Macron je ipak priznao da plan za „snage osiguranja“, koji su predložili Velika Britanija i Francuska, još uvijek nema jedinstvenu podršku.
Na samitu u Parizu koji je održan jučer evropski su lideri iskazali svoju podršku Ukrajini i dogovorili da sankcije Rusiji još ne treba ukidati. Međutim, ostaju nesuglasice oko britansko-francuskog plana za uspostavu „snaga osiguranja“ koje bi pomogle u garantiranju eventualnog prekida vatre.
Predsjednik Francuske Emmanuel Macron izjavio je jučer da su se učesnici sastanka, koji je okupio više od dvadeset šefova država i vlada, jednoglasno složili da sankcije Moskvi ne mogu biti ublažene dok „mir u Ukrajini jasno ne bude uspostavljen“.
Treći sastanak tzv. „koalicije voljnih“ za Ukrajinu sazvan je usljed zabrinutosti da bi Donald Trump mogao zagovarati ublažavanje sankcija Rusiji kako bi postigao djelimični prekid vatre.
„Ukrajina je imala hrabrosti da prihvati bezuvjetni 30-dnevni prekid vatre“, rekao je Macron nakon samita, kojem su prisustvovali i predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski, generalni sekretar NATO-a Mark Rutte te predsjednici Evropske komisije i Evropskog vijeća.
„Od tada nije bilo nikakvog odgovora iz Rusije“, dodao je Macron. „Samo su postavljeni novi uvjeti [od strane Moskve] za daleko ograničeniji i hipotetički prekid vatre.“
Oštra retorika protiv Rusije
U međuvremenu, ruski predsjednik Vladimir Putin sinoć je predložio mogućnost uvođenja privremene administracije u Ukrajini kako bi se omogućili novi izbori i potpisivanje ključnih sporazuma, što su zapadni lideri odbacili kao pokušaj Moskve da dobije na vremenu.
Britanski premijer Keir Starmer naglasio je da među evropskim liderima postoji „potpuna jasnoća“ u vezi sa sankcijama i da se razgovaralo o njihovom dodatnom pooštravanju.
„Jasno je da Rusi odugovlače. Oni se poigravaju i pokušavaju dobiti na vremenu. To je klasičan potez iz Putinove taktike“, rekao je Starmer.
Njemački kancelar Olaf Scholz također je naglasio da bi ukidanje sankcija Moskvi bila velika greška i da „to nema nikakvog smisla“ dok se ne postigne stvarni mir, dodajući da smo „još uvijek veoma daleko od toga“.
Zelenski je naglasio da „Rusija ne želi nikakav mir“ i da joj je cilj „podijeliti Evropu i Ameriku“. Prema njegovim riječima, sankcije ne bi trebalo ukidati dok Moskva ne prekine rat, već bi ih, naprotiv, trebalo dodatno pojačati.
Podjele oko slanja evropskih trupa
Jedan od ključnih ciljeva sastanka bilo je definiranje sigurnosnih garancija koje bi evropski i drugi saveznici mogli ponuditi Ukrajini nakon eventualnog prekida vatre – uključujući mogućnost razmještanja vojnih snaga u određenim dijelovima zemlje. Međutim, stavovi o tom pitanju ostaju podijeljeni.
Macron je priznao da plan za „snage osiguranja“, koji su predložili Velika Britanija i Francuska, još uvijek nema univerzalnu podršku.
„To je britansko-francuski prijedlog, koji Ukrajina želi“, rekao je francuski predsjednik. „Nema jednoglasnosti, ali nam ona nije ni potrebna da bismo to sproveli.“
Dodao je da su „neke evropske zemlje“ spremne da pošalju trupe u Ukrajinu, dok druge „nemaju potrebne kapacitete“ ili su politički nesklone takvoj odluci. Italijanska premijerka Đorđa Meloni potvrdila je da Italija ne namjerava slati trupe i istakla važnost saradnje sa SAD-om.
Macron je predložio da „snage osiguranja“, koje bi bile stacionirane daleko od linije fronta, pruže stratešku podršku Ukrajini, dok bi ostale mjere uključivale veću vojnu pomoć i povećanje kapaciteta ukrajinske vojske.
U međuvremenu, francuski, britanski i njemački vojni lideri uskoro će otputovati u Kijev kako bi koordinirali buduću podršku ukrajinskoj vojsci.
Zelenski je naglasio da još uvijek postoje „mnoga pitanja, a malo odgovora“ u vezi s mogućim angažmanom evropskih trupa, njihovim nadležnostima i komandnom strukturom.
Samit u Parizu donio je napredak „u smislu brojeva i namjera“, rekao je Starmer, ali je priznao da još nije jasno koliko bi država bilo spremno da pošalje vojnike u Ukrajinu, niti da li bi Washington podržao takvu inicijativu.
