenjem zakona kojima pokušavaju blokirati djelovanje državnih institucija unutar teritorija RS-a.
Prema Schmidtu, ovakvi potezi imaju za cilj uspostavljanje paralelnih entitetskih struktura koje ulaze u direktan sukob s državnim organima, što predstavlja ozbiljan korak prema de facto secesiji. Posebno zabrinjavajuće su najave donošenja novog entitetskog ustava, kojim bi se RS-u dodijelile nadležnosti koje pripadaju državi, čime bi se direktno narušila struktura predviđena Daytonskim mirovnim sporazumom.
Političku krizu dodatno produbljuje činjenica da Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), na čijem je čelu Dodik, koristi svoju poziciju u državnim institucijama kako bi blokirao procese odlučivanja, uključujući i rad Vijeća ministara i Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH. Schmidt ukazuje na ozbiljne opstrukcije, pri čemu SNSD odbija sudjelovati u donošenju ključnih odluka, koristeći ustavne mehanizme konsenzusa kao sredstvo političke blokade.
S obzirom na sve izraženije razlike unutar vladajuće koalicije na državnoj razini, Schmidt konstatira da je došlo do raskida suradnje između tzv. Trojke (SDP, NiP, NS) i SNSD-a, dok opozicijske stranke iz RS-a (PDP, SDS i Za pravdu i red) izražavaju spremnost na sudjelovanje u vlasti. Međutim, rekonstrukcija vlasti ostaje otežana zbog institucionalnih prepreka i blokada.
U izvještaju se osvrće i na djelovanje HDZ-a BiH, kojeg Schmidt opisuje kao političku stranku koja uporno stavlja izmjene Izbornog zakona ispred ostalih reformskih prioriteta. Takav pristup ocijenjen je jednodimenzionalnim i kao prepreka za šire institucionalne promjene koje su nužne za izlazak zemlje iz političke krize te za provedbu presuda Europskog suda za ljudska prava.
Schmidt zaključuje kako trenutne aktivnosti vlasti RS-a predstavljaju izravnu prijetnju miru i sigurnosti u BiH, ali i šire, u regiji. Naglašava hitnost reakcije međunarodne zajednice u zaštiti integriteta Bosne i Hercegovine, upozoravajući da bi daljnje odgađanje odgovora moglo dodatno destabilizirati ionako krhku političku situaciju.
