Dok se na globalnoj šahovskoj tabli iscrtavaju nove linije fronta, Balkan ponovo prerasta iz lokalnog čvorišta u odlučujuću stratešku raskrsnicu velikih sila. Od Kushnerovih luksuznih investicija na albanskom ostrvu Sazan i projekata političko-vjerskog inžinjeringa u Tirani, preko špijunskih afera i kibernetičkih manipulacija na izborima u Sloveniji i Bugarskoj, pa sve do rasta izraelsko-grčke vojne osovine i namjenske saradnje sa Srbijom, regija ubrzano postaje poligon na kojem strani interesi rekonfigurišu geopolitičku mapu, stavljajući krhke balkanske države pred najveći izazov: kako u novoj velikoj igri izbjeći sudbinu običnih piona

Kroz historiju, Balkan je često opisivan kao geopolitička raskrsnica na kojoj se regionalne i globalne sile takmiče za utjecaj. Danas ova nestabilna geografija više nije samo slikoviti tranzitni koridor ili zona poslijeratne obnove. Ona je postala strateško područje na kojem se iscrtava nova globalna mapa. Posebno u kontekstu Zapadnog Balkana, regije učinjene slabom, fragilnom i lakom za upravljanje, trenutne žestoke borbe za identitet vođene su projekcijama budućnosti velikih globalnih sila.

Balkan ima ogroman vojni i komercijalni značaj zbog svojih crnomorsko-jadransko-mediteranskih tranzitnih koridora, kao i zbog prirodnog okruženja i podzemnih resursa. Danas, dok odjeci šaputanja o trećem svjetskom ratu kruže Evropom, a sukobi na Bliskom istoku prijete da se preliju na Mediteran, Balkan se nalazi u samom epicentru višeslojnih konflikata. Regija se preoblikuje manevrima globalnih aktera, koji obuhvataju sve, od obavještajnih ratova do demografskog inžinjeringa i ekonomske konkurencije.

Nedavni masovni protesti koji su izbili u Albaniji jasno su pokazali kako se globalni kapital siječe s geopolitičkim strahovima. U centru ovih nemira nalazi se ostrvo Sazan, smješteno u zapadnoj Albaniji. Vlada premijera Edija Rame nedavno je usvojila zakonodavne izmjene kako bi otvorila put masivnom projektu luksuznog turizma kojim će upravljati Affinity Partners, investiciona firma u vlasništvu Jareda Kushnera, zeta američkog predsjednika Donalda Trumpa.

Međutim, reakcija javnosti nije ograničena samo na zabrinutost zbog uništavanja okoliša. U regiji koja je visoko osjetljiva na vanjske intervencije, ovaj projekat je izazvao strah od „prikrivene okupacije“. Ova tjeskoba dodatno je podstaknuta tvrdnjama da izraelski investitori kupuju zemljište na Balkanu koristeći državljanstva.

Riječi albanskog akademika Fredinanta Hasmuçe jasno otkrivaju duboke razloge za ove strahove. Ističući porast letova između Tel Aviva i Tirane na dva dnevno kao ključni indikator ovog ekonomskog zamaha, Hasmuça napominje da je 68 kompanija povezanih s Izraelom, od kojih su 54 osnovali direktno Izraelci, a 14 kao zajednička ulaganja s albanskim partnerima, započelo operacije u turizmu, nekretninama, energetici i uslužnom sektoru u zemlji tokom postpandemijskog perioda.

Naglašavajući da izraelski investitori skrivaju svoje imovinske transakcije i kupuju zemljište „prikrivenim“ metodama, koristeći državljanstva različitih evropskih zemalja poput Bugarske i Rumunije, ili direktnim sticanjem albanskog državljanstva, Hasmuça skreće pažnju na činjenicu da turistički projekti koncentrisani posebno duž južne obale zemlje, u kojima je Kushner također partner, nose kritičnu geopolitičku težinu, a ne samo ekonomsku vrijednost.

Nadalje, navodeći da ove investicije nisu samo kapije prema Evropi, Jadranu i Mediteranu, već se nalaze i u neposrednoj blizini strateških vojnih zona poput pomorske baze Pashaliman u Albaniji, gdje je prisutna turska mornarica, ovaj akademik tvrdi da iza ovog procesa, pod krinkom turizma, stoje daleko širi globalni geopolitički proračuni.

Ova situacija uslijedila je neposredno nakon dubokih unutrašnjih podjela izazvanih Raminom otvorenom diplomatskom podrškom izraelskoj politici tokom njegove posjete Knesetu u januaru 2026. godine. Rama je snažno demonstrirao ovo geopolitičko svrstavanje tokom svog obraćanja u Knesetu, izjavivši: „Dok Hamas ne bude potpuno iskorijenjen, dva miliona zatvorenika u Gazi nikada neće biti istinski slobodni, niti će ijedan mir biti trajan.“

Štaviše, izražavajući zahvalnost za podršku u kibernetičkoj sigurnosti koju je Izrael pružio Albaniji, Rama je najavio da će povećati vojnu saradnju, poručivši: „Za nas je Izrael prijatelj. Nastavit ćemo produbljivati našu saradnju s Izraelom u oblastima odbrane, sigurnosti, kibernetičke sigurnosti i borbe protiv terorizma. Sa iskustvom u obavještajnom radu, prevenciji i društvenoj otpornosti koje je stekao pod stalnim i stvarnim prijetnjama, Izrael je referentna tačka koju svaka ozbiljna demokratija mora pažljivo proučiti.“

U Albaniji je saradnja s Izraelom u oblastima sigurnosti, provođenja zakona i kibernetičke sigurnosti dostigla prekretnicu nakon razornih iranskih kibernetičkih napada na Tiranu 2022. godine. To je dovelo do potpisivanja formalnog protokola o sigurnosnoj i obavještajnoj pomoći između dvije zemlje 2023. godine.

Istovremeno, u Albaniji se odvija suptilan oblik identitetskog inžinjeringa usmjerenog na muslimansko stanovništvo regije. „Baba Mondi“, vođa bektašijskog reda, nedavno se sastao s papom u Vatikanu kako bi razgovarao o konceptu uspostavljanja suverene bektašijske mikrodržave sa sjedištem u Tirani, po uzoru na Vatikan. Ironija da se vođa jedne muslimanske zajednice savjetuje s katoličkim liderom radi uspostavljanja suverenog muslimanskog entiteta nije promakla posmatračima.

Kritičari tvrde da je ovaj projekat sračunato političko sredstvo dizajnirano da razbije tradicionalno muslimansko tkivo na Balkanu i direktno uravnoteži historijsku meku moć Turske u regiji. Entuzijastična odbrana izuzetne mikrodržave za specifičan sufijski red od strane Rame, koji je kršćanski lider, pothranjuje sumnje da zapadne sile pokušavaju podijeliti regionalne muslimane kako bi zadovoljile vlastite sigurnosne arhitekture.

Ovi argumenti i strahovi snažno su potvrđeni zvaničnim reakcijama i geopolitičkim analizama nakon objave projekta. Muslimanska zajednica Albanije (KMSH) odmah se usprotivila ovoj inicijativi, izdavši zvanično saopštenje u kojem upozorava: „Ovakve inicijative postavljaju opasan presedan i ugrožavaju vjersku harmoniju u zemlji. Islamska vjera je jedinstvena cjelina. Državnost zasnovana na sektaškim podjelama je neprihvatljiva“, direktno potvrđujući strahove od cijepanja tradicionalnog muslimanskog tkiva.

Nadalje, geopolitički ekspert Janko Šćepanović napominje da suverena bektašijska država sa sjedištem u Tirani posjeduje potencijal da slomi tradicionalni utjecaj Turske nad balkanskim muslimanima uvođenjem novog, zapadno podržanog modela „balkanskog islama“, koji je eksplicitno dizajniran da uravnoteži vjersku i političku težinu Ankare.

Ovaj politički inžinjering izazvao je žestoke unutrašnje reakcije, pri čemu su bivši albanski predsjednik Ilir Meta i politička opozicija oštro osudili ovaj potez, optužujući Ramu za kršenje ustava i služenje „mračnim međunarodnim agendama“ koje rizikuju ghetizaciju muslimanskog stanovništva kako bi se zadovoljili vanjski sigurnosni okviri.

S druge strane, za Washington i NATO, Zapadni Balkan predstavlja vitalnu tranzitnu regiju i tradicionalnu sferu utjecaja koja osigurava sigurnost Evrope i pruža stratešku vezu između Istočnog Mediterana, Crnog mora i Centralne Evrope. Primarna motivacija američke diplomatije u regiji jeste ograničavanje strateškog utjecaja koji Rusija ostvaruje preko Srbije i srpskih političkih struktura u Bosni i Hercegovini, te sprečavanje Beograda da potpuno prijeđe u orbitu Moskve.

Nadalje, Washington s dubokom zabrinutošću i pod strogim nadzorom prati brzo širenje ekonomskog utjecaja Kine posljednjih godina kroz masivne infrastrukturne investicije, razvoj željeznica, energetske projekte i finansijske mehanizme.

Ipak, geopolitičko manevrisanje u regiji nije ograničeno samo na velike sile. Novi plan usmjeren na Izrael za balkansku geografiju također se odvija širom ovog krhkog prostora u blizini aktivnih zona sukoba. Pored svog dobro poznatog strateškog partnerstva s Grčkom, Izrael konstantno širi svoj strateški utjecaj duž linije koja se proteže od Kaspijskog jezera do Mediterana kroz ekonomsku i sigurnosnu saradnju, ekonomski angažman i politički utjecaj.

Trag izraelske manipulacije na balkanskim izborima i kasniji proizraelski politički zaokret usidreni su u dobro dokumentovanim globalnim skandalima. Prekretnica u vidu međunarodne medijske istrage koja je razotkrila „Tim Jorge“, tajnu izraelsku jedinicu za kibernetičko ratovanje, dokazala je da izraelske privatne obavještajne operacije aktivno sabotiraju demokratske izbore širom svijeta putem dezinformacija.

U nestabilnom političkom pejzažu Bugarske, ova intervencija iz sjenke donijela je opipljive rezultate. Nakon pojave vlade koja se smatrala naklonjenijom Izraelu u aprilu 2026. godine, u pojedinim političkim krugovima pojavile su se spekulacije o vanjskom utjecaju na bugarsku političku scenu, slično ranijim tvrdnjama u Sloveniji.

Prethodno je u Sloveniji, uprkos tome što je stranka bivšeg premijera Roberta Goloba osvojila najviše glasova na izborima 2026. godine, proizraelska opozicija preuzela kontrolu nad vladom. Široko se šuška da je Golob, koji se protivio izraelskoj politici, pao kao žrtva manipulacije. Ova spekulacija proizlazi iz iznenadnog izbijanja špijunskih skandala i kasnijeg otkrića da je privatna izraelska obavještajna firma Black Cube sarađivala s opozicijom. Shodno tome, može se tvrditi da se Izrael aktivno uključuje u vanjske intervencije na Balkanu kako bi osigurao poslušne vlade.

Kao što je Black Cube iskoristio špijunske skandale kao oružje za destabilizaciju Golobove vlade u Sloveniji koja je bila protiv Tel Aviva, paralelni mehanizam je uspješno stvorio poslušnu, proizraelsku političku elitu u Bugarskoj. Njena geopolitička integracija sa izraelsko-grčkom osovinom konkretno se manifestuje nabavkom izraelskih sistema protivvazdušne odbrane Barak MX od strane bugarskog parlamenta.

Na drugom frontu, Izrael je produbio svoje odnose sa Srbijom kroz odbrambene tehnologije i obavještajni rad. Ovo je formalizirano 2021. godine, kada su Srbija i Izrael potpisali sveobuhvatni sporazum o vojno-tehničkoj saradnji, nakon čega je 2022. uslijedilo strateško partnerstvo u kibernetičkoj sigurnosti s ciljem zaštite kritične infrastrukture. Sada srpski SDPR i izraelski Elbit Systems planiraju uspostaviti zajedničku fabriku za proizvodnju dronova. Prema izvještajima, izraelska firma će imati 51% udjela u tom poduhvatu.

U međuvremenu, Crna Gora se profilirala prvenstveno kao ekonomska destinacija za izraelske interese, vođena Zajedničkim sporazumom o ekonomskoj saradnji iz 2022. godine, koji je katalizirao ogroman priliv izraelskog kapitala na jadransku obalu, što je najuočljivije kroz višemilionski projekat razvoja luksuznog turizma i nekretnina Bigova Bay, pokrenut 2023. godine.

U konačnici, slučaj ostrva Sazan, uspostavljanje bektašijske države usred Balkana, špijunski skandali na bugarskim i slovenačkim izborima, ekonomska i odbrambena partnerstva u Srbiji i Crnoj Gori, te širenje izraelsko-grčke osovine u Bugarskoj nisu izolovani lokalni incidenti. To su međusobno povezani potezi na globalnoj šahovskoj tabli na kojoj linije fronta postaju jasno definisane u novom, ponovo polarizovanom svijetu.

Balkan se još jednom nalazi u centru intenzivirane sigurnosne i ekonomske konkurencije među velikim silama. Regija je evoluirala iz lokalnog pitanja u odlučujuću stratešku raskrsnicu na kojoj globalne sile vode svoje bitke za dominaciju.

Balkanske zemlje su male i krhke. Da bi razvile svoje ekonomije i osigurale unutrašnju i vanjsku sigurnost, ove zemlje su prisiljene sklapati saveze sa snažnijim nacijama. Ova stvarnost ih gura u partnerstva s globalnim igračima. U ovom kockanju s visokim ulozima, najveći rizik za balkanske nacije jeste da budu svedene na obične pione. Za ljude u regiji, jedini način da izbjegnu sudbinu najslabije karike u ovoj velikoj igri jeste da podignu sopstveni, suvereni i nezavisni glas.

Canan Tercan je docent na Odsjeku za političke nauke i međunarodne odnose na Univerzitetu Aydın u Istanbulu i direktor Političke akademije; ovaj je tekst napisao za Daily Sabah