Stranka Samoopredjeljenje osvojila je 41,29 posto glasova, što je za skoro 10 posto lošiji rezultat u odnosu na 2021. godinu. Demokratska stranka Kosova osvojila je 21,83 posto glasova, čime su za skoro pet procenata popravili svoj rezultat od prije četiri godine. Slijede Demokratski savez Kosova s 17,75 posto te Alijansa za budućnost Kosova/Socijaldemokratska inicijativa sa 7,68 posto, a i oni su dobili veću podršku u odnosu na prethodne izbore.

Na Kosovu su jučer održani parlamentarni izbori, a prema posljednjim rezultatima, na 88 posto prebrojanih glasova, stranka Albina Kurtija Samoopredjeljenje (Vetevendosje) zadržala je prvo mjesto, uz značajan pad podrške.

Stranka Samoopredjeljenje osvojila je 41,29 posto glasova, što je za skoro 10 posto lošiji rezultat u odnosu na 2021. godinu. Demokratska stranka Kosova osvojila je 21,83 posto glasova, čime su za skoro pet procenata popravili svoj rezultat od prije četiri godine. Slijede Demokratski savez Kosova s 17,75 posto te Alijansa za budućnost Kosova/Socijaldemokratska inicijativa sa 7,68 posto, a i oni su dobili veću podršku u odnosu na prethodne izbore.

Što se tiče manjinskih lista, Srpska lista, koju podržavaju Srbija i predsjednik te zemlje Aleksandar Vučić, osvojila je svih deset mandata namijenjenih Srbima na Kosovu. Mediji u Srbiji ovakav izborni rezultat Srpske liste doživljavaju kao apsolutnu pobjedu kojom su Srbi na Kosovu “pokazali kome vjeruju”, a taj kome vjeruju definitivno nije Albin Kurti.

Ostalih deset mandata podijelit će, vjerovatno, sve druge manjinske stranke s po jednim zastupnikom, osim Turske demokratske stranke Kosova, koja će imati dva. Među partijama s jednim zastupnikom je i koalicija Vakat, koja predstavlja Bošnjake na Kosovu. Oni su osvojili 0,42 posto glasova.

Augustin Palokaj, novinar Koha Ditore ističe da je rezultat nedjeljnih izbora pravo stanje duha građana Kosova, Samoopredeljenje je nesumnjivo glavna, najveća i najorganiziranija stranka. Ali ovo je njen maksimum. Malo je vjerovatno da će iko na Kosovu ikada osvojiti više od 50 posto glasova, osim ako ne postoje vanredne okolnosti. A 2021. godine Samoopredjeljenje je osvojilo više od 50 posto upravo zbog izvanrednih okolnosti. Bilo je to vrijeme nakon pandemije koje je šokiralo cijeli svijet, uključujući i Kosovo. Došlo je do velikog razočarenja biračkog tijela u LDK zbog načina na koji su njegove stare rukovodeće strukture upropastile vladu, bilo je i odlaska uvaženog dijela LDK na stranu Samoopredjeljenja, postojala je izuzetna motivacija i dijaspore i nove generacije na Kosovu da donesu promjene. I bilo je ogromno protivljenje javnosti ideji podjele Kosova, opciji kojoj se najviše protivi Samooporedjeljenje, navodi novinar Kohe.

On ističe da su mnoge stranke imale velika očekivanja među biračkim tijelom. To su radili kroz multimedijalne vještine, projektirajući stadione, puteve, mostove, dvorane i dajući velika obećanja. Čak su i skupovi snimljeni na takav način da su izgledali vrlo masovni. Ali svako ko ima iskustva s velikim skupovima, pogotovo ako je bio na velikim sportskim događajima, zna da su stranke u predizbornoj kampanji punile samo male dvorane.

“Ako se procijeni na osnovu očekivanja i ciljeva izraženih u kampanji, sve političke stranke su izgubile. Dakle, sve što je rečeno tokom kampanje više ne važi. Sada političke stranke moraju poraz pretvoriti u pobjedu prikupljanjem potrebnih glasova za formiranje vlade. I Samopredjeljenje s jedne strane, i ostale tri stranke zajedno s druge, mogu formirati većinu samo glasovima manjine. Stoga se nakon ovih izbora očekuje da će manjinski poslanici imati veću težinu”, navodi novinar Kohe.

Dakle, sada će fokus biti na tome kako će izborni rezultati biti pretočeni u proces uspostavljanja vlasti. Samoopredjeljenje bi trebalo da bude prva stranka koja će dobiti mandat da pokuša da stvori većinu. Ako ne bude uspješna, ako se pokaže da je njen kapacitet za izgradnju koalicija nedovoljan, onda bi druga stranka trebala preuzeti formiranje vlasti. U normalnim zemljama pregovori o formiranju vlade traju nekoliko mjeseci, u Belgiji, naprimjer, vlada je formirana nakon više od osam mjeseci razgovora. A nije prošlo dugo otkako je Belgija jednom formirala vladu nakon skoro dvije godine. Iz razvijenih zemalja i društava imamo i primjere kako ono što je rečeno u kampanji više ne važi te da ideološke razlike ne moraju nužno biti prepreka koaliranju.

Ali Kosovo nema luksuz da prolongira proces izgradnje institucija na nekoliko mjeseci. Zato što ima velike unutrašnje izazove i a njima se mora suočiti u neobičnim međunarodnim i regionalnim okolnostima. Kosovo danas nema dovoljno dobre odnose s međunarodnom zajednicom, ni sa Sjedinjenim Američkim Državama ni s Evropskom unijom. Ovdje ne treba računati miješanje Richarda Grenela u izbornu kampanju, jer on nikada nije krio svoje protivljenje premijeru Kurtiju. Ali činjenica je da su u pogledu političke saradnje i Evropska unija i Sjedinjene Američke Države izrazile nezadovoljstvo, sve do nametanja mjera protiv Kosova. Malo je važno ko je ovdje upravu, a ko nije. Riječ odnos podrazumijeva najmanje dvije strane. Ako jedna strana kaže da nije zadovoljna izvještajima, onda se ne može reći da su dobri.

Ali čak ni opozicija nije u stanju da se jasno izrazi o međunarodnim zahtjevima. Osim lidera AAK Ramusha Haradinaja, nijedan političar nije imao hrabrosti da kaže da će nacrt Zajednice opština sa srpskom većinom poslati Ustavnom sudu. A to je ključni zahtjev međunarodnih prijatelja Kosova. I ne može se održavati dobre odnose i reći da takav zahtjev neće biti uvažen.

Međunarodni zahtjevi neće prestati, bez obzira na to ko formira vladu. Od Kosova će se očekivati da pokrene proces osnivanja Zajednice, kao i to da ispuni druge obaveze iz procesa dijaloga. A neočekivane stvari bi se mogle dogoditi i od krajnje nepredvidive administracije američkog predsjednika Donalda Trumpa.

S druge strane, u Srbiji postoje tenzije i nemoguće je predvidjeti kako će se Beograd ponašati. Bez obzira na djelovanje Beograda, međunarodna zajednica očekivat će normalnost u integraciji Srba u kosovske strukture i da kosovska vlada pomogne ovom procesu. Željeli bi da učešće Srba na ovim parlamentarnim izborima bude početak njihovog povratka u kosovske institucije. Nakon toga bi trebalo da uslijedi njihovo učešće na predstojećim lokalnim izborima.

Dakle, izbori su dali pravi rezultat. U bilo kojoj drugoj zemlji, ovo bi se nazvalo uvjerljivom pobjedom Samoopredjeljenja. Ali činjenica da je na Kosovu 20 mandata rezervirano za manjine i da je cijela opozicija bila ujedinjena protiv Samoopredjeljenja, čini ove rezultate takvim da se svi mogu nazvati i gubitnicima i pobjednicima, piše Koha.