Orbánovo intenzivno angažiranje na Zapadnom Balkanu traje više od desetljeća. Godine 2021. Orbán je pomogao Dodiku, koji je pritisnut američkim sankcijama, s paketom pomoći od 100 miliona eura. Godinu dana kasnije uslijedio je kredit s povoljnom kamatom od 110 miliona eura.


Mađarski premijer Viktor Orbán održava bliske veze s desničarskim populistima, autokratima i diktatorima diljem svijeta. Nekima od njih Orbán čak pomaže u bijegu kada se suoče s pravosudnim problemima. Tako je 2018. godine Mađarska organizirala smjeli bijeg bivšeg makedonskog premijera Nikole Gruevskog iz Skopja u Budimpeštu. Mađarska diplomatska vozila korištena su za krijumčarenje Gruevskog preko nekoliko državnih granica kako ne bi bio otkriven. Bivši premijer trebao je u Makedoniji odslužiti zatvorsku kaznu zbog korupcije; umjesto toga, dobio je azil u Mađarskoj.

U martu 2024. bivši brazilski predsjednik Jair Bolsonaro privremeno je boravio u mađarskoj ambasadi u svojoj domovini – možda kako bi izbjegao moguće hapšenje. Tik prije Božića 2024. Mađarska je dala azil bivšem poljskom zamjeniku ministra pravosuđa Marcinu Romanowskom, koji je bio tražen po evropskoj potjernici.

Najnovija mađarska “misija spašavanja” nadmašuje sve ove slučajeve. Ona nosi ozbiljne sigurnosno-političke posljedice za Evropu kao i geopolitičke implikacije. Radi se o mogućem bijegu Milorada Dodika, predsjednika bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska, u Mađarsku. Ono što je sigurno je da je Orbán nedavno svom prijatelju Dodiku stavio na raspolaganje specijalnu jedinicu, stoji na početku članka koji je objavila njemačka redakcija servisa Deutsche Welle.

Krajem februara Dodik je prvostepeno presudom osuđen na godinu dana zatvora i šestogodišnju zabranu političkog djelovanja zbog neustavnih. Presuda još nije pravosnažna i predstoji žalbeni postupak. Međutim, prošle sedmice izdana je potjernica za Dodikom. Kao mjeru predostrožnosti, Mađarska je poslala specijalnu jedinicu svoje policije u Banja Luku što je Dodik lično objavio kada je presuda protiv njega izrečena. Riječ je o 78 pripadnika mađarske protivterorističke jedinice TEK, koji su stigli s oklopnim vozilima i mobilnim zapovjednim centrom.

Prema mađarskoj vladi, radilo se o zajedničkoj vježbi s ppripadnicima MUP-a RS. Čudno je, međutim, što to nije unaprijed najavljeno, suprotno evropskim običajima. Pripadnici TEK-a ušli su preko susjedne Srbije – djelimično u civilnoj odjeći – bez znanja bosanskih vlasti.

Viktor Orbán hvali se da je pod njegovim vodstvom Mađarska, uz Vatikan, jedina zemlja u Evropi koja “stoji na strani mira” i zalaže se za mir u Ukrajini. No slanjem mađarskih policajaca u Republiku Srpsku, on se ipak pokazao kao pomagač ratnih huškača.

Dodik godinama agitira protiv samog postojanja države Bosne i Hercegovine, više puta prijetivši otcjepljenjem Republike Srpske. Sukob je eskalirao do trenutne situacije u kojoj Dodik otvoreno prkosi pravosuđu i prijeti nasiljem, uključujući otcjepljenje, u slučaju hapšenja.

Dodik ima podršku Aleksandra Vučića, koji, inspiriran “Ruskij Mirom” (Ruskim svijetom), gura koncept “Srpskog sveta” – duhovno i kulturno jedinstvo svih Srba i njihovo ujedinjenje u jednu nacionalnu državu. Ova politika godinama podiže napetosti u regiji i sada čini novi rat u Bosni ili na Kosovu sve manje nemogućim. Podržavajući Dodika i Vučića, Orbán značajno pridonosi destabilizaciji cijele regije.

Orbánovo intenzivno angažiranje na Zapadnom Balkanu traje više od desetljeća. Mađarski premijer ima najuže veze s Vučićem i Dodikom. Orbán i Vučić zajedno su pokrenuli investicijske projekte vrijedne milijarde eura, poput brze željezničke pruge između Budimpešte i Beograda, finansirane kineskim kreditima. Godine 2021. Orbán je pomogao Dodiku, koji je pritisnut američkim sankcijama, s paketom pomoći od 100 miliona eura. Godinu dana kasnije uslijedio je kredit s povoljnom kamatom od 110 miliona eura.

Trojica državnika iz ovog “bratstva” vole međusobno dodjeljivati visoka državna odlikovanja. U aprilu 2024. Dodik je Orbánu uručio “Orden Republike Srpske”, koji su prije njega dobili, između ostalih, Vladimir Putin i Peter Handke. Orbán je zauzvrat 18. februara 2025. odlikovao Vučića najvišim mađarskim ordenom zasluga, a Milorad Dodik bio je gost na ceremoniji u Budimpešti.

Za Orbána je podrška zemljama kandidatima za EU na Zapadnom Balkanu – pod uslovom da njima vladaju autokrati njegovog tipa – dugoročna strateška odluka. Mađarski premijer nada se da će time ojačati svoju poziciju unutar Evropske unije. Istodobno, Orbán pokušava uspostaviti svoju zemlju kao regionalnu silu u Srednjoj i Jugoistočnoj Evropi.

Etno-nacionalistički koncepti poput “Srpskog sveta” nisu strani ni Orbánu. Mađarske manjine žive u svim susjednim zemljama Mađarske, s posebno velikim zajednicama u Slovačkoj, Ukrajini, Rumuniji i Srbiji.  Barem u slučaju Ukrajine, Orbán ne isključuje mogućnost da bi se ona srednjoročno mogla raspasti, što bi Mađarskoj omogućilo povratak dijela zapadne Ukrajine, regije Zakarpatske. Orbán već redovno naziva Ukrajinu „ničijom zemljom“ Ili “područje zvano Ukrajina”.