Najveća šteta nije bila u rušenju zidova, krova i uništavanju inventara vjerskih objekata nego u uništenoj arhivi imamata, medrese i mekteba, čime je izgubljeno neprocjenjivo blago Islamske zajednice i Bošnjaka na ovom području.

Posljedice Drugog svjetskog rata na području Bosne i Hercegovine bile su drastične i dalekosežne. Pored mnogih stradanja ili progona muslimanskog stanovništva i vjerskih službenika Islamske zajednice u BiH, veliki broj džamija, mesdžida, mektebskih zgrada, bio je porušen, oštećen ili opljačkan. To se naročito desilo u sjeverozapadnim i istočnim srezovima Bosne i Hercegovine, što će potvrditi izvještaj iz Goražda s početka 1946. godine.

Naime, Sresko vakufsko-mearifsko povjerenstvo u Goraždu je 9. Marta 1946. godine, zatražilo podatke o vjersko-prosvjetno prilikama poslije rata. Po službenoj dužnosti, Zufer ef. Bešlić sačinio je izvještaj konstatirajući da su vjersko-prosvjetne aktivnosti počele 10. 6. 1945. godine. Koliko su drastičke posljedice rata bile na širem području Goražda svjedoči popis svih vjerskih objekata IZ koji su uništeni tokom rata od 1941. do 1945. godine.

Džafer-begova džamija (čaršijska) u Goraždu. Od inventara je uništeno dva velika bakrena čirala, četrnaest ćilima, osam serdžada, dva stara pisana Mushafa, nova elektirčna instalacija u džamiji i na munari. Džamija je zapaljena 8. maja 1944. godine od četnika, i ne klanjaju se namazi. Zbog toga je vjerski život iz džamije prebačen u popravljenu zgradu bivše Medrese, gdje je Ahmed ef. Korjenić obavljao tri namaza, bez džuma-namaza.

Šadrvan pored Džafer-begove džamije, sagrađen 1931. godine, izgorio je istog dana kada i džamija. Tom pirlikom uništeni su stubovi, šest klupa i krovna konstrukcija (pokrov od pleha).

Džamija u Brajlovićima, sagrađena 1937. godine, zapaljena je od četnika 1941. godine, usljed čega su uništena četiri lijepa čiraka, osam novih ćilima, šest serdžada, četiri ponjave, dva Mushafa i drugo.

Mekteb u Podberiću, masivna zgrada 10x10m sa dva sprata, imao je četiri prostorije od kojih dvije učionice i dvosoban mualimski stan. Mekteb je zapaljen od četnika u decembru 1941. godine. Od inventara je uništeno 24 školske klupe, četiri stola, osam stolica, dvije željezne i jedna limena peć, 67 ilmihala, 44 sufare i 12 Mushafa, jedan ćilim i dvije rutave serdžade.

Mekteb u Osječanima je jednospratna zgrada dimenzija 10×8 m, sa velikom učionicom, zbornicom i hodnikom kroz mekteb. Mekteb je zapaljen od četnika 1941. godine, usljed čega je izgorio do temelja. Od inventara je uništeno 26 školskih klupa, tabla, dva stola, ormar, četiri stolice, dvije željezne peći, 90 komada raznih mektebskih učila. Mekteb u Zupčićima je masivno građen objekat dimenzija 10×8 m, sa jednom velikom učionicom i dvosobnim mualimskim stanom. Mekteb je zapaljen od četnika u decembru 1941. godine. Od inventara je uništeno 18 školskih klupa, tabla, dva stola, četiri stolice, dvije limene peći, ormar, oko 70 komada raznih mektebskih učila, dvije ponjave i serdžada.

Mekteb u Žužalu, sagrađen 1937. godine, je dvospratna zgrada koja je u tom periodu bila nova. Objekat je dimenzija 10×9 m sa velikom učionicom, predsobljem i dvosobnim mualimskim stanom. Mekteb je zapaljen od četnika u decembru 1941. godine. Od inventara je uništeno 20 školskih klupa, tabla, tri stola, ormar, dvije željezne peći, 28 ilmihala, 33 sufare, 6 novih Mushafa, ćilim i mektebska arhiva.

Oštećeni i opljačkani vjerski objekti u imamatu Goražde do 1946. godine

U drugom dijelu izvještaja ef. Bešlić navodi spisak vjerskih objekata IZ na području džemata Goražde, koji su u Drugom svjetskom ratu oštećeni ili opljačkani.

Sinan-begova džamija u Goraždu oštećena je 1944. godine prilikom ratnih operacija njemačke i „naše vojske“. Tom prilikom je oštećen krov, 18 prozora i plafon džamije. Prilozima džematlija, 10.000 dinara, džamija je dovedena u stanje upotrebljivosti. U odnosu na 1941. godinu kada se nisu klanjali svi namazi, poslije rata se klanjalo svih pet vaktova i džuma-namaz. Dužnost imama u pomenutoj džamiji obavljao je Zufer ef. Bešlić.

Zgrada bivše Medrese, u kojoj se u vrijeme pisanja izvještaja nalazilo povjerenstvo i imamat u Goraždu (od 1928. godine). Odneseni su svi prozori i sva vrata, ukupno 16 komada. Zgrada je devastirana od strane njemačke vojske 1944. godine, usljed čega su oštećeni podovi u tri sobe, stubište, veliki stol, šest stolica, dvije željezne peći, 13 godišta arhive imamata i tri godine arhive povjerenstva i dr. Spomenuta oštećenja su djelomično sanirana iz prihoda mjesnog vakufa i dobrovoljnim prilozima.

Mektebi ibtidaija, velika i moderna zgrada sa tri velike učionice i zbornicom. Njemački vojnici su u istoj zatvarali konje i izložili su sve podove iz objekta. Domaće stanovništvo iz okoline je otuđilo preostali inventar. Uništeno je 125 modernih lakiranih dječijih klupa, 4 nova stola, ormar, arhiva mekteba, 9 vrata, 36 prozorskih krila, podovi i stubište, 3 velike školske table i drugo. Procjenjena šteta na objektu je iznosila 100.000 dinara.

Zgrada bivše ženske mektebi ibtidaije uz Sinan-begovu džamiju, koja se sastojala od dvije učionice, hodnika i stubišta u prizemlju kao i na spratu, znatno je oštećena bacačima mina tokom ratnih operacija 1944. i 1945. godine između njemačke i partizanske vojske. Tom prilikom su oštećena troja velika vrata, tri prozora, kao i ulazna vrata, dok je devet prozora polupano. Poslije rata je popravljen krov, ustakljeni su prozori i to iz prihoda mjesečnog vakufa 3.000 dinara i prihoda džematlija u iznosu 2.000 dinara.

Turbe „Šemsidede“ na desnoj obali Drine u Goraždu. Talijanski vojnici sa mazgama oštetli su vrata i nadgrobni sarkofag u periodu od 1941. do 1943. godine. Na turbetu je oštećeno četiri svijećnjaka, dvokrilna ulazna vrata, šest novih mahrama, četiri čevrme, tri bardaka, šest tespiha, stakla na četiri mala prozora i stari Mushaf.

Džamija u Osječanima oštećena je u više navrata tokom borbi od strane „okupatorske vojske“, i to 1943, 1944. i 1945. godine. Posljedično tome, oštećen je krov džamije, otuđeno je šest ćilima, četiri serdžade, tri ponjave, i sva stakla na prozorima su polupana. Džumu-namaz u džamiji klanja Adil ef. Turković i pored toga što ista nije adaptirana za vjerske obrede, jer je nedostajalo sedam m2 stakla. Prema pocjenama potrebno je bilo oko 15.000 dinara za popravak objekta.

Mekteb u Mravinjcu, sagrađen 1932. godine, je zgrada sa dva sprata, sastoji se od velike učionice i predsoblja u prizemlju, te dvosobnog mualimskog stana na spratu. Mekteb je stradao tokom borbi 1944. godine usljed čega su oštećeni: krov, plafoni, troja vrata, devet prozorskih krila, 60 komada raznih mektebskih učila, 22 klupe, pisači stol, četiri stolice, dvije limene peći, tri serdžade, arhiva mekteba i ormar.

Najveća šteta nije bila u rušenju zidova, krova i uništavanju inventara vjerskih objekata nego u uništenoj arhivi imamata, medrese i mekteba, čime je izgubljeno neprocjenjivo blago Islamske zajednice i Bošnjaka na ovom području.