Naznake da Pentagon razmatra dalekometni zračni napad dolaze iz kretanja više od 31 američkog aviona za dopunu goriva u zraku. Letjelice, uglavnom KC-135 Stratotanker i KC-46 Pegasus, praćene su putem stranice za praćenje letova AirNav Systems dok su u nedjelju letjele ka istoku, prema Evropi. Jučer su zabilježeni i letovi još dalje prema istoku.

Sjedinjene Američke Države pojačale su svoje vojno prisustvo na Bliskom istoku tokom proteklog vikenda, ali su ostavile određene detalje nejasnima kako bi zadržale operativnu neizvjesnost  dok Donald Trump razmatra hoće li se SAD direktno uključiti u rat protiv Irana.

Ključno je to što nije objavljena nijedna nova informacija o raspoređivanju bombardera B-2, koji bi se koristili za napad na duboko ukopano iransko postrojenje za obogaćivanje urana u Fordowu, uz pomoć bombi za probijanje bunkera teških 13,6 tona (30.000 funti), dizajniranih da probiju 60 metara stijene.

U ponedjeljak navečer američki ministar odbrane Pete Hegseth rekao je da je “naredio raspoređivanje dodatnih kapaciteta” u Centralnu komandu SAD-a na Bliskom istoku, navodeći da je riječ o vježbi čiji je cilj „jačanje naše odbrambene pozicije u regiji“.

Donald Trump je, u međuvremenu, izjavio novinarima da traži “pravi kraj” sukoba, po povratku u Washington, nakon što je skratio svoj boravak na samitu G7 u Kanadi. „Ne tražimo primirje, tražimo nešto bolje od primirja“, rekao je, ne otkrivajući više detalja.

Ipak, naznake da Pentagon razmatra dalekometni zračni napad dolaze iz kretanja više od 31 američkog aviona za dopunu goriva u zraku. Letjelice, uglavnom KC-135 Stratotanker i KC-46 Pegasus, praćene su putem stranice za praćenje letova AirNav Systems dok su u nedjelju letjele ka istoku, prema Evropi. Jučer su zabilježeni i letovi još dalje prema istoku.

Bombarderi B-2 američkog ratnog zrakoplovstva imaju domet od oko 6.000 milja (9.650 km) bez dopunjavanja gorivom, ali obično djeluju s ograničenog broja baza: Whiteman u Missouriju, Fairford u Oxfordshireu i najpoznatije – izolirane baze Diego Garcia u južnom Indijskom okeanu, koju Velika Britanija iznajmljuje SAD-u.

B-2 bombarderi su iz Whitemana napali pet podzemnih postrojenja jemenskih Huta u oktobru prošle godine, udaljenih 8.000 milja. Diego Garcia je mnogo bliža Fordowu – oko 3.200 milja (5.150 km) u jednom smjeru – i zahtijevala bi dopunu gorivom na povratku nakon napada na iranske nuklearne lokacije.

Samo SAD posjeduje bombu dovoljno veliku – GBU 57/B “Massive Ordnance Penetrator” – koja bi potencijalno mogla uništiti Fordow, jednu od dvije glavne lokacije za obogaćivanje urana u Iranu, koja se, prema procjenama, nalazi 80–90 metara ispod planine. Jedini avion koji može nositi ovu bombu dužine 6 metara je B-2.

U jednom trenutku, sredinom prošle decenije, smatralo se da SAD ima samo 20 takvih bombi – svoje najveće nenuklearno oružje – ali novije procjene navode veći broj.

Iako se čini da je Izrael postigao dominaciju nad iranskim zračnim prostorom od kada je u petak počeo s napadima, napad na Fordow dogodio se samo prvog dana operacije. Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) objavila je u ponedjeljak da na tom postrojenju nema vidljive štete.

Justin Bronk, stručnjak za avijaciju iz britanskog think-tanka Royal United Services Institute, rekao je da bi za uništavanje Fordowa „skoro sigurno bilo potrebno više udara“, pri čemu bi „druga bomba morala pasti tačno u rupu koju je napravila prva“.

Iako B-2 može nositi dvije bombe za probijanje bunkera, ozbiljan napad SAD-a s ciljem uništenja tog objekta vjerovatno bi zahtijevao upotrebu više od jednog bombardera.

Bronk je rekao: „Napad bi zahtijevao sigurnosnu rezervu jer oružje mora savršeno funkcionirati i biti isporučeno s preciznošću da bi eksplodiralo na pravoj dubini i izazvalo kritičnu štetu.“

Satelitski snimci iz maja pokazali su prisustvo šest B-2 bombardera na Diego Garciji – otprilike polovina ukupnog broja operativnih letjelica, budući da SAD ima 19 – ali novijih informacija nema. Nekoliko firmi koje pružaju komercijalne satelitske slike također rade za američku vladu.

Prema članku iz 2019. godine u New York Timesu, Pentagon je prije deset godina izgradio repliku Fordowa i testirao je bombu od 30.000 funti na toj maketi. Visoko povjerljivi video napada prikazan je izraelskom političaru Ehudu Baraku od strane tadašnjeg ministra odbrane Leona Panette. „Bomba je uništila maketu u pustinji“, izvijestio je list.

SAD bi mogao razmotriti i napad na drugo iransko postrojenje za obogaćivanje urana, u Natanzu. Iako je manji objekt iznad zemlje uništen u napadima u petak, objekat koji se nalazi između 8 i 12 metara pod zemljom, prema IAEA, ostao je relativno neoštećen – iako izraelska vojska to osporava.

Važno pitanje za Bijelu kuću i Pentagon je smatraju li, nakon pet dana izraelskih zračnih napada, da postoji ozbiljna prijetnja američkim avionima koji bi djelovali iznad Irana. No, ako SAD odluči provesti širi napad s ciljem neutralizacije preostalih sistema zračne odbrane i lansirnih položaja projektila – vojne opreme ne nedostaje.

Druga grupa nosača aviona, predvođena USS Nimitzom, poslana je ove sedmice iz istočne Azije ka Bliskom istoku, gdje će se pridružiti nosaču USS Carl Vinson, koji već djeluje relativno blizu Irana, u Arapskom moru. Najmanje tri američka razarača trenutno se nalaze i u istočnom Mediteranu.

(The Guardian)