Promocija antologije Novi milenij – bošnjačka poezija 2000–2025 i edicija “Behar” održana je u Splitu 5. decembra u Marvie Hotelu, u organizaciji Nacionalne koordinacije Bošnjaka u RH i KDB „Preporod“ Split, uz pokroviteljstvo saborskog zastupnika Armina Hodžića.

Program su vodili autor antologije Almir Zalihić, urednik Filip Mursel Begović i Edin Nurkić, tajnik KDB „Preporod“, koji je u ime domaćina otvorio večer.

Nurkić je u uvodnom obraćanju izrazio zadovoljstvo i „nadu da će se ovakav oblik kulturne saradnje nastaviti i proširiti“, naglasivši da Split ima živu, čvrstu i perspektivnu zajednicu koja zaslužuje stalnu književnu, obrazovnu i kulturnu prisutnost.

Razgovor između Zalihića i Begovića, uz aktivno sudjelovanje prisutne publike, otvorio je sve glavne tematske linije antologije: policentričnost bošnjačke književnosti, važnost jezika, generacijske promjene i specifičnu ulogu bošnjačkih autora u Hrvatskoj.

„Pojedini autori legitimno pripadaju i hrvatskom i bošnjačkom pjesništvu. Njihovi glasovi proširuju oba kanona“, objasnio je Zalihić.

Zalihić je podsjetio da antologija okuplja više od 90 pjesnika iz Bosne i Hercegovine, Sandžaka, Hrvatske i dijaspore, te da se bošnjačka poezija novog milenija gradi na unutarnjoj dinamici vremena – od ratnog iskustva do digitalnog doba:

„Suvremeni bošnjački pjesnici u ovom oskudnom vremenu postaju ‘Prometeji nade’. Njihov glas je probuđena savjest, moralna vertikala jednog raspršenog kulturnog prostora.“

Begović je naglasio da bošnjački pisci iz Hrvatske nisu margina bošnjačke književnosti, nego njezin organski dio. Njihovo prisustvo u antologiji predstavlja potvrdu da je hrvatski bošnjački korpus ne samo živ, nego estetski i identitetski relevantan:

„U ovoj antologiji nalaze se pjesnici iz Hrvatske čije su poetike priznate i u Zagrebu i u Sarajevu. To je najjači dokaz da bošnjačka kultura u Hrvatskoj nije margina nego jedan od njezinih živih centara.“

Publika u Splitu prepoznala je u tome bitnu poruku: književnost nije teritorijalno ograničena, nego tamo gdje je pamćenje i kulturni rad.

Kada je govorio o ulozi kulture, Begović jasno ističe da je ona najpouzdaniji prostor očuvanja identiteta, posebno za narod koji živi kao manjina. Kultura, kaže, djeluje kao ambasador zajednice, jer jedina ima moć da “spaja nespojivo” i otvara prostor suživota bez političkih tenzija. Umjetnost ulazi u sfere koje su nedostupne racionalnoj politici i zato političke strukture često ne razumiju njezinu važnost za malobrojne narode poput Bošnjaka. Kada izostane kulturna proizvodnja i institucionalna briga, počinje proces rasprodaje identiteta, a javni prostor preuzima površnost. U tom smislu, kultura nije ukras nego ključni mehanizam samoodržanja, jedini koji može spriječiti da identitet bude sveden na praznu formu bez unutrašnjeg sadržaja.

Zalihić se osvrnuo i na snažan sandžački korpus zastupljen u antologiji:

„Sandžačka poezija nije provincijska, nego granična u najplemenitijem smislu. Ona je dokaz da se kulturni identitet oblikuje između svjetova.“

U Splitu je to izazvalo posebno zanimanje, jer splitska zajednica, sastavljena od ljudi različitih migracijskih valova, dobro razumije pojam „granice“ i pripadanja na više strana.

Kao predstavnik institucije domaćina, Nurkić je naglasio da je KDB „Preporod“ posvećen kontinuiranoj izgradnji kulturnog života Bošnjaka u Splitu:

Ovakve projekte vidim kao ulaganje u trajnost. Drago mi je da je Split dio ovog velikog kulturnog ciklusa i radujem se budućim zajedničkim projektima.

Istaknuo je i zahvalnost Nacionalnoj koordinaciji i zastupniku Arminu Hodžiću, uz čiju se podršku grade jasni, dugoročni kulturni temelji manjinske zajednice u Hrvatskoj.

Projektna aktivnost je financirana sredstvima iz Državnog proračuna Republike Hrvatske putem Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina.

Fotografije: Stipe Majić / Časopis Bosna