Međunarodni simpozij o životu i naslijeđu Poslanika Muhammeda završen je u Istanbulu pozivom na oživljavanje principa milosti i pravde u savremenom društvu. Ucesnici su naglasili potrebu za jačanjem naučnih istraživanja, zaštitom porodice i mladih, te uspostavljanjem stručnog nadzora nad vjerskim sadržajima i primjenom umjetne inteligencije

Međunarodni simpozij o životu, učenju i naslijeđu Poslanika Muhammeda završen je u Istanbulu pozivima na oživljavanje principa milosti i pravde u savremenom društvu, jačanje naučnih istraživanja i unapređenje kvaliteta vjerskog sadržaja u digitalnoj sferi.

Uprava za vjerske poslove (Diyanet) objavila je završnu deklaraciju nakon simpozija, koji je održan u okviru manifestacija kojima se obilježava sedmica Mevluda (rođenja Poslanika Muhammeda). Sjednicom je predsjedavao predsjednik Diyaneta Safi Arpaguş.

U deklaraciji se navodi da je kur'anski opis misije Poslanika Muhammeda kao „milosti svjetovima“ pružio zajedničku temu tokom čitavog simpozija.

Istaknuto je da se koncept milosti proteže izvan Poslanikovih ličnih vrlina te da se odražava u čitavoj religiji koju je prenio. Prema deklaraciji, ovaj princip se izražavao kroz vjeru i moral tokom mekkanskog perioda, da bi kasnije u Medini dobio institucionalnu formu kroz tamo uspostavljeni društveni poredak.

U deklaraciji se navodi da je nastali model utjecao na kasnija muslimanska društva u oblastima koje uključuju pravo, nauku, moral i upravljanje, dok je Poslanikov pristup pravdi, koji nije pravio razliku među ljudima na osnovu porijekla, statusa ili ličnih veza, ostao standard za muslimanske zajednice.

Uućen je poziv da obilježavanje 1.500. godišnjice Poslanikovog rođenja prevaziđe same ceremonije i doprinese unošenju principa milosti i pravde u savremeni život.

Simpozij se bavio i Poslanikovim pristupom obrazovanju, porodici i mladima.

U deklaraciji se navodi da su obredi i moral neodvojivi elementi poslaničkog odgoja i tvrdi da bi podsjećanje na ovu poveznicu moglo pomoći u rješavanju onoga što je opisano kao savremena tendencija svođenja vjerske prakse na vanjske forme uz zanemarivanje njene moralne dimenzije.

Poslanikovo držanje kao supruga i oca opisano je kao model za zaštitu porodice, uz naglašavanje njegove samilosti, osjećaja za pravdu i spremnosti da služi svojoj porodici. Također je navedeno da nasilje u porodici nema legitimnu osnovu u Poslanikovoj praksi niti u islamskom porodičnom pravu.

U deklaraciji se navodi da Poslanikova praksa povjeravanja odgovornosti mladim ashabima (pratiocima) nudi smjernice za rješavanje zabrinutosti savremenih mladih ljudi u vezi s budućnošću i njihovim traganjem za smislom.

Simpozij je razmotrio različite uloge Poslanika Muhammeda, kao ljudskog bića, šefa države i vojnog zapovjednika, ističući da je prepoznavanje i njegove ljudskosti i njegovog poslanstva od suštinskog značaja za njegovo razumijevanje.

Deklaracija upozorava na prikazivanje Poslanika kao odvojenog od ljudskog iskustva, kao i na tumačenja koja njegov Sunnet, njegova učenja i praksu, u potpunosti ograničavaju na historijski kontekst i time umanjuju njegov širi značaj.

Upućen je poziv da se savremena tumačenja Poslanika ispitaju uz korištenje akumuliranog znanja tradicionalnih islamskih disciplina, posebno metodologije hadisa i studija o njegovom životu.

Deklaracija je također preporučila da se razumijevanje Poslanika koje se prenosi putem vjerskih službi, uključujući petkovne hutbe, procjenjuje u skladu s ovim principima.

Na simpoziju je razmatrano i prenošenje odanosti poslaniku Muhammedu kroz generacije u Turkestanu i na Balkanu putem lokalnih jezika, književnosti i tradicije.

Humanitarne krize u Mjanmaru, Istočnom Turkestanu i Gazi razmatrane su u kontekstu Poslanikove ratne etike, navodi se u deklaraciji.

Podsjeća se na zabrane koje se pripisuju Poslaniku, a koje se odnose na ubijanje žena, djece i starijih osoba, osakaćivanje i kršenje sporazuma. Navodi se da su gađanje civila, opstrukcija humanitarne pomoći i ograničavanje slobode vjeroispovijesti nespojivi s tim principima i sa zajedničkom savješću čovječanstva.

Deklaracija navodi zaštitu života, imovine i časti, proglašenu u Poslanikovoj Oproštajnoj propovijedi, kao univerzalni standard protiv kršenja ljudskih prava.

Takođe je Poslanikovo viđenje prirode kao povjerenog dobra (emaneta) povezano sa savremenim ekološkim problemima, te je istaknuto da principi protiv rasipništva i u korist dijeljenja mogu doprinijeti rješavanju ekonomske nejednakosti.

Deklaracija je ukazala na brzo širenje izmišljenih predaja i izjava neprovjerenog porijekla o poslaniku Muhammedu na društvenim mrežama. Navodi se da su digitalne igre i aplikacije umjetne inteligencije postale novi prostori koji oblikuju vrijednosti mlađih generacija.

Iako umjetna inteligencija može olakšati pristup informacijama, u deklaraciji se naglašava da ona ne može zamijeniti naučnu prosudbu u utvrđivanju autentičnosti izvještaja, njihovom razumijevanju u kontekstu ili donošenju vjerskih zaključaka na osnovu njih.

Simpozij je preporučio blisku saradnju između studija o Poslanikovom životu i Sunnetu i oblasti koje uključuju obrazovanje, psihologiju, pravo i ekonomiju. Takođe je upućen poziv na veću podršku mladim istraživačima i više istraživanja zasnovanih na autentičnim izvorima na zapadnim jezicima.

Ostale preporuke uključuju jačanje akademske saradnje s muslimanskim učenjacima u inostranstvu, produkciju pouzdanog digitalnog sadržaja o Poslaniku i podvrgavanje aplikacija umjetne inteligencije u ovoj oblasti naučnom nadzoru.

Deklaracija je također pozvala da se nalazi simpozija o porodici, mladima i obrazovanju odraze u vjerskim službama, posebno u hutbama i drugim oblicima vjerskog usmjeravanja.