Nobelovu nagradu ustanovio je bogati švedski hemičar i preduzetnik Alfred Nobel, koji je u svom testamentu odredio da se najveći dio njegove imovine iskoristi za finansiranje “nagrada onima koji su tokom protekle godine donijeli najveću korist čovječanstvu”.
Objavljivanje dobitnika Nobelovih nagrada počinje naredne sedmice; prva na redu je nagrada za fiziologiju ili medicinu u ponedjeljak, a proces se završava proglašenjem dobitnika nagrade za ekonomiju 12. oktobra.
Ove nagrade, koje se dodjeljuju i za izuzetna dostignuća u fizici, hemiji, književnosti i za mir, nose novčani iznos koji je nedavno povećan na 12 miliona švedskih kruna (1,21 milion dolara) i donose dobitnicima trenutnu slavu kakva je nezamisliva za veliku većinu naučnika.
Nobelovu nagradu ustanovio je bogati švedski hemičar i preduzetnik Alfred Nobel, koji je u svom testamentu odredio da se najveći dio njegove imovine iskoristi za finansiranje “nagrada onima koji su tokom protekle godine donijeli najveću korist čovječanstvu”.
Najpoznatiji kao pronalazač dinamita, Nobel je također bio poslovni čovjek, pjesnik i lingvista koji je do svoje 17. godine govorio ruski, francuski, engleski i njemački jezik. Pet prvobitnih kategorija nagrada odražava oblasti koje su mu bile najbliže srcu.
Nobel je veći dio karijere proveo razvijajući tehnologije naoružanja i na tome stekao bogatstvo, ali je kasnije u životu postao blizak prijatelj s austrijskom mirovnom aktivistkinjom Berthom von Suttner. Ona je 1905. godine postala prva žena dobitnica Nobelove nagrade za mir, a mnogi vjeruju da je upravo njen uticaj naveo Nobela da uvrsti nagradu i u toj kategoriji.
Nobel je preminuo 1896. godine, ali su prve nagrade dodijeljene tek 1901. godine, nakon pravne bitke oko njegovog testamenta.
Nobel je odredio Kraljevsku švedsku akademiju nauka da dodjeljuje nagrade za hemiju i fiziku, Švedsku akademiju za književnost, švedski medicinski univerzitet Karolinska institut za fiziologiju ili medicinu, te norveški parlament za mir. Nije tačno poznato zašto je Nobel odabrao Norvešku za dodjelu nagrade za mir, mada bi to moglo biti povezano s činjenicom da su Norveška i Švedska bile u političkoj uniji u vrijeme kada je on sastavljao svoj testament. Godine 1968., povodom obilježavanja 300. godišnjice svog postojanja, Centralna banka Švedske ustanovila je Nagradu za ekonomske nauke u znak sjećanja na Alfreda Nobela, uz donaciju Nobelovoj fondaciji. Ovu nagradu dodjeljuje Kraljevska švedska akademija nauka, prema istim principima kao i ostale Nobelove nagrade.
Među istaknutim dobitnicima Nobelove nagrade nalaze se fizičari Albert Einstein i Niels Bohr, književnici Ernest Hemingway i Albert Camus, te lideri poput Nelsona Mandele i Majke Tereze.
Porodica Curie bila je najuspješnija “porodica dobitnika Nobelove nagrade”; Marie Curie je nagradu osvojila dva puta, a među laureatima su se našli i njen suprug, kćerka te zet.
Samo pet osoba osvojilo je više Nobelovih nagrada, pri čemu je američki hemičar i mirovni aktivista Linus Pauling jedina osoba koja je dobila dvije Nobelove nagrade koje nije morao dijeliti s drugim dobitnicima.
Neke nagrade vremenom su izgubile na ugledu, poput one dodijeljene Egasu Monizu 1949. godine za medicinu, a koja se odnosila na lobotomiju – praksu koja je u međuvremenu odbačena i diskreditovana.
Mnoge nagrade za mir također su bile predmet kritika, uključujući one dodijeljene Henryju Kissingeru, Yasseru Arafatu, Yitzhaku Rabinu i Shimonu Peresu. To što Mahatma Gandhi nije dobio nagradu prije svoje smrti 1948. godine mnogi također smatraju velikim propustom.
Nobelove nagrade laureatima se uručuju 10. decembra, na godišnjicu Nobelove smrti. Nagradu za mir u Oslu uručuje predsjedavajući Norveškog Nobelovog komiteta, dok ostale nagrade u Koncertnoj dvorani u Stockholmu uručuje švedski kralj.
Tokom večeri, oko 1.300 gostiju prisustvuje raskošnom banketu u Gradskoj vijećnici u Stockholmu. Jelovnik, koji mjesecima pažljivo osmišljavaju neki od najboljih švedskih kuhara i somelijera, čuva se u tajnosti sve dok hranu ne počne služiti 200 konobara. Hrana je inspirisana nordijskom kuhinjom, a prošlogodišnji meni je uključivao supu od vrganja, romb punjen kapicama i šećernom kelp algom, te sorbe od plodova trnjine sa kremom od pečenog svježeg sira i biskvitom sa smeđim puterom.










