Potpisivanje simbolizira dramatičnu promjenu: dvojica bivših suparnika na bojnom polju – Al-Shara, nekada povezan s Al-Qaidom, i Abdi, veteran PKK-a – sada sklapaju mir. Za Kurde ovo znači završetak eksperimenta samouprave ali osigurava ustavno priznanje i zastupljenost.
Potpisan je historijski sporazum između sirijskog predsjednika Ahmeda al-Share iz Hayat Tahrir al-Shama (HTS) i Mazlouma Abdija, vođe Sirijskih demokratskih snaga (SDF). To je značajan korak prema ujedinjenju Sirije nakon više od desetljeća građanskog rata. Sporazum predviđa da će SDF, koji kontrolira otprilike trećinu sjeveroistoka Sirije, do kraja godine raspustiti svoje autonomne institucije, uključujući Autonomnu upravu Sjeverne i Istočne Sirije (AANES ili Rojava), te vratiti ključne resurse poput naftnih i plinskih polja sirijskoj državi.
Zauzvrat, vlada u Damasku garantuje reintegraciju Kurda u vojsku, učlestvovanje u prelaznom procesu i povratak raseljenih Sirijaca, rješavajući dugogodišnje pritužbe poput oduzimanja državljanstva pod režimom Bašara al-Assada.
Ovaj pakt dolazi nakon svrgavanja Assada u decembru 2024. i primirja između Turske i PKK-a, kurdske oružane skupine povezane s dominantnom milicijom SDF-a, YPG-om. Osnivač PKK-a Abdullah Öcalan nedavno je pozvao grupu da odustane od oružane borbe i federalističkih ambicija, što je u skladu s pomakom SDF-a prema integraciji umjesto autonomije.
Sporazum takođe predaje kontrolu nad graničnim prelazima, aerodromima i zatvorima povezanima s ISIS-om – u kojima je 10.000 boraca i 50.000 njihovih rođaka – Damasku, rješavajući sporno pitanje usred pritiska SAD-a koji želi povlačenje svojih oko 2.000 vojnika iz Sirije.
Potpisivanje simbolizira dramatičnu promjenu: dvojica bivših suparnika na bojnom polju – Al-Shara, nekada povezan s Al-Qaidom, i Abdi, veteran PKK-a – sada sklapaju mir. Za Kurde ovo znači završetak eksperimenta samouprave ali osigurava ustavno priznanje i zastupljenost.
Povratak raseljenih Kurda, posebno iz okupiranih Afrina i Serekaniyea, ostaje ključno obećanje, iako detalji nisu jasni. Kako se sirijsko naftno bogatstvo i strateška mjesta vraćaju Damasku, sporazum jača centralnu vlast, potencijalno stabilizirajući naciju podijeljenu od 2011. godine.
Sporazum ima široku međunarodnu dimenziju. Turska, sjeverni susjed Sirije, prijetila je da će iskoristiti pad Assadovog režima kako bi intervenisala i jednom zauvijek uništila skupinu koju smatra terorističkom zbog njenih veza s PKK-om.
Međutim, prema kurdskim i sirijskim medijima, Al-Shara je zatražio od turske vlade – s kojom ima izvrsne odnose – da mu da više vremena za postizanje sporazuma s Kurdima. Sjedinjene Američke Države posredovale su u korist primirja između pobunjenika koje podržava Turska u sjevernoj Siriji i SDF-a, iako su borbe i razmjene vatre duž linija fronta nastavljene od decembra, uzrokujući stotine mrtvih. Pritisak administracije Donalda Trumpa za povratak vojnika koje drži raspoređene u Siriji takođe je potakao pregovore između SDF-a i Damaska.
Ankara je također zahtijevala, kao dio pregovora s PKK-om koji su doveli do primirja i poziva njihovom vođi Öcalanu da položi oružje, da strani borci iz SDF-a, u mnogim slučajevima čelnici PKK-a s turskim državljanstvom, napuste Siriju, što je mogućnost koju je i sam Abdi smatrao izvedivom.
Među najvećim gubitnicima u ovom sporazumu je Izrael. U posljednjih nekoliko sedmica različiti članovi izraelske vlade ponudili su zaštitu Kurdima – i drugim manjinama u Siriji – u pokušaju da zemlja ostane podijeljena i slaba, te da se smanji utjecaj Turske u novoj državi.
Sam Abdi je u intervjuu priznao da im je ta ponuda stigla i da su je razmatrali. U noći s ponedjeljka na utorak, dok su stotine ljudi u raznim sirijskim gradovima slavile postizanje historijskog sporazuma s Kurdima, izraelske snage bombardovale su nekoliko tačaka u južnoj i zapadnoj Siriji.
Od decembra, koristeći se zbrkom nakon pada režima Bašara al-Assada, izraelske trupe okupirale su sirijsku teritoriju na strateškom planinskom masivu Hermon na Golanskoj visoravni, koja je bila demilitarizovana od 1974. godine.
